"ne njeguju nikakve etičke standarde"

Kriminalci sa Balkana djeluju širom svijeta: Socijalistička Jugoslavija, rat i droga

"Grupe iz regiona Balkana su se pokazale kao moderne, dinamične i korporativno misleće, uz to prilagodive, inovativne i otvorene prema novim tehnologijama poput kriptovanih komunikacija ili pranja novca preko kriptovaluta", kaže se u izvještaju

29978 pregleda 69 reakcija 4 komentar(a)
Mjesto u Beču na kome je u decembru 2018. pucano na Vladimira Roganovića, člana kriminalnog "kavačkog klana" i Stefana Vilotijevića, Foto: Reuters
Mjesto u Beču na kome je u decembru 2018. pucano na Vladimira Roganovića, člana kriminalnog "kavačkog klana" i Stefana Vilotijevića, Foto: Reuters

Svako malo pojavljuju se ovakve naslovnice: Crnogorac u sred bijela dana u centru Beča u borbi klanova puca na dvojcu zemljaka i jednog ubija (decembar 2018.); Bande sa Balkana kao na filmu ispraznili juvelirnice u Tokiju ili Dubaiju; U nekoj od evropskih luka opet su nađene tone kokaina, pa se onda utvrdi da su većina momaka zaposlenih na istovaru brodova začudo zemljaci iz jugoistočne Evrope.

Kriminalci iz tzv. zapadnobalkanskih država (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo) čini se da su prisutni po cijelom svijetu.

Da taj utisak ne vara, potvrđuje novi izvještaj "Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala" sa sjedištem u Ženevi, a pod naslovom "Transnacionalni pipci. Globalni hotspotovi organizovanog Balkan-kriminala".

Fenomen se da objasniti i kad se izostavi pogrešni kliše o navodnoj fundamentalnoj spremnosti na nasilje stanovnika Balkana.

Još su policija i obavještajne službe socijalističke Jugoslavije rado sarađivale sa švercerima droge, koji su u 1970-im godinama prenosili heroin iz Turske preko Balkana u Zapadnu Evropu.

No istinska promjena igre je nastupila u 1990-im godinama. 

Ratovi tokom raspada Jugoslavije (1991-1999) su razorili društva i privrede država nasljednica, a slom albanskog izolacionističkog komunizma iz "kamenog doba" - diktature Envera Hodže (od 1991.) je ostavio za sobom traumatizovanu i disfunkcionalnu zajednicu.

Jedna od posljedica je bila da je na stotine hiljada ljudi napustilo region, među njima su bili i brutalni kriminalci sa ratnim iskustvom.

Iseljavanje se nije ograničilo isključivo na zapadnu i centralnu Evropu.

Pojedinci su pustili korijene u predjelima Južne Amerike, u kojima vlada slično haotična situacija kao i na Balkanu, npr. u Kolumbiji ili Ekvadoru.

A tamo se, sa druge strane, naveliko proizvodi kokain.

"Grupe iz regiona Balkana su se pokazale kao moderne, dinamične i korporativno misleće, uz to prilagodive, inovativne i otvorene prema novim tehnologijama poput kriptovanih komunikacija ili pranja novca preko kriptovaluta", kaže se u izvještaju. 

"Posljednjih 20 godina su se stalno uspinjale na ljestvici bitnosti. Od sitnih kriminalaca i kurira su se pretvorili u važne kopče preraspodjele droge u mrežama koje sežu od Latinske Amerike preko Zapadne Evrope do Južne Afrike", navodi se.

Oni sada kontrolišu cjelokupan biznis sa drogom, od proizvodnje do ulične prodaje u zemljama konzumentima.

Stoga mogu da određuju kako cijene tako i standarde kvaliteta - "nesrušivi, poslovni model", kako se konstatuje u izvještaju.

Sem toga, ovi kriminalci ne njeguju nikakve etičke standarde, sarađuju sa svima koji su im od koristi.

Zaključak studije je da efikasna borba protiv sveprisutnih "pipaka" može da bude izvedena samo višeslojno.

U prvoj liniji moraju se podržati društva u kriznim zemljama, kao i njihovi pravosudni sistemi, ali i akterima iz civilnog društva se mora ojačati kičma.

Boljom saradnjom nacionalnih organa bezbjednosti i pravde se mora ovo zlo isčupati iz korijena.

Preveo: Mirko Vuletić

Preporučujemo za Vas