MVP: Ako treba da pričamo, može u Podgorici; Hrvatska kaže da od Crne Gore zavisi nastavak razgovora o sporovima

Mjesec i po nakon najave da Hrvatska očekuje brzo usaglašavanje novog termina sastanka s Crnom Gorom o rješavanju spornih bilateralnih pitanja - jer je onaj planiran za 25. mart propao - tog susreta još nema, niti dogovora kad bi mogao da se desi. Dok Zagreb poručuje da nastavak razgovora ponajviše zavisi od volje druge strane, iz crnogorskog resora diplomatije ističu da procesu pristupaju bez ishitrenih odluka, i da su, “u slučaju postojanja potrebe”, otvoreni za konsultacije - u Podgorici.

To proizlazi iz odgovora koje su “Vijestima” juče dostavili Vanda Babić Galić, specijalna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlić Radmana, i crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova (MVP).

Bilateralni razgovori (konsultacije) između dvaju ministarstava o rješavanju otvorenih pitanja, počeli su krajem januara 2025. godine, nakon što je Zagreb blokirao Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU, krajem 2024. Do sada su održana dva sastanka - oba u Zagrebu. Hrvatski zvaničnici su u februaru ove godine kazali da u pregovorima o rješavanju otvorenih pitanja s Crnom Gorom postoji napredak “u milimetrima”.

Vlada Hrvatske je u decembru prošle godine formirala Povjerenstvo (komisiju) za rješavanje pitanja povrata školskog broda ‘Jadran’ i drugih pitanja sukcesije vojne imovine sa Crnom Gorom, dok je crnogorska izvršna vlast juče donijela odluku o formiranju Komisije za uređenje odnosa s Hrvatskom povodom statusa školskog broda “Jadran” kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore, na čijem čelu će biti ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate).

MVP: Priča se i na najvišem nivou

Iz MVP-a su “Vijestima” juče rekli da Crna Gora ostvaruje redovnu komunikaciju s Hrvatskom povodom svih otvorenih pitanja, kao i oko daljeg unapređenja ukupnih bilateralnih odnosa, podsjetivši da su prošle godine održana dva kruga bilateralnih konsultacija između dvaju ministarstava.

“... Kako bi se utvrdila dinamika rješavanja otvorenih pitanja, rokovi i način njihovog rješavanja, a sve u cilju postizanja konkretnih rezultata, u čemu posebnu ulogu imaju resorna ministarstva i nadležne specijalizovane komisije”, dodaje se.

Naveli su da je javnost blagovremeno informisana o svim aktivnostima na tom planu, uključujući i Vladine odluke o formiranju Komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice i za pripremu za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, kao i Komisije za uređenje odnosa s Hrvatskom povodom statusa školskog broda “Jadran” kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore, “koje će dalje razmjenjivati stavove i razgovarati o predlozima za trajno rješavanje ovih pitanja sa susjednom Hrvatskom”.

“Vijesti” su juče objavile da će Komisiju, osim Krapovića, činiti državni sekretar u MVP-u (potpredsjednik Komisije), i članovi - dva predstavnika Ministarstva odbrane, predstavnik MVP-a i dva stručnjaka iz relevantnih oblasti koja će biti imenovana na predlog Krapovića.

Iz resora kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) redakciji su juče kazali da je zajednički cilj dijaloga pronalaženje trajnih, održivih i obostrano prihvatljivih rješenja, zbog čega, tvrde, tom procesu pristupaju “pažljivo i odgovorno, bez ishitrenih odluka”.

“Stoga, a u slučaju postojanja potrebe, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ostaje otvoreno za realizaciju naredne runde političkih konsultacija sa Ministarstvom vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, u Podgorici”, piše u odgovoru.

Ukazali su da konsultacije predstavljaju samo jedan od mehanizama za razgovor dviju strana, a da je, osim toga, politički dijalog na najvišem i visokom nivou vrlo “intenzivan i sadržajan”, tvrdeći da je potvrda kvalitetnog političkog dijaloga kontinuirana podrška Hrvatske u zatvaranju pregovaračkih poglavlja i formiranju ad hok radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.

“Uvjereni smo da se sva otvorena pitanja mogu rješavati kroz dijalog i u duhu dobrosusjedskih odnosa, uz puno uvažavanje međunarodnog prava i ustaljene diplomatske prakse. S tim u vezi, komunikacija s hrvatskom stranom nastaviće da se odvija u konstruktivnom duhu, a o svim konkretnim terminima i eventualnim rezultatima sastanaka javnost će biti blagovremeno informisana”, poručuju iz MVP-a.

Babić Galić: Hrvatska spremna za nastavak razgovora

S druge strana, Vanda Babić Galić rekla je juče “Vijestima” da je Hrvatska još u vrijeme crnogorskog ministra (Filipa) Ivanovića (sad potpredsjednik Vlade) dostavila Podgorici non-pejper s pregledom otvorenih pitanja, s kojima je upoznata i Evropska komisija, navodeći da je riječ o “ozbiljnim, ali rješivim pitanjima”, za čije je zatvaranje potreban kontinuiran i sadržajan dijalog dviju strana.

“Vaša pitanja odnose se na predloženi sastanak dvaju povjerenstava o školskom brodu ‘Jadran’ i pitanjima vojne sukcesije, koji nije održan jer su nas službenom notom izvijestili kako se ‘nisu stekli određeni uslovi’ za njegovo održavanje”, napomenula je Babić Galić.

Ona je ponovila da Hrvatska ostaje spremna za nastavak razgovora i da očekuje usaglašavanje novog termina sastanka, poručujući da u ovom trenutku to ponajprije zavisi od političke volje crnogorske strane, te njenoj spremnosti da otvorena pitanja rješava “pravovremeno, odgovorno i u duhu dobrosusjedskih odnosa”.

“No, jedno je neupitno - Hrvatska snažno podržava članstvo Crne Gore u EU, ali istovremeno očekuje zatvaranje otvorenih pitanja kako ona ne bi nastavila opterećivati evropsku perspektivu Crne Gore i ukupne odnose dviju država”, istakla je Babić Galić.

Puhovski: Između dvije pozicije presudiće sila

Komentarišući nazive komisija za “Jadran” u obje države, profesor u penziji Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski rekao je “Vijestima” da je, po njegovom sudu, stvar u tome da su i jedna i druga komisija formirane da služe za unutrašnje svrhe, odnosno - da bi se javnostima u Hrvatskoj i Crnoj Gori pokazalo da se vlada “energično bori za naše nacionalno pravo i tradiciju”, dodajući da smatra da komisije “sigurno neće ništa riješiti”.

“... Riješiće samo to, tj. daće odgovor na pitanje je li Hrvatska do kraja pripravna reći Crne Gori - ili ćete nas u ovom pogledu slušati ili ćemo vam stavljati klipove od točkova na putu ka EU. Samo o tome se radi”, naveo je on.

Puhovski je kazao da je pitanje hoće li Hrvatska pribjeći činjenici “da je po svemu superiornija” od Crne Gore, podsjećajući da je, kad je Hrvatska ulazila u EU, Slovenija radila slične stvari Zagrebu, te da su svi vodeći hrvatski političari tada ponavljali da oni to neće činiti drugima ako se stvore uslovi za takvu situaciju.

Sagovornik je kazao da je konstatacija da je “Jadran” simbol Crne Gore - “naprosto besmislena”.

“O tom nema spora. Jedino što Crna Gora ima na svojoj strani je to da se bila ustalila praksa u ovom raskusurivanju postjugoslovenskih odnosa, da onaj ko nešto ima na svojoj teritoriji, tu je imao prednost, da je posjed devet desetina vlasništva, kao što se tradicionalno govorilo. Ali izmišljanje tog broda kao simbola Crne Gore je besmisleno. Crna Gora u tom pogledu nije imala ni svoju flotu”, rekao je Puhovski, dodajući da ni Hrvatsku nije imala flotu, ali da Zagreb barem ne govori da je to hrvatski simbol, nego kaže da hoće da povrati taj brod koji je decenijama bio registrovan u toj državi.

Pojasnio je da Hrvatska ima argument da je “Jadran” decenijama bio registrovan u tamošnjim lukama, a da Crna Gora ima argument da se sad nalazi u njenom posjedu.

“Dakle, između dvije suprotstavljene pozicije će presuditi sila. Ako se na to odluče, ta sila će biti Hrvatska. Ili će stvar ostati neodlučena, a ako ostane neodlučena - znači brod ostaje Crna Gora. Za pitanje je hoće li Hrvatska ići do kraja, jer ja mislim da ako to bude slučaj - Crna Gora nema neke naročito šanse”, ocijenio je Puhovski.

Odnosi Crne Gore i Hrvatske zaoštreni su duže od dvije godine, a kulminacija se desila pošto je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u ljeto 2024. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića.