bezbjednost na putu

Kad je pravo vrijeme za zamjenu brisača?

Ako vozač redovno čisti vjetrobransko staklo od mrtvih insekata, na taj način će sačuvati metlice
581 pregleda 4 komentar(a)
brisač, Foto: Shutterstock.com
brisač, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 22.01.2013. 12:50h

Ako proteklih dana nijeste imali priliku da isprobate stanje brisača na vašem automobilu, vjerovatno da uopšte nijeste koristili auto. Kiše u južnim i snijeg u sjevernim predjelima Crne Gore su padali gotovo svakodnevno, pa su ovi djelovi vozila bili dosta aktivni tokom vožnje.

U slučaju da nijeste sasvim sigurni kad je pravo vrijeme za zamjenu brisača, ovdje ćemo vam dati ideju uz pomoć stručnjaka eksperata iz Boša. Oni su za napravili takozvanu kontrolnu listu pokazatelja koji bi vozačima trebalo da pomognu da ustanove kada brisači nijesu sposobni da u dovoljnoj mjeri očiste staklo, što je situacija koja ugrožava vidljivost, a samim tim direktno utiče na bezbjednost u vožnji. Lista koja se sastoji od devet fotografija je prvenstveno bila namijenjena automehaničarskim radionicama.

Ilustracije su zasnovane na međunarodno ustanovljenim test-principima proizvođača automobila.

Vozači najčešće mijenjaju metlice brisača kada njihova škripa postane previše bučna i uznemirujuća za putnike. Međutim, kada stignu do te tačke, brisači su najčešće toliko istrošeni da vrlo slabo čiste vidno polje vozača. Ako maksimalno vodite računa o bezbjednosti, trebalo bi da provjeravate brisače jednom u pola godine. Osim mehaničkih oštećenja ili znakova trošenja na gumi, postoje i nevidljivi simptomi istrošenosti, koje prouzrokuje sunčeva svjetlost i velika toplota, kao i mrtvi insekti, što su faktori koji djeluju tokom ljeta. Posljedica toga je preskakanje i škripa brisača na nižim temperaturama, kada na vjetrobranu ostaju vodeni tragovi nakon prelaska guma preko stakla.

U Bošu navode da se do tri kratka uska vodena traga koji nijesu u centralnom vidnom polju vozača mogu tolerisati. Međutim, ako postoji više tragova, ili ako neki direktno ometaju pogled na put, preporučuje se ugradnja novih metlica. Kada na staklu ostaju široke vodene površine ili sloj vode, zamjena je apsolutno neophodna.

Da biste što više produžili upotrebni vijek brisača na automobilu, treba da se pridržavate nekoliko osnovnih pravila. Ako vozač redovno čisti vjetrobransko staklo od mrtvih insekata, na taj način će sačuvati metlice. S druge strane, najgori potez koji možete da uradite je da aktivirate brisače kada je staklo prekriveno ledom. Tada je stepen trošenja toliko veliki, da će biti dovoljno da guma samo par puta pređe preko grube površine leda, da dođe do potpunog uništenja brisača. Značajan faktor koji utiče na životni vijek brisača je intenzitet upotrebe i kliometraža koju vozilo prelazi. U slučaju iznadprosječne upotrebe, čak i vrlo kvalitetne metlice mogu da se istroše u relativno kratkom vremenskom periodu.

U Bošu navode da se do tri kratka uska vodena traga koji nijesu u centralnom vidnom polju vozača mogu tolerisati

Boš tvrdi da je nakon serije testova metlica brisača njihove serije Tvin, utvrđeno da ove metlice mogu da izdrže 150.000 ciklusa brisanja na mokrom i suvom vjetrobranskom staklu. Ovaj broj ciklusa je dovoljan za 2 do 3 godine, u zavisnosti od intenziteta upotrebe. Brisači serije Aerotvin dostižu čak 20 odsto duži upotrebni vijek od tradicionalnih sistema brisača, zbog njihovog inovativnog dizajna.

I za kraj, savjet da ubuduće ne čekate zimu da provjerite brisače. Njih treba kontrolisati na jesen, da bi spremni dočekali najteže uslove rada. Ako je potrebno, još jednu provjeru treba obaviti na proljeće.

Aerotvin bez premca

Svake godine automobilski klubovi i mediji testiraju kvalitet brisača različitih proizvođača, a gotovo uvijek je na vrhu liste Bošova serija brisača Aerotvin, kojom je prije nekoliko godina njemački proizvođač nanovo definisao standarde u kvalitetu čišćenja vjetrobranskog stakla.

Tako je njemački automobilski klub ADAC u nekoliko navrata potvrdio lidersku poziciju ovih brisača, a nedavno mu je i britanski magazin “Auto Express” dao najveće ocjene i stavio ga na prvo mjesto ispred konkurencije kao što su Champion, Valeo ili Lukas.

Boš Aerotvin, koji se odlikuje tehnologijom sa dvostrukim materijalom kod gumica za brisanje, zahvaljujući po mjeri izrađenoj evodijumskoj metlici, obezbjeđuje visok kvalitet brisanja, čak i u kritičnim situacijama i pri velikim brzinama. Zbog ravnomjerno raspoređene sile i aerodinamički optimizovanom profilu ovi brisači obezbjeđuju maksimlan učinak po čitavoj površini na koju djeluju.

Tu je i minimalna buka od strujanja vazduha, poboljšana otpornost na zimske uslove, budući da se led više ne može zamrznuti na metalnom okviru i montažnim spojevima, kao i vrlo jednostavna zamjena.

Savitljive metlice

Ravni ili savitljivi brisači vjetrobranskog stakla su izazvali pravu revoluciju u ovoj industriji. Po svojim karakteristikama značajno prevazilaze klasične brisače sa metalnom konstrukcijom.

Tajna je u ravnomjernom pritisku koji ovaj brisač ostvaruje na staklu čime je spriječeno da krajevi brisača ostavljaju razmazane djelove. Radi se o izdržljivim brisačima koji se mogu koristiti nekoliko godina.

“Vozači novijih automobila se najčešće opredjeljuju za savitljive Aerotvin brisače, čije cijene idu od 25 do 60 eura"

Donedavno ovi brisači su bili rezervisani samo za nova vozila, ali zahvaljujući posebnim adapterima sada se mogu koristiti i na vozilima starijeg godišta. Cijena zavisi od modela automobila.

Cijene od 3 do 60 eura

“Klasične brisače sa metalnom konstrukcijom najčešće kupuju vlasnici starijih automobila srednje klase kao što je golf 3. Oni koštaju 3-4 eura”, kaže Marko Zečević iz firme “Castellana”, koja je zastupnik programa kompanije Boš za Crnu Goru.

“Vozači novijih automobila se najčešće opredjeljuju za savitljive Aerotvin brisače, čije cijene idu od 25 do 60 eura, zavisno od vrste vozila, dužine brisača i sistema kačenja.”

“Brisači kod nekih vozila imaju specifičan nestandardan način kačenja, pa su samim takvi brisači skuplji od drugih. Međutim, postoje i Aerotvin multiklip brisači koji imaju univerzalno kačenje“, objašnjava Zečević.