Godina 2016. zabilježena je kao najtoplija od 1880-ih godina, kada je počelo savremeno praćenje meteoroloških i klimatskih podataka i to je već treća godina zaredom koju su obilježile rekordno visoke temperature.
U manje od četiri mjeseca 2017. djelove Australije i Indije već su zahvatili talasi vrućine.
Dok sunčano nebo može biti sinonim za ljetnju zabavu u nekim djelovima svijeta, previše vrućine može biti fatalno.
Procjenjuje se da je između 15.000 i 19.000 ljudi umrlo u talasu vrućine u Francuskoj 2003. godine, dok je američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) saopštio da je godišnje umrlo oko 600 Amerikanaca od izlaganja ekstremnoj vrućini u razdoblju između 1999. i 2010. godine, prenosi N1.
Rojters je razgovarao sa nekoliko klimatskih naučnika kako bi saznao šta znači rast temperature za ljudsko zdravlje i donosi neke ključne činjenice i brojke:
- Topliji dani i noći i talasi vrućine postaće učestaliji. Više studija je otkrilo da se toplotni talasi događaju sve češće dok su razdoblja hladnoće u padu u urbanim područjima u poslednjih 40 godina.
- Ekstremna vrućina može prouzrokovati bolesti koje su s njom povezane, kao što su toplotni udar i iscrpljenost, kao i da povećaju smrtnost. Takođe, može pogoršati postojeće zdravstvene probleme. Toplotni stres se događa kada tijelo apsorbuje više topline nego što je može tolerisati.
- Ukupni broj dana u kojima vrućina doseže "nivo opasan po zdravlje" rapidno će porasti u nekoliko idućih decenija, navodi se u studiji ISET-Internationala i NCAR-a.
- Urbana središta u zemljama u razvoju biće najgore pogođena. Ona su toplija od ruralnih područja zbog činioca među kojima su gustina stanovništva, industrijsko zagađenje i prisutnost zgrada i mašina koje stvaraju vrućinu. Taj učinak "urbanog toplotnog ostrva" je dobro poznat, ali će se još pogoršati s daljim rastom temperatura.
- S porastom temperature za 1,5 stepeni Celzijusa, gradovi u Kini, Indiji, Bangladešu, Obali Slonovače, Nigeriji, Vijetnamu i Mijanmaru počeće redovno da osjećaju toplotni stres, navodi se u britanskoj studiji.
- Ako globalna temperatura naraste za 2,7 stepeni Tokio, Peking i Manila takođe će biti pogođeni, dok će rast od četiri stepena zahvatiti Njujork i Rio de Žaneiro.
- Jugoistočna Azija suočena je sa gubitkom kapaciteta radne snage od 16 odsto u iduće tri decenije zbog toplotnog stresa, navodi se u studiji Verisk Maplkrofta. U odvojenom izvještaju UN-ovog Programa za razvoj, Međunarodne organizacije rada i Climate Vulnerable Foruma stoji da bi privrede u nastajanju mogle izgubiti 10 odsto dnevnih radnih sati zbog ekstremnih temperatura.
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je da će bez mjera prilagođavanja godišnje biti gotovo 65.000 dodatnih smrtnih slučajeva među ljudima starijima od 65 godina zbog izlaganja vrućini 2030. godine, s najvećim rizikom u azijsko-pacifičkoj regiji.
- Nivoi vlažnosti i noćne temperature imaju važnu, ali često zanemarenu ulogu, jer one utiču na sposobnost hlađenja tijela. Prema WHO-u, idealna temperatura treba biti ispod 32 stepena Celzijusa tokom dana i ispod 24 stepena noću.
- Pirinač, glavna azijska hrana, jako je osjetljiva na toplotni stres i prinos usjeva pada ako su temperature iznad 35 stepeni Celzijusa deset dana tokom reproduktivne faze.
Bonus video:
