Keljmendijevi, Osmanijevi, škaljarski i kavački kamataši: Zelenašenje u Crnoj Gori (10)

Crnogorsko primorje godinama je pod tihom okupacijom kamataša povezanih sa organizovanim kriminalom, koji novac daju “na ruke”, a dugove pretvaraju u doživotne omče. Uz mjesečne kamate koje prelaze 20 odsto, stanovi, kuće i zemljišta prelaze u ruke škaljarskog, kavačkog i ostalih klanova, dok iza zatvorenih vrata ili na ledini, ostaju uništene porodice.

Prema saznanjima “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora, tim nezakonitim poslom dominantno se bave pripadnici organizovanih kriminalnih grupa - škaljarski i kavački klan, njihove ćelije u gotovo svim primorskim gradovima, kao i lokalne organizovane grupe na primorju, ali i pojedinci...

Sagovornici lista objašnjavaju da iznosi koji se daju na kamatu variraju od nekoliko stotina eura za kratkoročne potrebe, do desetina i stotina hiljada eura, najčešće uz obezbjeđenje u vidu nekretnina ili imovine dužnika.

Ugovori o pozajmici, koji se u pojedinim slučajevima formalno zaključuju, često služe kao paravan za prikrivanje stvarne prirode odnosa - zelenaškog. Prema obavještajnim podacima cilj takvih aranžmana nerijetko nije povrat novca, već preuzimanje stanova, kuća, zemljišta ili poslovnih objekata.

“Dug se najčešće uvećava po principu kamata na kamatu, čineći razduživanje totalno nemogućim, što dovodi do potpune zavisnosti žrtve”, objašnjavaju izvori “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora.

Posljedice zelenašenja su višestruke - žrtve godinama trpe pritiske, gube imovinu, izloženi su nasilju, prijetnjama, a više desetina samoubistava dovodi se u vezu sa dužničkim ropstvom.

Zbog toga, objašnjavaju “Vijestima” izvori iz bezbjednosnog sektora, zelenašenje predstavlja veoma značajan bezbjednosni rizik, jer izuzetno pogoduje nastajanju konfliktnih situacija koje generišu razne oblike kriminalnih radnji iz domena krvnih delikata.

“Zelenašenje u Crnoj Gori je duboko ukorijenjeno u organizovani kriminal, a žrtve su obično osobe u teškoj finansijskoj situaciji, koje ne mogu dobiti kredit kod banaka”, rečeno je iz više izvora.

Prema istim informacijama, organizatori zelenašenja najčešće su stari znanci policije, s podebelim dosijeima, povezani sa krijumčarenjem narkotika. U posljednje vrijeme, međutim, zabilježeno je da u taj kriminalni posao, koji je kažnjiv zakonom, ulazi sve više mlađih osoba...

Podaci onih koji zelenaše drže na oku, pokušavajući da se izbore s njima, govore da ozbiljan problem u procesuiranju kamataša predstavlja strah žrtve, nedostatak materijalnih dokaza, ali i to što žrtve i kada prijave, pod pritiskom ili prijetnjama tokom sudskog postupka promijene iskaz i “objasne” da im je zelenaš “samo učinio uslugu”...

Kao jedan od glavnih problema operativci zaduženi za suzbijanje kriminala prepoznali su i fiktivne notarske ugovore.

“Umjesto ugovora o pozajmici, žrtva potpisuje ugovor o prodaji stana ili zemljišta, što omogućava zelenašu da nekretnina pređe u njegove ruke. U najvećem broju slučajeva potpisuju da su posudili duplo više nego što zapravo jesu, što im onemogućava da na sudu dokažu da je ona druga polovina iznosa zapravo nesrazmjerna kamata”, rečeno je “Vijestima” iz bezbjednosnog sektora.

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

U Boki kamataše škaljarci, kavčani i ostali

Da nadležni motre na zelenaše, pokazuju i informacije s vrlo detaljnim opisom nezakonitih aktivnosti zelenaša širom Crne Gore. Na spisku je više stotina imena...

Prema tim podacima, na području hercegnovske opštine dugogodišnji nosioci kriminalnih poslova zelenašenja su bliski saradnici jednog od vođa kavačkog klana Slobodana Kašćelana, članovi organizovane kriminalne grupe Roganović.

Sagovornici “Vijesti” podsjećaju da je jedan dio te kriminalne ekipe hapšen u Novom 2017. godine, u akciji “Mimoza” - upravo zbog zelenašenja. Lisice na ruke tada su stavljene sada pokojnom Šćepanu Roganoviću, Goranu Pantoviću i Iliji Aleksiću.

U “timu” Roganovića koji daje pare pod kamatu su Jabučanin iz Bijele, Novljani Aleksić, Gazivoda, Bulatović, Žmukić i Nišavić, nekadašnji policajac Roganović, Podgoričanin Mraković, ali i brojna druga bezbjednosno interesantna lica sa područja te i opština Nikšić, Budva i šire...

Teren za zelenašenje pripadnici te organizovane kriminalne grupe dijele sa suparnicima - ćelijom škaljarskog klana, odnosno OKG Meljinari, objašnjeno je “Vijestima”. Među tom organizovanom kriminalnom grupom, u nezakonitom posuđivanju novca pod kamatu izdvajaju se Nikolić i Milović, ali i dugogodišnji bjegunac Krsto Vujić, Žugić i drugi. U tom gradu, navode sagovornici “Vijesti”, kamataše i dvojica Markovića, Mandić, još dvojica Roganovića, dvojica Spaića, Samardžič, Gardašević i dvojica Karabasila.

Istim poslom, pokazuju informacije iz bezbjednosnog sektora, bave se i braća Bigović iz Baošića.

“U više policijskih akcija istražitelji su zaplijenili na stotine ugovora o pozajmicama i dokumentaciju o nekretninama koja je prešla u ruke OKG. U okviru kavačke OKG u oblasti zelenašenja decenijama je dominirao jedan od njenih dugogodišnjih vođa Slobodan Kašćelan... Pored Kašćelana, aktivnosti zelenašenja organizovale su i druge vođe kavačke grupe, Radoje Zvicer i Ljubo Milović, preko svojih saradnika iz Kotora i šire”, rečeno je “Vijestima”.

Sagovornici pojašnjavaju da je Kašćelan tim nezakonitim poslom stekao enormno bogatstvo, čija se vrijednost procjenjuje na više desetina miliona eura...

Kotoranin Marić koji je godinama van Crne Gore i Novljanin Baković koji takođe živi u inostranstvu, označeni su u operativnim podacima kao zelenaši...

U tivatskoj opštini, bilježe operativci, zelenašenjem se odavno bavi Danilo Đurović i pripadnici njegove organizovane kriminalne grupe - Raičević, Vujović, Bogdanović, Đurović.

Izvori “Vijesti” objašnjavaju da u tom gradu novac pod kamatu daju i saradnici kavačkog klana - braća Jurišević i braća Radonjić, a istim nezakonitim poslom bave se i škaljarci Stanišići.

Osim njih, službe zbog zelenašenja motre na dvojicu Marića, braću Vojinović, još dvojicu Radonjića, na jednog Đurovića, Stanišića, Ivanovića, Ercegovića, Ljubatovića, Bergama, braću Hrnjez, braću T. i P. Frančesković i braću Bjelanović, ali i na Atelja, Vučkovića, Redžepaja, Risančića, Bojanića, Rikala, Kankaraša, Pejovića, Milenkovića i Vuksanovića.

Među njima je, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, i jedan profesor.

U Budvi zelenašenje masovna pojava

Osim u bokokotorskom zalivu, zelenašenje na području Budve ima karakter masovne pojave, a u tom nezakonitom poslu uključeni su pripadnici tamošnje ćelije škaljarskog klana, organizovane kriminalne grupe “Budvanska”, rečeno je “Vijestima” iz više izvora.

“Koji daju veće novčane iznose uz kamate, dijeleći nakon toga zajedničku dobit od te kriminalne aktivnosti. Najznačajniji pripadnici tog klana, koji se bave zelenašenjem, su Boreta, Ljubiša, Slovinić, Sjekloća, Kažanegre, Banović”...

Pored te, zelenašenjem se u tom gradu, tvrde izvori “Vijesti”, bavi i pripadnik budvanske ćelije kavačkog klana Rafailović, kao i brojna bezbjednosno interesantna lica - Božović, braća Perović, Samardžić, Mitrović, Miljanić, Radulović, Drašković, Kalezić, Zejak, Kordić, Dapčević, Lopičić, Šoć, Sekulić, Ivančević, Čuzović, Krsmanović, Rutović...

“Zelenašenjem i prinudnom naplatom dugova već duže vrijeme bave se i dvojica Bjelopoljaca nastanjenih u Budvi - Bulatovići, zatim Lainović i drugi. Takođe, Pljevljak Knežević, nastanjen u Budvi, koji je egzistencijalno vezan za Beograd. On je novac sa zelenaškim kamatama pozajmljivao pojedinim značajnim beogradskim investitorima, a nerijetko je u te poslove bio uključen sa visokorangiranim članovima kriminalnih struktura iz Srbije”, pojašnjavaju izvori “Vijesti”.

U Baru i žene među kamatašima

Članovi klana pokojnog Luke Đurovića u Baru su među glavnim nosiocima tog kriminalnog posla, a operativni podaci pokazuju da su upravo zbog kamate, jednom podgoričkom biznismenu uzeli kuću na Adi Bojani i druge nekretnine, a svojevremeno su pokušavali da mu otmu i firmu. Operativni podaci bezbjednosnih službi pokazuju da poslednjih godina “poslovima davanja i naplate pozajmica rukovodi brat pokojnog Luke Đurovića, Jovo Đurović”.

Navode i da veoma značajno učešće u tom kriminalnom poslu imaju i druge vođe barske kriminalne grupe - Dragan Pečurica i Vukašin Lekić, kao i njihov bliski saradnik Borović.

“Novac preuzet od Jova Đurovića od ranije oplođava i član OKG Igora Krstovića, Bojan Ajković i drugi”, pokazuju podaci bezbjednosnog sektora.

Prema opeativnim podacima u istom nezakonitom poslu već duže je i kriminalna grupa pokojnog Armina Muše Osmanagića.

“Među njima je Nikola Dedaj, a podaci ukazuju da je sve ranije poslove pokojnog Osmanagića, među kojima je davanje i naplata pozajmica sa zelenaškim kamatama, preuzeo njegov brat Adnan Osmanagić. Ovim poslom na području Bara bave se i lica sa dugogodišnjim kriminalnim stažom, koja su od ranije fokusirana na zelenašenje - braća Ivanović, zatim Gardašević, Sekulovići, Papan, Pupović, Orlandić, Đuranović, dvojica Škerovića, ali i saradnici barske organizovane kriminalne grupe Đonović, Peročević, Miranović, Šturanović... Posljednjih godina u taj nezakoniti posao ušli su i bezbjednosno interesantna lica Lukač, Lukolić, Bujići, Đuranović, Nikitović, Lalošević, Jovićevići, Nikolić, Čobić, Marljukić, Ražnatović, Dukić, Vučetić, Đurović, Radović, Božović, Boljević, Vuković i policajac Badnjar”, objašnjeno je “Vijestima”.

Operativci su u tom lučkom gradu registrovali i dvije ženske osobe koje se, prema njihovim podacima, bave zelenašenjem - Nikolić i Anđelić.

Klan Keljmendi i klan Osmani

Da zelenašenja ne manjka ni u Ulcinju, pokazuju podaci operativaca, koji su registrovali da u najjužnijem crnogorskom gradu novac pod kamatu građanima daju pojedini pripadnici organizovane kriminalne grupe Nasera Keljmendija, kao i pojedini pripadnici klana Osmani - Ismeta Osmanija zvanog Curi.

“Osim njih i neka bezbjednosno interesantna lica se, prema operativnim podacima, bave zelenašenjem - Mirović, Selmanović, Hadžibeti, Cuković, Molabećirović, Vukčević, Bećiragić, Hasanaga, Hasanagić i braća Maković”, rečeno je iz više izvora.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

Kocka koja razara porodice

Lično smatram da porodice propadaju, a da se o tom problemu gotovo i ne govori. Kocka je svuda oko nas - kladionice, ruleti i kockarnice na svakom koraku, gradovi uređeni tako da podstiču porok, a ne da ga sprečavaju. Sve je podređeno kockanju, u okruženju koje je nakaradno i bolesno, i koje nemilosrdno guta one koji nemaju podršku, koji nijesu emotivno jaki ili su u nekom trenutku života slabi. Za takve ljude to je put u propast.

To je “Vijestima” kazala djevojka sa primorja, svjedočeći da je takvo okruženje na dno povuklo i njenog tridesetogodišnjeg brata od strica.

On je, objašnjava, kockanjem i zaduživanjem kod kamataša u ozbiljne probleme uvukao dvije porodice svoju i stričevu. Posljedice tog sunovrata već godinama osjeća čitava porodica, rastrzana dugovima, strahom i beznađem.

Više članova te primorske porodice odgovaralo je na upitnik “Vijesti”, dok je sa pojedinima novinarka vodila i direktne razgovore. Njihova svjedočenja otkrivaju kako porok jednog čovjeka, u sistemu koji ga prećutno podstiče, može razoriti čitave porodice.

Iako je i porodici i novinarki obećao da će se i on javiti da priča o problemu koji je izazvao, tridestogodišnjak do sinoć to nije učinio.

“Naša crna ovca je moj brat od strica i o njemu se radi”, priča ta djevojka, dok objašnjava kako su vratili oko 300.000 eura kockarskih dugova.

Dugovi su vraćani podizanjem kredita, prodat je i stan u Beogradu, vrijedan više od 200.000 eura. Njegova majka, zaposlena kao higijeničarka, i dalje vraća dio tih kredita.

“Prvo je vraćeno 100.000 eura, pa 200.000 eura”, navodi.

Problemi, prema riječima sagovornice “Vijesti”, traju godinama, ali su posljednje tri eskalirali.

Porodica je pokušavala da reaguje, razgovarali su sa institucijama, tražili stručnu pomoć i vodili ga na liječenje u Kakaricku goru:

“On je poročan, ali poriče da ima problem i smatra da može sam da se izvuče. Ne možemo da ga liječimo na silu”, objašnjava ta primorka.

Kako navodi, njen brat od strica nikada nije preuzimao odgovornost.

“Razmažen je, podilazilo mu se, njegove probleme porodica je rješavala umjesto njega”, kaže ona.

Dodaje da je značajan faktor i okruženje u kojem se kreće.

“I njegovo društvo je problematično. Okružen je ljudima koji imaju mnogo novca. Znate kakav je ovo grad - možda ti ljudi zarađuju legalnim, a možda nelegalnim putem, ne ulazim u to, ali mislim da je jedan od loših uticaja njegovo okruženje. Posljednjih nekoliko godina intenzivno je upadao u probleme, sve je krenulo sa kockom... Ne znam gdje su se kockali i koliko, mislim da su na ruletu, ali posljednje što je izgubljeno je stan u Beogradu. To su ozbiljne pare. Prije toga bilo je preko 100.000 eura... U ovom gradu kocka je svuda, i mislim da je sve krenulo upravo odatle”, navodi sagovornica.

Porodici niko nije direktno prijetio, ali su pritisci bili stalni.

“Podizali su se krediti, prodao se stan... Ni to nije bilo dovoljno. Nama, ni njegovim roditeljima niko nije direktno prijetio, nego su ukazivali da dugovi rastu, da kamate rastu, da to treba vraćati, da će biti još veće i veće. Problem je strah da se ne izgubi kuća u kojoj svi živimo. Ne znam jesu li njemu prijetili, ali je u posljednje vrijeme pod velikim stresom i ponovo je u dugovima. Ponovo je u začaranom krugu, dug raste, kamate rastu, samo što u kući više niko neće da mu pomogne, iako konstatno očekuje pomoć”, priča ona.

Dodaje da njena strina vraća veliki kredit od plate koju zarađuje kao higijeničarka...

“Nema šta više da se proda i ostavljen je sam sebi, ali i dalje ne preuzima odgovornost, ne mijenja se, nastavlja da živi takav život jer mu je važnije što o njemu misli okolina, nego kako smo svi mi u porodici na ivici egzistencije”, dodaje.

Ističe da im je nakon posljednjih vraćenih 200.000 eura, objašnjeno da je to svega 80 odsto i da ima još duga.

“Sada je tih 20 odsto ponovo naraslo i ponovo je u kući tenzija. On non-stop pokušava da nađe pare, prijeti da će da se bavi kriminalom, a zapravo se nada da će njegov otac prodati sve što je ostalo da vrati njegove dugove”..

Ističući da je cijela porodica zabrinuta, da ne vide rješenje, objašnjava i što joj je brat odgovorio zašto neće da prijavi nekoga ili makar pobjegne negdje...

“On ne razmatra da prijavi nekoga, jer misli da treba da bude odgovoran i vrati dugove, odnosno da ih mi vratimo”...

U sjutrašnjem broju čitajte kako su nadležne institucije “zaštitile” podgoričkog biznismena stajući na stranu kamataša, ali i ko su vodeći zelenaši u Glavnom gradu..