Stanje u Upravi za šume kritično: Nema napretka bez školovanih ljudi

Da je nedostatak šumarskog kadra jako izražen svjedoči i podatak da je radna grupa, kao prelazno rješenje, predložila angažovanje inžinjera šumarsta iz regiona
270 pregleda 1 komentar(a)
NP Durmitor, krčenje šume, Foto: FACEBOOK
NP Durmitor, krčenje šume, Foto: FACEBOOK
Ažurirano: 07.12.2018. 22:23h

Stanje u Upravi za šume je kritično zbog nedostatka edukovanog kadra, a taj problem država namjerava da riješi stipendiranjem studenata na fakultetima u regionu, ali i “uvozom” inžinjera šumarstva.

To je ocijenjeno u Predlogu revizije Strategije razvoja šuma i šumarstva u Crnoj Gori, koji je uradila radna grupa Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Konstatuje se i da sa postojećim kadrom nije moguć adekvatan napredak drvne industrije.

Da je nedostatak šumarskog kadra jako izražen svjedoči i podatak da je radna grupa, kao prelazno rješenje, predložila angažovanje inžinjera šumarsta iz regiona. Navode da to za sada nije moguće zbog “ograničavanja zapošljavanja stranih lica u državnoj upravi.

“U narednom periodu će zbog manjka šumarskih inžinjera Uprava za šume imati velikih problema sa popunjavanjem radnih mjesta. Sa aspekta funkcionalnog znanja u svim institucijama, najviše nedostaje znanje iz područja informatike i komuniciranja sa javnošću.

Pošto Crna Gora nema šumarski fakultet, za kadar visoke stručne spreme postoje dvije mogućnosti - stipendiranje dovoljnog broja studenata za šumarske studije u regionu i uvođenje šumarskog sadržaja u programe studija u Crnoj Gori koji se odnose na upravljanje prirodnim resursima, biologijom i zaštitom prirode. Na kratki rok, nužno je osigurati barem pet studenata šumarstva svake godine, a na duži rok bitan je i razvoj šumarske struke u naučnim i obrazovnim institucijama u zemlji”, piše u Strategiji.

U dokumentu se navodi da je prosječna starost zaposlenih u Upravi za šume preko 50 godina i da je slaba zainteresovanost za školovanje iz oblasti šumarstva.

Konstatuje se i da Srednja stručna škola u Beranama koja školuje šumarske tehničare nema dovoljno učenika.

“Za postojeći kadar treba osigurati formalnu i neformalnu edukaciju da bi mogao obavljati zadatke koji su predviđeni za njihova radna mjesta. Edukaciju treba planirati dugoročno, na osnovu programa kojeg priprema Uprava za šume, zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i Upravom za kadrove. Na toj osnovi, unutar kabineta direktora Uprave za šume, u saradnji sa Upravom za kadrove, pripremali bi se godišnji programi obrazovanja. Iako u Crnoj Gori ima takvih kadrova, u drvnoj industriji nedostaje kvalifikovanih stručnjaka i radnika iz područja drvoprerade, finalizacije proizvoda i dizajna, kao i prodaje”.

U Strategiji piše i da u preduzećima drvne industrije radi mali broj inžinjera, a da je “najveći broj vlasnika postojećih privatnih preduzeća bez ikakvog stručnog obrazovanja” i da oni “nijesu u stanju da prepoznaju stvarne probleme zaostajanja razvoja svojih preduzeća”.

“Dugoročno je potrebno pripremiti program stručnog obrazovanja i razvoja kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji. Savjetodavna služba u Upravi za šume je neformalno već uspostavljena, treneri savjetodavne službe su pohađali kurseve, ali je potrebno raditi na razvoju savjetodavnih aktivnosti na terenu”.

 Od šuma i prerade prihod manji od jedan odsto

U Strategiji se konstatuje da je udio šumarstva i drvoprerade u nacionalnom dohotku ispod jedan odsto.

“Sektor šumarstva, uz pravilno uspostavljen sistem organizacije državnih institucija mogao bi ostvariti značajan prihod do kraja važenja ove Strategije (2023) od oko 35 miliona eura godišnje... Programom gazdovanja šumama za 2017. godinu, ukupna raspoloživa drvna masa koja je bila predmet korišćenja šuma iznosila je 700.689 metara kubnih bruto… Ostvaren je prihod od 6.758.534 eura, što je nedovoljno za šumarski sektor”.

Preciziraju da je za ostvarivanje projektovanog cilja potrebno godišnje investirati u šume oko 11 miliona eura.

Preporučujemo za Vas