Zakonu tobož posvećeni, zločinu nad ambijentom naredni opštinari

Više je nego zanimljivo kako vrijedni i slovu zakona posvećeni činovnici Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata nisu svih ovih godina, našli za shodno da odmah u startu odbiju svaki zahtjev za procjenu uticaja za ove i slične projekte koji se realizuju po riješenjima iz državnih studija lokacije iz prostog razloga zato što su sve, ali apsolutno sve državne studije lokacije neustavne
2 komentar(a)
rješenje Sea Tradea
rješenje Sea Tradea
Ažurirano: 21.04.2018. 11:25h

Opština Tivat nije u pravu kada kaže da nije pokrenula nikakvu proceduru, ni samostalno ni u saradnji sa kompanijom "Sea Trade" iz Kotora – potencijalnim investotorom megalomanskog projekta na Ponti Seljanova.

Opština naime, jeste prihvatila zahtjev te firme da se obavi procjena uticaja projekta "rekonstrukcije obale" na Ponti Seljanova i Opština upravo sprovodi tu proceduru jer Opština organizuje javnu raspravu o nacrtu Elaborata o procejni uticaja.

Javna rasprava održaće se 26. aprila u 12 sati u multimedijalnoj sali zgrade organa uprave Opštine Tivat, pa je valjda svakome jasno da Opština voljno ili ne, participira u novom ekološko-arhitektonskom "zločinu u najavi" nad dijelom morske obale u Tivtu.

Od te činjenice vrijedni činovnici Opštine jednostavno ne mogu pobjeći, koliko god da ih boli i smeta im kada mediji tu činjenicu konstatuju. Što se ostatka regovanja Opštine tiče, mogao bih mirne duše da preskočim svaku polemiku o (ne)izdavanju UUTU i građevinskih dozvola jer se to odnosi na stavove koje je saopštilo JP "Morsko dobro" Budva, a ne ja kao novinar.

Ne mogu doduše, a da ne primijetima da toj državnoj firmi lokalna uprava nije izdala traženu građevinsku dozvolu za projekat uređenja obale na Seljanovu (koje je "Morsko dobro" prvo htjelo reliazovati po riješenjima iz opštinskog DUP-a, a kasnije po riješenjima iz DSL), ni manje ni više nego u tri navrata, a što detaljno priznaju i sami tivatski opštinari u reagovanju na moj tekst.

Interesantno je kako su se oni u tom slučaju kako tvrde, samo čvrsto držali zakona i propisa, a sada prihvataju da pokrenu proceduru procjene uticaja na životnu sredinu projekta koji jedna privatna firma želi realizavati na javnim površinama (dakle, ne samo obali – plaži i kupalištu koje joj se eventualno, mogu dati u zakup) već i na šetalištima, saobraćajnicama, zelenim i drugim javnim površinama.

Više je nego zanimljivo kako vrijedni i slovu zakona posvećeni činovnici Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata nisu svih ovih godina, našli za shodno da odmah u startu odbiju svaki zahtjev za procjenu uticaja za ove i slične projekte koji se realizuju po riješenjima iz državnih studija lokacije iz prostog razloga zato što su sve, ali apsolutno sve državne studije lokacije neustavne.

Naime, svaki planski dokument (pa i DSL) ima snagu zakona, a zakone ne može donositi Vlada kao izvršna vlast (kao što to radi donoseći DSL) već parlament kao zakonodavna vlast u državi. Vrsni pravnici iz Opštine Tivat koji se privatno žale kako je Vlada lokalnoj upravi kroz donošenje DSL-a praktično izuzela nadležnost nad planiranjem i korišćenjem vlastite morske obale, godinama ćute na i brucošu pravnog fakulteta jasno nepostojanje ustavnog osnova da izvršna vlast sebi prigrabi zakonodavna ovlašćenja.

Tu oni ne vide (ili ne smiju da vide) nikakav problem, a onda se vrlo oportunistički, sakrivaju iza svoje navodne nenadležnosti za urbanistički, ekološki i arhitektonski haos koji se dešava na obali Tivta. Do sada je to bilo najizraženije na obali Krašiča koja je zahvaljujuči ovakvoj situiaciji i "sjajnoj saradnji države i lokalne uprave" koje su puna usta lokalnim i državnim čelnicima, doživjela pravi urbanistički horor i ekološki genocid, a sada je na red izgleda došla i Ponta Seljanova.

I na kraju – biće na javnoj raspravi o Elaboratu o procjeni uticaja kontroverznog prijekta "Sea Tradea" na Ponti Seljanova, veoma zanimljivo gledati kao će se činovnici Opštine Tivat odnositi prema činjenici što taj Elaborat konstatuje da od betoniranja i nasipanja prirodne morske obale neće biti većih i dugotrajnijih negativnih posljedica po morski ekosistem. Pri time je jedini biolog među četiri člana tima što je izradio ovaj Eleborat, izvjesna gospođa iz Podgorice koja sa radi u Prirodnjačkom muzeju kao kustos u Zbirci mahovina, a ovamo procjenjuje morski ekosistem i štetne posljedice koje on (ne)će trpjeti.

Siniša Luković, novinar ND Vijesti

Bonus video: