nastavak policijske akcije

Gužva kod sudije, manje prosjaka na ulici

Postupak protiv pet odraslih osoba protiv kojih su podnesene prijave prije desetak dana još nije završen u Sudu za prekršaje, a Osnovno tužilaštvo zaduženo je za novi slučaj privođenja dvije žene koje su prosjačile sa troje djece...
3918 pregleda 3 komentar(a)
Prosjačenje rasprostranjeno u Crnoj Gori (arhiva), Foto: Boris Pejović
Prosjačenje rasprostranjeno u Crnoj Gori (arhiva), Foto: Boris Pejović

Policija u Beranama podnijela je prijave Osnovnom državnom tužilaštvu protiv još dvije pripadnice RAE populacije, koje su sa troje djece prosjačile prije nekoliko dana u glavnoj gradskoj ulici.

Sagovornik iz policije objasnio je da je riječ o punoljetnim ženskim osobama i njihovoj maloljetnoj, ili sasvim maloj djeci.

“Akcija je obavljena po svim pravilima kada su djeca u pitanju. Sa nama su bili radnici Centra za socijalno. Policija je bila u civilnim odijelima, a privođenje je obavljeno civilnim automobilom”.

Beranska policija je desetak dana ranije privela osam maloljetnih lica i podnijela prijave protiv pet roditelja koji se sumnjiče da su djecu primoravali na prosjačenje.

“Ovo je nastavak policijske akcije Prosjak. Intenzivirali smo nadzor u posljednje vrijeme i to je rezultiralo time da je na ulicama i stalnim mjestima gdje to čine manje prosjaka, ili ih trenutno uopšte nema”, kazao je taj policijski službenik.

Postupak protiv pet odraslih osoba protiv koji su podnijete prijave prije desetak dana još nije završen u Sudu za prekršaje, a posljednji slučaj, kako “Vijesti” saznaju, u radu je kod Osnovnog državnog tužioca.

Iz tužilaštva je “Vijestima” rečeno da predmet nije formiran, ali da je dežurni tužilac obaviješten i da se sprovode “zakonom propisane mjere”.

“To znači da je ODT dao takozvani usmeni obavezujući nalog policiji radi prikupljanja svih potrebnih dokaza, nakon čega će se donijeti odluka”.

Neformalno je objašnjeno da je u najvećem broju takvih slučajeva riječ o kršenju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i da se sve završava na nivou prekršajne odgovornosti.

“Nije, međutim, isključeno da se, ukoliko se utvrde neke posebne okolnosti, na teret stave jedno od dva krivična djela iz Krivičnog zakonika, a to su zapuštanje i zlostavljanje maloljetnih lica ili trgovina ljudima, i u tom slučaju predmet može preuzeti Više državno tužilaštvo”.

Akcija Prosjak sprovodi se u namjeri da se zaustavi ili prekine očigledno dobro razrađen i uigran lanac “biznisa na sažaljenju” na ulicama.

“Vijesti” su prošle sedmice objavile da je od ranije identifikovano četrnaestoro djece iz pet porodica RAE populacije, kojima se ugrožavaju garantovana prava djeteta na bezbjedno i zdravo odrastanje.

Akcija Prosjak intenzivirana je nakon što se oglasio Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i ocijenio da nadležne institucije u Beranama ne čine sve napore da se prekine lanac prosjačenja.

Ombudsmanu su ranije građani ukazali na taj problem, ističući da se to radi svakodnevno, na istim lokacijama u gradu.

“Zaštitnik izražava zabrinutost zbog činjenice da su nadležni organi upoznati sa porodicama koje se bave prosjačenjem, te je identifikovano pet porodica sa četrnaestoro djece koja se zloupotrebljavaju u prošnji”, istakli su iz kancelarije Ombudsmana.

U Crnoj Gori, kao i zemljama u regionu, prosjačenje je česta pojava, a iz Centra za socijalni rad Berane ukazuju da su na ulicama uglavnom djeca i odrasle ženske osobe.

“Najviše prosjaka su sasvim mala djeca iz romske populacije, koje najčešće iskorištavaju i tjeraju na prosjačenje njihovi roditelji. Na ulicama su u najvećem broju djeca, ali i odrasle osobe uglavnom žene, koje sa sobom vode djecu da bi kod građana izazvale sažaljenje”.

Stejt dipartment u izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2017. godinu primjećuje da je bilo izvještaja o prisiljavanju romske djece na prosjačenje, uglavnom od njihovih porodica, ali da nije bilo sudskog progona, ili osude odgovornih.

Kako su ranije prenijeli mediji, u tom izvještaju se navodi da djeca prose na prometnim raskrsnicama, od vrata do vrata, u restoranima i kafićima. Navodi se da je osim djece iz Crne Gore, veći broj njih, uzrasta do 16 godina, stigao iz susjednih zemalja, uglavnom Kosova i Srbije.

I prema izvještaju Ujedinjenih nacija iz 2016. godine, prosjačenje ostaje najdominantniji oblik teškog dječjeg rada u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o organizovanom prosjačenju među romskom populacijom.

U Istraživanju o najgorim oblicima dječijeg rada koji je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici objavila krajem 2018. godine, navodi se da u Crnoj Gori još nema ni “programa za sistematsko rješavanje prisilnog rada djece na ulici, prinudnog prosjačenja ili seksualne eksploatacije“.

Romska populacija u Beranama nije bila velika do ratnih dešavanja na Kosovu, kada je u gradu utočište našao veliki broj Roma, Egipćana i Aškalija. Njih oko 300 živi u naselju Riversajd koje je napravljeno međunarodnim donacijama. Naselje je postalo tijesno, pa je veliki broj ljudi napravio improvizovane kuće ili barake u gradskom naselju Donji Talum, pored domicilnih Roma. U Beranama su u tim naseljima korijeni prosjačenja i glavni problem sa kojim mora da se suoče gradske i državne institucije.

Na nesreći romske djece, u Donjem Talumu niču kuće kao pečurke, koje čak i na prvi pogled odudaraju od surove stvarnosti tog naselja i najvećeg broja njegovih stanovnika.

Muka, ali i unosan biznis

Sagovornik iz beranske policije potvrđuje ono na šta su upozoravali iz tamošnjeg Centra za socijalni rad - da dosadašnje mjere ne daju rezultate, odnosno da se poslije nekog vremena iste starije osobe i djeca vraćaju na ulicu i nastavljaju sa prosjačenjem.

“Mi sada u Beranama imamo situaciju da trenutno nema porosjaka. Ali, ja bih rekao da je to privid. Oni se samo primire i zatim se vrate tom poslu”.

On kaže da je pored strožije kaznene politike, u cilju borbe protiv pojave prosjačenja, potrebna i šira akcija svih državnih institucija i samih građana.

“Do sada su prijave bile uglavnom prekršajnog karaktera, a kazne su se kretale u najminimalnijim novčanim iznosima. Za njih je, nerijetko, i to mnogo. Radi se o vrlo kompleksnom problemu, koji je nekada na ivici da se radi zapravo o načinu života RAE populacije, a nekada o unosnom biznisu”.​

Preporučujemo za Vas