ombudsman zaključio da je MUP povrijedio pravo stranom državljaninu

Kriju zbog čega je stranac prijetnja državi

Ombudsmanu se, posredstvom advokata iz Bara, obratio strani državljanin, kojem je crnogorsko državljanstvo uskaćeno zbog mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) - predstavnici te institucije nisu dali saglasnost da se tom državljaninu da crnogorsko državljanstvo jer postoje “smetnje iz razloga bezbjednosti zemlje”
6212 pregleda 3 komentar(a)
Nisu obrazložili zbog čega je stranac prijetnja državi: Sjedište ANB-a (ilustracija/arhiva), Foto: Nenad Mandić
Nisu obrazložili zbog čega je stranac prijetnja državi: Sjedište ANB-a (ilustracija/arhiva), Foto: Nenad Mandić

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) povrijedilo je pravo na dobru upravu i pravnu zaštitu stranom državljaninu koji je od tog resora tražio crnogorsko državljanstvo.

To je zaključak zamjenice zaštinika ljudskih prava i sloboda (ombudsmana) Zdenke Perović.

Nečinjenje nadležnog organa u situaciji kada je to postupanje jasno propisano zakonom, tvrdi Perovićeva, predstavlja primjer loše uprave.

Ombudsmanu se, posredstvom advokata iz Bara, obratio strani državljanin, kojem je crnogorsko državljanstvo uskaćeno zbog mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) - predstavnici te institucije nisu dali saglasnost da se tom državljaninu da crnogorsko državljanstvo jer postoje “smetnje iz razloga bezbjednosti zemlje”.

U mišljenju Ombudsmana navodi se da je Upravni sud, po tužbi tog državljanina, dva puta obarao odluku Ministarstva, jer nije detaljnije pojašnjeno o kojim smetnjama je riječ. “Ukazujući prvostepenom organu (MUP) da je povrijedio zakon na način da se moraju konkretizovati razlozi i dio obrazloženja zašto je XX nepodoban za dobijanje državljanstva, nalažući tom organu da u ponovnom postupku ispravi nedostatke u poništenom rješenju”, navodi se u izvještaju Ombudsmana.

Iz Ministarstva su Zaštitniku odgovorili da ANB mišljenje sačinjava na osnovu izvršene bezbjednosti provjere lica podnosioca zahtjeva i da prikupljeni podaci, shodno Zakonu o tajnosti podataka, predstavljaju tajne podatke kojima je pristup ograničen i može se ostvariti na način i pod uslovima utvrđenim tim zakonom, propisima donesenim na osnovu njega i međunarodnim ugovorima koje je zaključila Crna Gora.

Na primjedbu stranog državljanina da drugi put nije dobio rješenje, iz MUP-a je odgovoreno da “pomenuto rješenje isti može preuzeti u Područnoj jedinici za građanska stanja i lične isprave Bar”.

Ombudsman, međutim, tvrdi da je MUP rješenje morao dostaviti podnosiocu zahtjeva. Perovićeva je zaključila da je Ministarstvo u izvršavanju presuda Upravnog suda donosilo istovjetna rješenja, ne poštujući navedena pravna shvatanja i primjedbe Upravnog suda, iako je, shodno Zakonu, na to bilo obavezno.

“U tom smislu Ministarstvo je bilo dužno da u skladu sa svojim upravno-pravnim ovlašćenjima, saglasno Zakonu, postupi po presudama Upravnog suda i u zakonom propisanom roku donese novu odluku poštujući primjedbe i pravna shvatanja suda”, piše u mišljenju ombudsmana.

“Tako da je postupanje upravnog organa u konkretnom slučaju po mišljenju Zaštitnika primjer loše uprave”, pojasnila je ona.

Ministarstvu je tim dokumentom preporučeno da podnosiocu zahtjeva dostavi rješenje, u skladu sa Zakonom i da u svom budućem postupanju u potpunosti postupa po presudama Upravnog suda i vodi računa o poštovanju načela dobre uprave.

Moramo imati zaštitu i od mišljenja ANB-a

Perovićeva tvrdi da to što Agencija nije mogla konkretizovati mišljenje - ne može biti opravdanje za nepostupanje po primjedbama i pravnim shvatanjima Upravnog suda i da je MUP imao mogućnost da traži detaljnije mišljenje ANB-a.

“Prema mišljenju Zaštitnika, ne ulazeći u meritum mišljenja Agencije... akt Agencije ne može biti nedorečen i vrlo formalan, i da ne sadrži dovoljno elemenata na kojima temelji mišljenje. Nepostojanje detaljnog obrazloženja ne može potcijeniti značaj sistema bezbjednosnih mjera kojima se vrši zaštita nacionalne sigurnosti, ali se isti ne mogu koristiti na način koji stvara stanje pravne nesigurnosti, odnosno predvidljivosti u pogledu obaveze svakog lica da prilagodi svoje ponašanje zakonskoj normi”, pojasnila je ona. Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, navodi se u mišljenju, “moraju postojati mjere zaštite kojima će se obezbijediti da se diskreciono pravo koje je dato izvršnoj vlasti vrši u skladu sa zakonom i da se ne zloupotrebljava”.

“Pojedinac mora da bude u mogućnosti da ospori tvrdnju izvršne vlasti o ugroženosti nacionalne bezbjednosti”, navodi se u mišljenju.

Preporučujemo za Vas