Hidroistražni radovi potvrdili da ima vode u Banjanima

Istražna bušotina u Banjanima je jedna od niza bušotina koje se rade širom Crne Gore, u okviru prve faze projekta koji finansira EK, ukupne vriejdnosti 1,9 miliona eura
478 pregleda 5 komentar(a)
Banjani, Foto: Ivan Petrušić
Banjani, Foto: Ivan Petrušić
Ažurirano: 23.07.2018. 05:10h

Hidroistražni radovi koji su izvedeni na lokaciji Riječani u opštini Nikšić potvrdili su postojanje izdašnih vodnih potencijala u bezvodnom području Banjana, što će biti od presudnog značaja za oživljavanje ovog seoskog područja i njegov dalji razvoj, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Istraživanja sprovedena na više lokacija u Crnoj Gori potvrdila su, takođe, pozitivne rezultate i u drugim bezvodnim sredinama. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović posjetio je danas Banjane i saopštio ohrabrujuće rezultate o postojanju vode na ovom području, kao jednog od rezultata važnog projekta koji se realizuje u saradnji sa evropskim partnerima, iz IPA fondova usmjerenih za jačanje kapaciteta Crne Gore za održivo upravljanje vodama u skladu sa Okvirnom direktivom o vodma. „Pronaći vodu, baviti se njom, sačuvati vodu, sačuvati je od svih izazova zagađenja i sprječiti štetno dejstvo voda, pitanja su na koja moramo zajedno da damo odgovore. Ta pitanja su posebno važna u vremenima kada voda postaje najvažniji strateški prirodni resurs, kada podaci pokazuju da je više od četiri milijarde stanovnika na planeti u deficitu vode, da godišnje peko 15 miliona ljudi umire zbog zagađene vode, da na dnevnom nivou, nažalost, šest hiljada djece umre zbog zagađene vode, kada vode imamo sve manje, a potrebe sve više rastu. U takvom globalnom ambijentu pronaći vodu u jednom ljutom crnogorskom kršu kakav je ovaj u Banjanima, je veliki uspjeh i zadovoljstvo“, kazao je Simović. On je saopštio da je u Banjanima urađena buštotina dubine 173 metra, da je sve spremno za izgradnju eksploatacionih bunara, a potom i razvođenje primarne i sekundarne mreže, što će rješavanje pitanja vodosnabdijevanja za područje Banjana, Velimlja i Vilusa.

Prema riječima Simovića, istražna bušotina u Banjanima je jedna od niza bušotina koje se rade širom Crne Gore, u okviru prve faze projekta koji finansira EK, ukupne vriejdnosti 1,9 miliona eura. Uslijediće, kako je dodao, i novi projekat koji je u fazi ugovaranja, gdje će se cijela Crna Gora pokriti mrežom bušotina - osmatračkih mjesta, na kojim će se pratiti nivo i kvalitet podzemnih voda. „Ono što je posebno važno je pronaći vodu u sličnim bezvodnim područjima kakvo je ovo u Banjanima. Za sada, imamo dobar rezultat i na Čevu, Radovču, zatim na prostoru Trgaja kod Cijevne. Našli smo vodu i u Šavniku, Vučjem Studencu u Danilovgradu i mnogim drugim tačkama, ali je najvažnije da nastavljamo da radimo na tome. U takvom jednom zamahu, uz obezbijeđena sredstva, i u partnerstvu sa lokalnom samoupravom i mještanima, rezultati neće i ne mogu izostati“, kazao je Simović. Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović izrazio je nadu da će naredne godine biti obezbijeđeno snabdijevanje vodom Riječana, Velimlja i Vilusa. Opštna će, kako je najavio, sa Ministarstvom poljoprivrede omogućiti da se izbuše dvije eksploatacione bušotine i da se napravi jedan rezervoar na nekom od uzvišenja gdje će slobodnim padom moći da se snabdijevaju mjesta koja granivitiraju. Profesor Mićko Radulović, član stručnog tima koji izvodi hidroistražne radove, kazao je da je lociran veliki broj bušotina širom Crne Gore i da će to omogućiti potreban monitoring podzemnih voda. U ime mještana zahvalio se Blagoje Kilibarda koji je kazao da su mještani još pod utiskom i u nevjerici gledaju na vodu koja je potekla. Zahvalio se tom prilikom Ministarstvu i stručnjacima koji su obezbijedili vodu i perspektivu za ovaj kraj. Simović je prilikom posjete Banjanima, zajedno sa predsjednikom Opštine Nikšić, i saradnicima, obišao završene akumulacije u selu Dubočke, na lokacijama Ćeov do i Milovića krš, kao i nekoliko poljoprivrednih domaćinstava sa tog područja, od kojih su se mnogi vratili na svoja imanja i zasnovali poljoprivrednu proizvodnju.

Bonus video: