Niko nije obaviješten

Medenica ćuti, Sudski savjet ne zna za ostavku

Iz Vrhovnog suda nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”, iako su juče ujutru najavili da će to učiniti

26125 pregleda 98 reakcija 29 komentar(a)
Ne odgovara na pozive: Vesna Medenica, Foto: Savo Prelević
Ne odgovara na pozive: Vesna Medenica, Foto: Savo Prelević

Čelnica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer, kazala je juče “Vijestima” da članovi tog tijela nijesu obaviješteni o navodnoj ostavci predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

Prema zakonu, Sudski savjet bira i razrješava sudije i predsjednike sudova.

“Prošle sedmice na sjednici Sudskog savjeta nije bilo riječi o tome, niti nam je to bila tačka dnevnog reda”, rekla je ona “Vijestima”.

“Vijestima” je iz više izvora saopšteno da je prva žena crnogorskog pravosuđa, tokom Opšte sjednice Vrhovnog suda, informisala kolege da napušta funkciju. Ona, međutim, nije odgovarala na telefonske pozive i poruke novinarke “Vijesti”, a tim povodim nisu se oglašavali ni iz njenog PR tima.

Prema nepotvrđenim informacijama, ta služba za odnose s javnošću nije ni bila obaviještena o održavanju i dnevnom redu Opšte sjednice.

O održavanju sjednice nisu obaviješteni ni predstavnici medija.

Iz Vrhovnog suda nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”, iako su juče ujutru najavili da će to učiniti.

Medenica je, prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti”, kancelariju napustila oko 14.30 sati, tri sata nakon što je završena sjednica.

ZABRINUTOST EK

Evropska komisija nedavno je ponovila da izražavaju zabrinutost zbog načina na koji je Sudski savjet 2019. tumačio Ustav i time dozvolio da predsjednica Vrhovnog suda bude izabrana treći put.

To su opet konstatovali i u posljednjem Izvještaju o napretku...

Nakon oštrih ocjena Evropske komisije, iz Vrhovnog suda “Vijestima” su prošle nedjelje kazali da će ispoštovati preporuke Evropske komisije, ne precizirajući da li će Medenica podnijeti ostavku na tu funkciju.

Ponovili su tada da je ostavka predsjednice Vrhovnog suda njen lični čin i da će ga zadržati za sebe.

Medenica je za predsjednicu Vrnovnog suda prvi put izabrana 2007. godine, a prethodno je obavljala dužnost vrhovnog državnog tužioca.

Na istu funkciju ponovo je birana 2014. i 2019. godine.

EK je u Izvještaju o napretku Crne Gore ukazala na problematičnost trećih mandata u pravosuđu, ali i izrazila zabrinutost zbog načina na koji je tumačen Ustav, čime je dozvoljeno da Medenica i treći put bude izabrana na tu funkciju. Ustavom Crne Gore propisano je da predsjednik Vrhovnog suda može biti na toj poziciji dva puta, a zakonom o sudovima to se odnosi i na predsjednike nižih sudova.

“Ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio ustavni i zakonski okvir, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. To nije u skladu s preporukama GRECO-a”, navodi se u Izvještaju. U istom tekstu podsjeća se na izjavu potpredsjednika Vlade Zorana Pažina, koji je predložio da oni koji su tako izabrani podnesu ostavke.

Ministar pravde je u julu u Skupštini rekao da je i prije pet godina bio protiv izbora predsjednika sudova, koji su sada dobili treći mandat, prije “nego što je iko pokrenuo ovo pitanje i prije interesovanja Evropske komisije”. Tada je rekao da je smatrao da to nije pitanje ustavnosti i zakonitosti, nego da se radi o potrebi poštovanja međunarodnih pravnih standarda koji nalažu da se ne vrši koncentracija moći u sudovima.

Osim predsjednice Vrhovnog suda, više od dva puta za presjednike sudova birani su predsjednici osnovnih sudova Branko Vučković (Kotor), Zoran Šćepanović (Bar), Zahit Camić (Rožaje), Radule Piper (Bijelo Polje), Milica Jovović (Danilovgrad) i Hilmija Sujković (Plav).

Iz Sudskog savjeta kojim je rukovodio Mladen Vukčević, tvrdili su da zabrana važi od stupanja na snagu novih propisa, odnosno da ne važi retroaktivno... Nakon nedavnih konsultacija o mandataru za sastav Vlade, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da “nije adresa” kojoj treba postavljati pitanje - da li smatra da bi Medenica i drugi predsjednici sudova u trećem mandatu trebalo da podnesu ostavke: “Pažljivo treba razgovarati sa EU. Nije dovoljno samo naše tumačenje ustavno pravnog sistema”, rekao je tada.

Sudski savjet: Zajedno da radimo na efikasnoj implementaciji preporuka EK

Iz Sudskog savjeta saopšteno je “Vijestima” da Izvještaj Evropske komisije zapravo predstavlja sublimaciju ocjena datih u Nezvaničnom radnom dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru iz juna 2020. i preporuka GRECO o nezavisnosti pravosuđa iznijetih u Drugom izvještaju o usaglašenosti za Crnu Goru iz decembra 2019.

“I kada su predstavljani navedeni dokumenti, predsjednica Sudskog savjeta je izrazila stav da će Savjet uzeti u obzir preporuke naših evropskih partnera i nastojati da shodno ustavnim i zakonskim ovlašćenjima ispunjava svoje osnovne nadležnosti, da bi se riješila određena pitanja navedena u dokumentu, u cilju unapređenja vladavine prava i ukupnog pravosudnog sistema. Saglasni smo sa mišljenjem novoimenovane šefice Delegacije Evropske unije u Podgorici, ambasadorkom Oanom Kristinom Popom, da je potrebno da svi zajedno, bez obzira na razlike radimo na efikasnoj implementaciji preporuka iz Izvještaja”, saopšteno je iz Savjeta. Oni su ponovili poziv Skupštini Crne Gore - da što prije sprovedu postupak izbora članova Savjeta iz reda uglednih pravnika: “Kako bi se okončao produženi mandat dosadašnjim članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i izabrali novi članovi, kako bi se u potpunosti i predano sprovele reforme potrebne za punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. U tom smislu ohrabruje i izjava predsjednika parlamenta da se već razmišlja u tom pravcu i da će se tražiti mišljenja pravnika”.

Iz Sudskog savjeta konstatovali su da bi i sudije koje ispunjavaju uslove prilikom kandidovanja, trebalo da uvažavaju stav Evropske komisije, jer na taj način mogu pomoći Savjetu da donese odgovarajuću odluku:

“Isto tako, Sudski savjet će s druge strane podsticati sve te kandidate da se prijave na oglas. Ovdje se ne radi o pitanju ustavnosti ili zakonitosti nego o prevazilaženju negativnih posljedica koje mogu nastati usljed nepromjenjivosti funkcije predsjednika suda i poništavanju ranijih dostignuća u reformi pravosuđa.

Koristimo priliku da se zahvalimo EU na dosadašnjoj pomoći i podršci u unapređenju oblasti vladavine prava i ispunjavanju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24”.

Šta piše u zakonu

Prema zakonu, Sudski savjet sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju propisane uslove za izbor predsjednika Vrhovnog suda, nakon čega se ona dostavlja Opštoj sjednici Vrhovnog suda radi obavljanja razgovora sa prijavljenima.

“Nakon obavljenog razgovora... Opšta sjednica Vrhovnog suda tajnim glasanjem utvrđuje predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda... Predlog (se) dostavlja Sudskom savjetu. Sa predloženim kandidatom Sudski savjet obavlja intervju. Sudski savjet... donosi odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda”, piše u zakonu o Sudskom savjetu i sudijama.

Za predsjednika Vrhovnog suda može biti birano lice koje ispunjava opšte uslove za sudiju; ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao sudija ili državni tužilac i koje se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.

Preporučujemo za Vas