Terorizam i nasilni ekstremizam predstavljaju problem svjetskih razmjera i ne bi trebalo da se vezuju samo za jednu religiju ili grupu, kazala je predsjednica crnogorske Asocijacije mladih Atlanskog saveza, Ema Kaluđerović.
Ona je danas, na konferenciji Uloga mladih u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na Zapadnom Balkanu, rekla da se ti fenomeni obično pogrešno vezuju samo za islamske organizacije.
„U svijetu su zabilježeni različiti vidovi terorizma i ekstremizma i to je problem svjetskih razmjera i ne treba ga vezivati isključivo za jednu religiju ili grupu ljudi“, poručila je Kaluđerović.
Kako je dodala, na organizovanje radionice su ih podstakli odlasci crnogorskih državljana na strana ratišta i brojnost pristalica nasilnog ekstremizma i radikalizma na području Zapadnog Balkana.
Prema njenim riječima, zajedničko ekstremizmu i radikalizmu je nasilje koje je opravdano određenim idealom, a zbog čega stradaju ljudi.
Kako je navela, cilj konferencije je da se mladi upoznaju sa osnovnim principima terorizma i nasilnog ekstremizma i da se istakne značajna uloga akademske zajednice i stručne javnosti.
„Edukacija mladih ljudi je imperativ u borbi protiv tog fenomena“, poručila je Kaluđerović.
Predsjednik ambasade Kanade u Beogradu, Brajan Ebela kazao je da je prevencija ključna u borbi protiv nasilnog ekstremizma.
Kako je rekao, mladi i žene imaju veoma važnu ulogu u prevenciji terorizma i nasilnog ekstremizma.
Profesor fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Vlado Azinović, kazao je da su korijeni nasilnog ekstremizma i terorizma u političkom nezadovoljstvu, otuđenju, poniženju i osjećaju nepravde prema identitetskoj grupi.
„Grupna ili pojedinačna želja za osvetom zbog represije može poslužiti kao motiv za terorizam“, rekao je Azinović.
Prema njegovim riječima, ekstremisti su vrlo često ljudi koji su odbačeni od sopstvene porodice, pa u terorističke grupe ulaze zbog osjećaja socijalne afirmacije.
Azinović je naveo da je veoma teško pronaći sve razloge za postojanje terorističkih organizacija, jer ne postoji jedan odgovor koji bi pokrio „sve što se sretne“ i bio sveobuhvatan.
On je kazao da radikalne ideje nijesu uvijek negativne i da to potvrđuju neki primjeri iz istorije, kada su iz nekih radikalnih ideja nastale neke pozitivne promjene u društvu. Kako je objasnio, primjer su borba za ukidanje ropstva ili za ostvarivanje prava glasa žena.
„Linearnost između radikalnih ideja i ponašanja nije automatska“, rekao je Azinović.
Prema njegovim riječima, proces deradikalizacije veoma je teško podstići, jer prema brojnim istraživanjima, mnogo je lakše uticati na ponašanje i odvratiti nekog od nasilja, nego na radikalizaciju, koja predstavlja promjenu u načinu razmišljanja.
Faktori koji utiču na pojavu nasilnog ekstremizma i radikalizma su brojni, od strukturalnih, olakšavajućih, motivacionih do pokretačkih.
Kako je rekao Azinović, strukturalni faktori su sve ono što utiče na život ljudi, siromaštvo, nepismenost i nejednakost.
Prema njegovim riječima, unutrašnja dinamika grupe nekada može da utiče na pojedinca da počne da se ponaša kao i ostatak zajednice kojoj pripada.
Jedan od snažnih faktora, kako je dodao Azinović, jeste stvarno nezadovoljstvo koje ljudi imaju na ličnom planu i koja ih podstiču na akciju.
Kako je objasnio, nekada određeni događaji služe kao direktni okidači za izvršenje terorističkih napada.
Konferenciju je organizovao Atlanski savez i ambasada Kanade u Beogradu.
Bonus video:
