KONFERENCIJA U PODGORICI

Nenezić: Sporazum o priznanju krivice ne bi trebalo zaključivati za teška krivična djela

Kaznena politika se generalno "percipira kao blaga i neadekvatna sa stanovišta neispunjavanja ciljeva generane i specijalne prevencije", ocijenila je izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI)
5201 pregleda 1 komentar(a)
Nenezić, Foto: CEMI, CEMI, CEMI
Nenezić, Foto: CEMI, CEMI, CEMI
Ažurirano: 03.02.2020. 16:10h

Sudska praksa pokazuje da u predmetima visoke korupcije, u kojima je korišten institut Sporazuma o priznanju krivice, ima najmanje elemenata pravičnosti ako se sagleda blaga kaznena politika, koja za sada nije dovela do većeg broja slučajeva oduzimanja protivpravno stečene imovine.

To je kazala izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Ana Nenezić na današnjoj konferenciji “Prečica do pravde - rezultati i efekti primjene sporazuma o priznanju krivice”.

“Mi smo stava da sporazum o priznanju krivice ne bi trebalo zaključivati za teška krivična djela poput organizivanog kriminala, visoke korupcije, trgovine drogom, oružjem i ljudima, koja bi, imajući u vidu način izvršenja i posljedice, trebalo da budu rijetka praksa u opravdanim okolnostima, što za sada nije slučaj”, kazala je Nenezić.

Ocijenila je da se kaznena politika generalno “percipira kao blaga i neadekvatna sa stanovišta neispunjavanja ciljeva generane i specijalne prevencije”.

Rekla je da je u periodu od 2010. do 2019. godine broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice u konstantnom porastu. Od osnovnih sudova, tvrdi, sporazumi nijesu zaključeni samo u Osnovnom sudu u Pljevljima.

“Ali ako pogledamo odnos ukupnog broja sporazuma i ukupnog broja predmeta, i dalje se nalazimo na procentu od 5,86 odsto”, istakla je ona.

Tvrdi da najveći broj sklopljenih sporazuma postoji u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), na kojima se, prema podacima koje su analizirali, temelji 17 pravosnažnih presuda (od 19).  

Tvrde da ih je iznenadi slučaj sporzauma koji je zaključen u okviru Osnovnog suda u Podgorici, a koji se odnosio na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.

“Dakle, ovaj slučaj je pravosnažno okončan sporazumom o priznanju krivice. Vjerujemo da to nije dobra praksa”, kazala je Nenezić.

Ukazala je i na tri predmeta koja se tiču nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, koja su takođe okončana sporazumom.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, da se upotrebom instituta Sporazuma o priznanju krivice dobija potencijal  za efikasnost sudstva i tužilaštva.

“Djelimična upotreba ovog instituta između tužioca i okrivljenih, praćena oštrom kontrolom pravosuđa, mogu dalje ojačati kredibilitet i efikasnost  krivično pravnog sistema”, kazao je Orav.

Tvrdi da se konkretne mjere moraju preduzeti kako bi se ograničila mogućnost sporazuma o priznaju krivice na slučajeve organizovanog kriminala i korupcije.

“Kako bi se pojačao odgovor na organizovan kriminal i korupciju kroz transparentniju i dosljedniju kaznenu politiku”, pojasnio je.

Podsjetio je da Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore iz 2019. godine kaže da je upotreba Sporazuma o priznanju krivice kao sredtsva za povećanje oduzimanja protivpravno stečene imovine nastavila da vodi manjim kaznama u predmetima organizovanog kriminala, ali da to nije rezultovalo većim brojem konačnih oduzimanja takve imovine.

Orav je kazao da se nada da će EK u narednom izvještaju dati pozitivniji stav o upotrebi sporzauma, ali i napretku u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Marijana Laković-Drašković da je primjena instituta Sporazuma o priznanju krivice zaživjela na svim nivoima tužilaštva i da ima sve veći domašaj zbog svojih prednosti.

Sporazumi, ocijenila je, dovode do bržeg okončanja krivičnih postupaka i smanjenju sudskih troškova, bez ugrožavanja interesa zakonitosti i pravičnosti.

Tvrdi da je, prema informacijama Ministarstva pravde, u samo dva slučaja sudija odbio zaključenje sporazuma.

“U prethodnom periodu samo u predmetima u kojima je došlo do zaključenja sporzuma o priznanju krivice vrijednost oduzete imovine stečene kriminalnim aktivnostima iznosi preko 32,5 miliona eura. Uporedivši sa periodom kada nije primjenjivan ovaj instut pokazuje se da je značajno povećan”, kazala je.