Tajna služba u rukama Krivokapića

Dejan Peruničić ranije namjeravao da ode, ali je kao VD ostao na nagovor prvaka iz DPS vlasti, što je indirektno saopštio potpredsjedniku Vlade Abazoviću tokom sastanka

108933 pregleda 920 reakcija 62 komentar(a)
Peruničić, Foto: Savo Prelević
Peruničić, Foto: Savo Prelević

Dejan Peruničić još ranije je namjeravao da ode sa čela Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ali je kao vršilac dužnosti te institucije ostao na nagovor prvaka iz doskorašnje DPS vlasti.

Prema informacijama “Vijesti”, on je to indirektno saopštio potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću tokom jučerašnjeg sastanka.

Drugi čovjek u Vladi, prema istim saznanjima, zahvalio se višegodišnjem šefu tajne službe na “doprinosu” i najavio brzi rastanak.

Abazović i Peruničić juče na sastanku
Abazović i Peruničić juče na sastankufoto: Twitter/DritanAbazovic

“Upravo je završen sastanak i sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejanom Peruničićem, kome sam se zahvalio na dosadašnjem radu. Uskoro imenovanje novog direktora te institucije”, napisao je Abazović na Tviteru.

Peruničić se tim povodom nije oglašavao.

ISTEKAO MU MANDAT

Prema zakonu, direktora Agencije imenuje i razrješava Vlada, na predlog predsjednika - u ovom slučaju Zdravka Krivokapića.

Predlog za imenovanje direktora ANB-a, Vlada dostavlja Skupštini radi davanja mišljenja.

“Skupština, nakon rasprave u nadležnom radnom tijelu, daje mišljenje. Direktor Agencije imenuje se na period od pet godina i može biti ponovo imenovan.

Direktor Agencije je za svoj rad i rad Agencije odgovoran vladi. Direktor Agencije ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati”, navodi se u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Prema Zakonu, direktor Agencije ima ovlašćenja da se stara o zaštiti podataka, sredstava, metoda i izvora podataka od neovlašćenog pristupa, daje instrukcije i naloge za rad organizacionim jedinicama i službenicima Agencije, odgovara za namjensko korišćenje budžetskih i drugih sredstava Agencije, donosi opšte i druge akte neophodne za funkcionisanje Agencije”...

Peruničiću je još u avgustu istekao petogodišnji mandat, ali je rješenjem Vlade od 20. avgusta imenovan za v. d. direktora.

Ta mogućnost takođe je propisana Zakonom: “Vlada može imenovati vršioca dužnosti direktora Agencije najduže na period od šest mjeseci”.

Tadašnji šef izvršne vlasti Duško Marković, konstatovao je u rješenju da je zadovoljan kako je Peruničić radio, navodeći u rješenju da je “kroz svoj dugogodišnji profesionalni angažman u bezbjednosnom sektoru stekao stručni i profesionalni kredibilitet”.

Peruničić je, piše u njegovoj biografiji na sajtu, rođen 1958. godine u Pljevljima. Pravni fakultet u Podgorici završio je 1983. godine.

Profesionalni angažman u bezbjednosnom sektoru započeo je 1985. u Službi državne bezbjednosti (u okviru MUP-a), kasnije Agenciji za nacionalnu bezbjednost, nakon što je 5. maja 2005. godine osnovana kao zaseban državni organ.

Za v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost imenovan je 12. marta 2015. godine.

Vlada Crne Gore, nakon sprovedene skupštinske procedure, donijela je 20. avgusta 2015. godine rješenje o imenovanju Dejana Peruničića za direktora ANB.

Član je Savjeta za članstvo u NATO-u, Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Biroa za operativnu koordinaciju rada bezbjednosnih službi i Savjeta za vladavinu prava, navodi se u biografiji.

ZATVORENI I PARTIJSKI OBOJENI

Peruničić nije često pozivan pred nadležni, kontrolni skupštinski Odbor za bezbjednost ili kad je pozivan to bi bila rutinska sjednica bez ikakvih efekata. Institucija kojom je rukovodio, bila je gotovo potpuno zatvorena.

Dio javnosti konstantno je ponavljao poruke - da je ta služba potpuno okrenuta partijskim interesima DPS-a i da ih dobrobit društva ne interesuje.

Sa istih adresa dolazile su tvrdnje da je ANB zapravo udarna pesnica i posljednja odbrana režima Mila Đukanovića, koja služi i za obračun sa političkim neistomišljenicima.

BEZ ODGOVORA

Na novinarska pitanja skoro da nisu odgovarali.

“Vijestima”, konkretno, nikada nisu stigli odgovori na pitanja o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori po pitanju opasnosti od terorizma, eventualnoj ugroženosti političkih lidera, kriminalnim klanovima...

“Da li su tačne tvrdnje člana Glavnog odbora Demokratske Crne Gore Velizara Kaluđerovića da ste na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, tokom jula 2016. godine, ‘priznali’ da se srijećete sa Nikšićaninom Branislavom-Branom Mićunovićem?... Kako komentarišete tvrdnje generala Momira Stojanovića da ste prisluškovali mitroplita crnogorsko-primorskog Amfilohija”, neka su od pitanja koja su ostala bez odgovora.

OZNA

Noviji istorijat službi u Crnoj Gori, kako piše na sajtu ANB-a, mogao bi se pratiti od 13. maja 1944. godine, kada je Naredbom vrhovnog komandanta NOV osnovano Odjeljenje za zaštitu naroda - OZNA, kao jedinstvena služba bezbjednosti na području bivše Jugoslavije.

Marta 1946. godine, OZNA je izdvojena iz sastava Ministarstva narodne odbrane i uključena u Ministarstvo unutrašnjih poslova, mijenjajući istovremeno i naziv u Upravu državne bezbjednosti.

Nakon značajnijih normativnih i organizacionih promjena 1966/67. godine, kada je izvršena reorganizacija, Služba državne bezbjednosti - SDB je zadržala poziciju i nadležnost u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Do raspada bivše SFRJ početkom 1990-ih godina, Služba državne bezbjednosti je prošla različite faze razvoja.

Prilagođavajući se opštim društvenim i političkim promjenama po formiranju SRJ, 1992. godine Služba državne bezbjednosti je nastavila da funkcioniše u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova CG.

Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (5. maj, 2005. godine) osnovana je ANB - kao zaseban državni organ koji je u svojstvu pravnog sljedbenika preuzeo službenike, predmete, arhivu, opremu i sredstva bivše SDB MUP-a.

Zarađuje oko 3.000 mjesečno

U imovinskom kartonu Peruničića iz februara 2020. godine, piše da je kao direktor Agencije mjesečno zarađivao oko 3.000 eura, od čega preko 2.100 eura na ime plate i 928 eura na ime penzije.

Na direktora ANB-a vodi se stan u Podgorici od 76 kvadrata, kao i polovina stana, takođe u Podgorici, čija kvadratura, kao ni u ranijim izvještajima, nije utvrđena.

Prvi stan, piše, Peruničić je stekao kupovinom, dok se za drugi navodi da je naslijeđen...

Peruničići nisu prijavili da imaju ni ušteđevinu ni kreditna zaduženja.

Bonus video: