Izvještaj o napretku u oblasti životne sredine: Vlada zadovoljna, NVO skeptične

Šefica pregovaračke grupe za Poglavlje 27 Ivana Vojinović navodi da je u ovogodišnjem izvještaju nije bilo neprijatnih iznenađenja i da je ta oblast i sada u vrhu prioriteta rada
121 pregleda 0 komentar(a)
Solana Ulcinj, Ulcinjska solana, Foto: Arhiva Vijesti
Solana Ulcinj, Ulcinjska solana, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 09.12.2018. 07:33h

Izvještaj o napretku, u dijelu koji se tiče životne sredine i klimatskih promjena je najobjektivniji i najbolji do sada, ocijenjeno je iz Vlade i nevladinog sektora.

Dok iz Vlade tvrde da su veoma zadovoljni Izvještajem i da je on pokazao napredak, iz Koalicije 27, koja okuplja ekološke NVO, kažu da je on dokazao njihove tvrdnje da životna sredina nije u vrhu prioriteda države, uprkos skorom otvaranju Poglavlja 27.

Šefica pregovaračke grupe za Poglavlje 27 Ivana Vojinović navodi da je u ovogodišnjem izvještaju nije bilo neprijatnih iznenađenja i da je ta oblast i sada u vrhu prioriteta rada.

“EK je priličnu pažnju posvetila pitanju zaštite prirode i uspostavljanju Natura 2000 mreže zaštićenih staništa. Započet je proces mapiranja staništa i vrsta radi uspostavljanja Natura 2000 mreže, u toku je priprema IPA projekata kroz koje ćemo nastaviti da mapiramo preostali dio teritorije naše države, itd. Slažemo se sa konstatacijom da se moraju pojačati napori za uspostavljanje morskih zaštićenih područja. Takođe, radimo na proglašenju novih zaštićenih kopnenih područja. Samo tokom 2017. proglasili smo dva nova zaštićena područja, i to Park prirode „Dragišnica i Komarnica“ i spomenik prirode „Kanjon Cijevne“. Time smo u ovom trenutku zaštitili više od 15 odsto teritorije Crne Gore”, kazala je Vojinovićeva.

Ona je kazala da se na zaštiti Solane intenzivno radi.

”Tome smo dali posebni prioritet i uradili gotovo sve, kroz izradu sveobuhvatne Studije zaštite, obezbjeđenje zaštite prostora Solane kroz usvojeni PUP za opštinu Ulcinj, model privremenog upravljanja, zaštite i nadzora od strane Javnog preduzeća za nacionalne parkove (JPNPCG), ulaganje u opravku pumpnog sistema...”, kazala je Vojinovićeva. 

Ona je navela da raduje što je EK notirala veliki broj propisa koji su usvojeni tokom 2017. i time postigli znatno usklađivanje sa EU pravnom tekovinom, kao i napredak u oblastima kvaliteta vazduha, horizontalnog zakonodavstva, buke i industrijskog zagađenja. 

“EK je istakla i elemente napretka u oblasti voda. Posebno bismo istakli uočeno unapređenje saradnje sa NVO sektorom”, kazala je Vojinovićeva.   

Iz Koalicije su naveli da se u Izvještaju nalazi potvrda ocjena i stavova iznesenih prošle sedmice u njihovom Izvještaju iz sjenke

“Ocjene EK da je Crna Gora u oblasti životne sredine postigla određeni nivo spremnosti i određeni nivo napretka  u procesu usklađivanja domaćeg zakonodavstva  sa evropskim, ali da su značajni napori potrebni na primjeni posebno u sektorima vode, zastite prirode i otpada, u potpunosti se poklapaju sa našim stavovima da je u prethodnoj godini postignut napredak u usklađivanju zakonodavstva ali da ga ne prati adekvatna primjena. Koalicija 27 je zbog toga ponovila svoj stav da životna sredina i klimatske promjene i dalje nijesu dovoljno visoko na listi prioriteta Vlade”, saopštila je sekretaka Koalicije Jelena Marojević-Galić. 

Iz Koalicije navode da je, kao i NVO sektor i EK naglasila potrebu da Crna Gora, nakon pripajanja Agencije za zaštitu životnu sredine Ministartsvu održivog razvoja i turizma osigura nezavisnost rada ove institucije.

“Kada je riječ o potrebi nezavisnosti u funkcionisanju Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, ističemo da je ona novim modelom organizacije od prošle godine osigurana. Agencija je i dalje ključni implementacioni organ i zadržala je sve izvršne nadležnosti i aktivnosti koje su joj dodijeljene posebnim propisima i koje ima još od svog osnivanja, poput izdavanja svih dozvola u oblasti životne sredine, sprovođenja monitoringa životne sredine, sprovođenja postupka procjene uticaja i strateške procjene uticaja na životnu sredinu, informisanja javnosti, itd. Takođe, budžet Agencije je povećan u 2018. za četiri odsto u odnosu na 2017, a za sprovođenje programa monitoringa obezbijeđeno je povećanje finansijskih sredstava za čak 21 odsto”, kazala je Vojinovićeva.     

Iz Koalicije navode da je, ocjenjujući da u oblasti upravljanja otpadom nije bilo napretka, EK je potvrdila stavove NVO da je ta oblast jedna od najtežih za usklađivanje i da je potrebno što prije donijeti odluku o načinu upravljanja i zbrinjavanja otpada kako bi se što hitnije krenulo sa ulaganjima u infrastrukturu i njenu izgradnju, posebno u dijelu separatnog prikupljanja otpada i reciklaže.

“Kao što je i Evropska komisija istakla, moramo znatnije da radimo u oblasti upravljanja otpadom, s ciljem uspostavljanja dobro organizovanog sistema upravljanja otpadom, obezbjeđenja selekcije pojedinih frakcija otpada, shodno zakonskim obavezama, kao i obavezi iz Nacionalne strategije za Poglavlje 27. Kroz izmjene Državnog plana upravljanja otpadom koji će biti upućen ka Vladi do kraja ovog mjeseca obezbijediće se model upravljanja otpadom za čitavu državu. Vezano za sanaciju odlagališta otpada, sanacija najvećih je u toku, npr. Ćafe u Baru, Vrtijeljka na Cetinju, Vasove vode u Beranama”, kazala je Vojinovićeva. 

Ona je navela da, kada je riječ o  osiguranju potrebnih finansijskih sredstava, ove godine biti osnovan Eko-fond.

Iz Koalicije kažu da je ocjena EK da je evidentan nedostatak administrativnih i finansijskih kapaciteta koji dovode do kašnjenja u primjeni Nacionalne strategije za Poglavlje 27. 

U izvjestaju je, kao i NVO sektor, i EK potencirala nedovoljne inspekcijske i kapacitete tužilaštva za adekvatnu primjenu Direktive o odgovornosti za štetu u životnoj sredini i Direktiva o eko kriminalu čija je primjena još u ranoj fazi.

Napredak u oblasti voda je ocijenjen kao ograničen, pri čemu je kao i NVO sektor i EK naglasila izražen negativni uticaj otpadnih voda kao glavnog izvora zagađivanja.

Koalicija 27 je posebnu zabrinutost ispoljila zbog značajnog kašnjenja sa zaštitom Solane, kao i zbog brojnih infrastrukturnih planova predviđenih u zaštićenim i vrijednim prirodnim područjima (Porto Skadar, mHE ). EK je navela i da potencijalne investicije u hidroenergetske i turističke tokove moraju ispunjavati zahtjeve zaštite prirode.