Upravni sud poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije

Još jedan popravni za slučaj Jelić

Slučaj je počeo još 2018. godine, kada je IA prijavio sumnju da je Jelić u sukobu interesa, jer je devet mjeseci istovremeno bio državni revizor, ali i član revizorskog odbora Prve banke

18331 pregleda 10 komentar(a)
Zoran Jelić, Foto: Savo Prelević
Zoran Jelić, Foto: Savo Prelević

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokušaće iz trećeg puta da utvrdi da li je senator Državne revizorske institucije (DRI) Zoran Jelić imao pravo da istovremeno sjedi u Odboru revizora Prve banke. To će morati da uradi, jer je prethodne dvije odluke Agencije u ovom slučaju poništio Upravni sud.

Iako je Upravni sud ponovo uvažio argumente iz tužbe Instituta alternativa (IA), istraživačica javnih politika Ana Đurnić kazala je “Vijestima” da su razočarani da ni nakon četiri godine taj slučaj nije dobio epilog.

”Jedino što preostaje je da se nadamo da će ovog puta, u trećem odlučivanju, Agencija konačno odustati od toga da uporno brani Jelića i sjetiti se javnog interesa”, kazala je Đurnić.

Iz Agencije su kazali “Vijestima” da će donijeti novu odluku.

Slučaj je počeo još 2018. godine, kada je IA prijavio sumnju da je Jelić u sukobu interesa, jer je devet mjeseci istovremeno bio državni revizor, ali i član revizorskog odbora Prve banke. Agencija je donijela odluku da se on nije ogriješio o Zakon o sprečavanju korupcije jer, kako stoji u dokumentu iz aprila 2018. godine, član 9 omogućava javnom funkcioneru da se bavi “naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću i da stiče prihode”.

U odluci nije pisalo o kojoj vrsti djelatnosti je riječ, odnosno da li ono čime se senator bavio u privatnoj banci pripada “naučnoj”, “nastavnoj”, “umjetničkoj”, “sportskoj” ili “kulturnoj” djelatnosti.

Upravni sud je u drugoj polovini januara 2020. donio presudu kojom je našao da je tužba IA osnovana, odnosno poništio odluku Agencije. Agencija je sljedećeg mjeseca donijela novu odluku, ali ostala pri stavu da on nije prekršio Zakon zbog toga što, između ostalog, DRI nije odlučivala o pravima i obavezama privatne banke.

Osim što su istakli da opseg nadležnosti revizorskog odbora govori da je riječ o profesionalnom angažmanu, iz IA su u tužbi napomenuli i da je “drugi najveći vlasnik Prve banke preduzeće Elektroprivreda Crne Gore, akcionarsko društvo u većinskom državnom vlasništvu, te da je očigledan sukob interesa između javnog funkcionera i člana Senata DRI Zorana Jelića i subjekta revizije preduzeća u državnom vlasništvu EPCG”.

U odgovoru na tužbu, Jelić je istakao da IA “nije aktivno legitimisan za pokretanje upravnog spora u predmetnoj upravnoj stvari, jer osporenom odlukom nije povrijeđeno neko njegovo pravo ili pravni interes” i predložio da sud tužbu odbije kao neosnovanu.

On je ranije negirao da je prekršio Zakon. Sud nije uvažio njegov argument, već stao na stranu IA i tražio donošenje nove odluke.

Đurnić
Đurnićfoto: Institut alternativa

”Razlog zbog koga smo ovom presudom posebno zadovoljni jeste što je Upravni sud cijenio kao neosnovan navod Jelića da osporenom odlukom Agencije nije povrijeđeno neko pravo ili pravni interes Instituta alternativa, te da nemamo legitimitet za pokretanje upravnog spora u ovoj stvari. Sud je zaključio da pravni interes IA proizilazi iz naših programskih ciljeva, oblasti i djelatnosti, kao i angažmana ‘koji podrazumijeva ukazivanje na probleme, otvaranje pitanja od javnog interesa, praćenja sprovođenja reformi i davanju konkretnih preporuka za unapređenje”, kazala je Đurnić “Vijestima”.

U obrazloženju predsjednika Vijeća Upravnog suda Fadila Kardovića za poništavanje druge odluke Agencije iz 2020. godine navodi se da je nejasno kako ta institucija “zaključuje da predmetni posao nije bio posao upravljanja niti vršenja nadzora, kao ni obavljanje profesionalne djelatnosti”.

”...Pored navedenog, nejasno je kako Agencija zaključuje da je imenovani u odboru za reviziju pružao stručne usluge, u skladu sa članom 9 Zakona, bez pojašnjenja kako se ove usluge mogu dovesti u vezu sa djelatnostima iz tog člana, kojim je u stavu prvom propisano da javni funkcioner može da se bavi naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću i da stiče prihode od autorskih, patentnih i sličnih prava, intelektualne i industrijske svojine, ako zakonom nije drukčije propisano”, piše u obrazloženju predsjednika Vijeća Upravnog suda.

Odluka o likvidaciji firme kasnila 15 godina

Predstavnica IA je kazala da je Sud i drugu odluku Agencije u ovom predmetu poništio, ali umjesto da ovog puta odluči konačno i u meritumu, ponovo lopticu vraća u dvorište Agencije.

”Naime, Zakon o upravnom sporu propisuje da kad je Upravni sud već jednom poništio osporeni akt u istoj upravnoj stvari, što je ovdje slučaj, dužan je da sam riješi predmetnu stvar po tužbi protiv novog akta javnopravnog organa u toj upravnoj stvari, ‘kad priroda upravne stvari to dozvoljava’. Sud je, nažalost, cijenio da priroda stvari to ne dozvoljava, iako je u samoj presudi zalazio u samu suštinu ove pravne stvari, cijeneći, na primjer, da navedeni dokazi jasno ukazuju da je postojala obaveza Jelića da Agenciji prijavi podatke o statusu osnivača u privrednom društvu ‘ET KOM’ doo Podgorica, udjelu u tom prirodnom društvu i prihodima koje ostvaruje po tom osnovu”, kazala je Đurnić.

Agencija je bila stava da Jelić nije prekršio Zakon, jer nije prijavio udio i prihode u kompaniji čiji je jedan od osnivača, jer je još 2003. godine donijeta odluka o pokretanju njene dobrovoljne likvidacije.

Javni funkcioner dužan je da prijavi sve prihode i imovinu, uključujući i u privrednih društvima čiji je vlasnik ili suvlasnik.

Međutim, kompanija je zvanično likvidirana tek 2018.

”U odluci Agencije navodi se da je Jelić u postupku dokazao da su osnivači ovog privrednog subjekta još 2003. godine pokrenuli postupak dobrovoljne likvidacije, koju je lice određeno za likvidatora trebalo da izvrši i zahtijeva brisanje privrednog društva ‘ET KOM’ iz CRPS-a. Likvidator to, ipak, nije učinio sve dok Agencija nije pokrenula postupak protiv Jelića, po našem zahtjevu. Tako je odluka o dobrovoljnoj likvidaciji izvršena tek 22. marta 2018. godine - 15 godina nakon što je odluka donijeta. Sve do tada, privredno društvo ‘ET KOM’ bilo je zavedeno u Centralnom registru privrednih subjekata, što znači da je privredno društvo formalno postojalo, a Jelić, kao jedan od njegovih osnivača, nije prijavio udio u ovom privrednom društvu u svom imovinskom kartonu. Ipak, Agencija tvrdi da Jelić time nije prekršio Zakon”, pojašnjava Đurnić.