Dobro sam se vladao za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne, poštovao sam sva pravila, disciplinski nisam kažnjavan...
To je između ostalog napisao osuđeni opozicionar Milan Knežević, u molbi za uslovni otpust.
Jedan od lidera Demokratskog fronta tražio je od Osnovnog suda skraćenje zatvorske kazne koju izdržava u prostorijama u kojima stanuje - Knežević je na četiri mjeseca osuđen zbog nasilničkog ponašanja u Skupštini 2017. godine.
“Za vrijeme izdržavanja zatvorske kazne, dobro sam se vladao, poštovao sam sva propisana pravila o izvršenju kazne zatvora u prostorijama u kojima stanujem i nijednom nisam samovoljno napustio te prostorije. Disciplinski nisam kažnjavan, niti sam bilo kojom drugom aktivnošću doprinio kršenju pomenutih pravila. Smatram da nakon svega izloženog možete zaključiti da do isteka vremena izrečene kazne zatvora neću učiniti novo krivično djelo. Takođe sam uvjeren da će sve prethodno navedeno potvrditi i izvještaj Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Zbog svega navedenog, predlažem da usvojite podnijetu molbu i uslovno me otpustite sa izdržavanja preostalog dijela kazne zatvora”, piše u Kneževićevoj molbi.
On je objasnio i od kada je u kućnom zatvoru.
“Od dana 2. aprila nalazim se na izdržavanju navedene kazne zatvora, u prostorijama u kojima stanujem. Dana 20. juna nastupa 2/3 izdržane kazne u skladu sa članom 37 Krivičnog zakonika, pa se toga dana stiču uslovi za moj uslovni otpust na osnovu člana 121 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti”, piše u molbi.
Knežević do juče nije dobio odgovor od Osnovnog suda, od kog je i tražio da usvoje njegovu molbu, rekao je on juče “Vijestima”.
Kneževićeve kolege Branko Radulović, Marina Jočić i Milutin Đukanović u istom predemetu osuđeni su na uslovne kazne zbog nasilničkog ponašanja prema poslanicima iz Demokratske partije socijalista u holu Skupštine Crne Gore, prije tri godine.
Suđeno im je zbog optužbi da su 15. februara 2017. godine vrijeđali i nasrtali na Miodraga Vukovića, Aleksandru Vuković, Miodraga Radunovića i Ljuiđa Škrelju.
Zakon
Prema Krivičnom zakoniku, sud može uslovno otpustiti sa izdržavanja kazne zatvora osuđenog koji je izdržao dvije trećine, a izuzetno polovinu “robije”:
“Ako se u toku izdržavanja kazne tako popravio da se može sa osnovom očekivati da će se na slobodi dobro vladati, a naročito da do isteka vremena za koje je izrečena kazna neće učiniti novo krivično djelo. Pri ocjeni da li će se osuđeni uslovno otpustiti uzeće se u obzir da li se osuđeni dobro vladao i izvršavao radne obaveze prema njegovoj radnoj sposobnosti, a naročito da li je disciplinski kažnjavan za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora, da li je nadoknadio štetu koju je prouzrokovao krivičnim djelom i vratio imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela, kao i da li je postignuta svrha kažnjavanja”.
Sud će, navodi se, opozvati uslovni otpust ako osuđeni u tom periodu učini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora preko jedne godine ili ako osuđeni ne izvrši neku obavezu koja mu je naložena na osnovu zakona.
Prema Zakonu o izvršenju kazni zatvora, o uslovnom otpustu odlučuje sud koji je i izrekao presudu.
Zakon predviđa da vijeće suda prvobitno ispita da li je molba podnijeta zakonito i da li je zatvorenik stekao uslove za podnošenje molbe, tačnije, da li je izdržao dvije trećine, odnosno polovinu kazne zatvora ili kazne zatvora do 40 godina.
Nakon toga, vijeće suda od Uprave za izvršenje krivičnh sankcija traži mišljenje o osuđeniku koji je podnio molbu.
U kućni zatvor mogu osuđeni na kazne do šest mjeseci
Sud može odrediti da će se zatvorska kazna do šest mjeseci, izvršiti tako što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje:
“Ukoliko se, s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje poslije učinjenog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo učinio, može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja”, piše u Krivičnom zakoniku.
Osuđeni kome je određeno takvo izvršenje kazne zatvora, navodi se u KZ-u, ne smije napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje izvršenje krivičnih sankcija.
“Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”.
Bonus video:
