Danas je na sjednici vijeća u Apelacionom sudu Crne Gore, pročitana žalba advokata Miroja Jovanovića i Dražena Medojevića, branilaca okrivljenih Andrije Mandića, Mihaila Čađenovića i Branke Milić, na prvostepenu presudu u predmetu “državni udar”, kojom traže da se preinači presuda, tako što će se okrivljeni osloboditi od optužbe.
Alternativno su predložili da se ukine prvostepena osuđujuća presuda Višeg suda u Podgorici, i da se predmet vrati Višem sudu i da se sudi pred potpuno novim vijećem, ili da Apelacioni sud održi sjednicu vijeća i oslobodi ih od optužbe.
"Ne postoji ni jedan dokaz da su okrivljeni počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije", navodi se u žalbi koju je pročitala sudija izvjestilac sudija Seka Piletić.
U žalbi je odbrana navela brojne primjedbe, da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i da su počinjenje bitne povrede odredaba Zakonika o krivičnom postupku.
Na početku sjednice, predsjednik vijeća sudija Zoran Smolović je rekao da je sud donio rješenje kojim je odbijen zahtjev advokata Miroja Jovanovića za izuzeće sudija Milenke Seke Žižić i Seke Piletić, jer je podnijet radi odugovlačenja postupka.
Sudija je dodao da na ovo rješenje nije dozvoljena žalba.
Advokat Jovanović je juče kazao da je u spisima predmeta postoji dokaz, a što je podgorički Viši sud propustio da utvrdi, da su u januaru 2016. komunikaciju sa telefonskim brojevima koji počinju sa 447…, navodno imali i Vesna Medenica, sudije Apelacionog suda Seka Piletić, Milenka Žižić i sudija Višeg suda Suzana Mugoša.
"U spisima predmeta postoji fajl u kojem piše da su komunikaciju sa brojevima koji počinju sa 447 imali i Medenica, Piletić, Žižić i Mugoša. Među listinzima iz Crne Gore koji su objedinjeno pročitani 2018. na ročištu u Višem sudu, između ostalog nalazi se i folder u kojem se nalazi navodna komunikacija sa brojevima koji počinju sa 447, a koji su u predmetu inkriminirani, jer je SDT tvrdio da oni pripadaju agentima GRU-a. Sa tim inkriminiranim brojevima navodno su, kako piše u spisu predmeta, komunikaciju imale i sudije Piletić, Žižić, Mugoša i Vesna Medenica, kazao je Jovanović.
Prema navodima prvostepene presude u predmetu "državni udar", cilj kriminalne organizacije, koji su formirali ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, bio je sprečavanje Crne Gore da pristupi NATO alijansi Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni na po pet godina zatvora, zbog članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine. Cilj kriminalne organizacije, koju su stvorili ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, planirala je da na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobe se sa crnogorskom policijom i nasilno zauzmu Skupštinu Crne Gore, i da otmu i ubiju tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
Za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju Šišmakov je osuđen na jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora, a Popov tri godne manje. Presudom je navedeno da su postupali sa direktnim umišljajem.
Državljanin Srbije, general i bivši komandarnt žandarmrije Bratislav Dikić osuđen je jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije.
Predrag Bogićević i Nemanja Ristić za ista krivična djela jedinstvenom kaznom osuđeni od po sedam godina zatvora. Branka Milić je osuđena na tri godine zatvora, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok su Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni na po godinu i šest mjeseci. Kristina Hristić je osuđena na godinu zatvora uslovno na dvije godine ukoliko ne ponovi krivično djelo, računajući od dana pravosnažnosti.
Sjednica vijeća na kojoj je planirano da se čitaju žalbe advokata odbrane na prvostepenu presudu, zakazana je za osmi i deveti decembar.
Advokat Dušan Radosavljević danas se na početku sjednice vijeća obratio sudu, navodeći da se u listinzima komunikacija nalazi i broj specijalnog tužioca Saše Čađenovića, te da je i on imao komunikaciju.
Dodao je da se u tabelama preklapaju brojevi Saše Čađenovića i Vesne Medenice, predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore.
Naveo je da je odbrana tražila od vještaka da im pojasni baze podataka koje imaju 100.000 komunkacija, te da on nije znao.
Povezani članci
Bonus video:
