Specijalno državno tužilaštvo saglasno da Baranin rešetke zamijeni kućnim pritvorom

Bigović čeka odluku Višeg suda

Bigovićeva odbrana tražila ukidanje pritvora zbog izuzetno lošeg zdravstvenog stanja tog pritvorenika i neadekvatnih uslova za liječenje

7703 pregleda 1 komentar(a)
U Spužu loši uslovi za komplikovane zdravstvene probleme: Bigović, Foto: Savo Prelević
U Spužu loši uslovi za komplikovane zdravstvene probleme: Bigović, Foto: Savo Prelević

Specijalno državno tužilaštvo dalo je saglasnost da se prihvati jemstvo pritvorenika Ljuba Bigovića i omogući mu se izlazak iz Istražnog zatvora zbog neadekvatnih uslova za liječenje.

To je “Vijestima” kazala savjetnica za odnose s javnošću podgoričkog Višeg suda Aida Muzurović.

Objasnila je da će vijeće tog suda u zakonskom roku donijeti konačnu odluku o predlogu Bigovićevih branilaca.

“Specijalno državno tužilaštvo saglasno je da se ponuđeno jemstvo prihvati i da se prema optuženom Ljubu Bigoviću odrede mjere nadzora - zabrana napuštanja stana, zabrana napuštanja mjesta boravišta, obaveza povremenog javljanja državnom organu i privremeno oduzimanje putnih isprava. Optuženi je na ime jemstva ponudio stavljenje hipoteke na nepokretnostima čija je vrijednost 508.000 eura i 340.000 eura”, kazala je Muzurović.

Ukoliko vijeće Višeg suda prihvati jemstvo, Bigović će se iz kućnog pritvora braniti od optužbi za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića. Ukidanje pritvora Bigovićeva odbrana tražila je zbog izuzetno lošeg zdravstvenog stanja tog pritvorenika i neadekvatnih uslova za liječenje.

To je učinjeno nakon što su, na zahtjev suda, vještaci medicinske struke posjetili Bigovića u Istražnom zatvoru i napisali izvještaj da treba da bude pušten na kućno liječenje.

Bigović, Saša Boreta, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović osuđeni su u podgoričkom Višem sudu na po 30 godina zbog likvidacije načelnika Odjeljenja za suzbijanje opšteg kriminaliteta Slavoljuba Šćekića.

Policajac je ubijen je 30. avgusta 2005. godine na pragu svoje kuće, hicima iz automatske puške.

Vrhovni sud ukinuo je tu opravosnaženu odluku i vratio predmet drugostepenom Apelacionom sudu na ponovno suđenje.

Iz Vrhovnog suda su, kao i njihove kolege iz Ustavnog, nakon 15 godina konstatovali da im je tek sada sumnjivo što je nekadašnji zaštićeni svjedok Zoran Vlaović zvani Bohum dobio prekid zatvorske kazne, dan nakon što je kod istražnog sudije ispričao navodna saznanja o ubistvu Šćekića.

U presudi Vrhovnog suda u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je nesporno da se pobijana presuda, pored ostalog, zasniva na iskazu zaštićenog svjedoka Vlaovića:

“Međutim, kako to ocjenjuje Ustavni sud u svojoj odluci, iskaz svjedoka Vlaovića, istina, nije bio jedini dokaz na kojem se zasnivala osuđujuća presuda, ali je ovaj iskaz za redovne sudove u postupku imao veliki značaj, što ukazuje da se radi o važnom i relevantnom dokazu.”

Vlaović je, navodi se u odluci, prvi iskaz kod istražnog sudije dao 28. februara 2006. godine:

“Iz spisa predmeta proizlazi da je Zoran Vlaović prvi svoj iskaz dao 28. 2. 2006. godine, sjutradan nakon što je od Ministarstva pravde Crne Gore dobio prekid izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest godina...”

Sudije pojašnjavaju da je zaštićeni svjedok na glavnom pretresu rekao da ostaje pri iskazu datom kod istražnog sudije da mu je Boreta u karantinu Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija ispričao da su on i Bigović finansirali ubistvo policajca, a da su Čila Šćekić i “izvjesni Vujadinović”, direktni izvršioci...

To je sve, kako je rekao i kako piše u optužnici, učinjeno jer im je policijski načelnik bio na tragu zbog podmetanja eksploziva na tadašnje gradilište hotela “Splendid”, dok su pokušavali da reketiraju suvlasnike te kompanije...

Boreta ga je u sudnici nazivao lažovom, a ovaj mu je odgovorio:

“Ja sam te pitao, a ti si mi potvrdio da ga je Čila Šćekić ubio i dodao si: ‘Oduvali smo smrada’”, rekao je tada Vlaović.

U odluci Ustavnog suda, na koju se pozivaju i u Vrhovnom sudu, navodi se da redovni sudovi nijesu bilo kako odgovorili na “uporne navode odbrane o povezanosti svjedočenja V.(Vlaovića) i prekinute mu kazne”.

Nezakonito mu produžavali pritvor

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu još 2019. godine odlučio je protiv države Crne Gore povodom tužbe Bigovića i presudio da mu se isplati 7.500 eura na ime naknade nematerijalne štete.

U javno objavljenoj presudi, sud je obrazložio da je država u slučaju Bigovića prekršila prava na zabranu torture zbog uslova u kojima je boravio u pritvoru, i na slobodu ličnosti zbog nedostatka opravdanja za pritvor u kome je proveo pet godina i pet mjeseci.

Ocijenili su i da je Bigoviću pritvor neosnovano produžavan više od pola vremena provedenog u Istražnom zatvoru, odnosno pet godina i pet mjeseci.

U obrazloženju javno objavljene presude piše i da je taj sud utvrdio da je Bigovićev pritvor bio nezakonit jer je u nekoliko navrata domaći sud propustio da poštuje rokove za ispitivanje osnovanosti pritvora, a Ustavni sud Crne Gore propustio da o tome odlučuje...

Porodica kupovala ljekove

Sud u Strazburu, u dijelu koji se tiče medicinske njege Baranina i njegovog komplikovanog zdravstvenog stanja, nije utvrdio povredu člana 3, ali isključivo iz razloga jer je Bigovićeva porodica nabavljala ljekove.

“(Sud je) u odluci naveo da ova povreda nije učinjena u konkretnom slučaju iz razloga što je porodica podnosioca predstavke, u situacijama u kojima država nije mogla da obezbijedi adekvatan tretman - liječenje, terapiju, adekvatnu prehranu i slično, to obezbjeđivala o svom trošku. Dakle, ova povreda ne postoji samo iz razloga jer je porodica Ljuba Bigovića pomogla da se prevaziđu problemi koji su nastali tokom trajanja njegove bolesti. Ovo znači da u slučaju nekog drugog lica koji recimo ne bi imalo mogućnosti i podršku porodice, država ne bi bila u stanju da pruži adekvatnu medicinsku njegu licima koja se nalaze u pritvoru, što je svakako zabrinjavajuće”, kazali nakon presude Bigovićevi branioci, advokati Bojana Franović i Dragoljub Đukanović.

U presudi Suda u Strazburu konastatovano je da je Bigović morao da kupuje vrlo skupe ljekove, kao i da je za liječenje u Institutu za rehabilitaciju u Igalu, gdje je boravio par mjeseci tokom 2015. godine, morao da plati 10.673,60 eura.