Pandemija koronavirusa nije povećala broj slučajeva nasilja u porodici, pokazuju zvanični podaci Uprave policije.
Brojni domaći i inostrani stručnjaci upozoravali su da će do toga najvjerovatnije doći, s obzirom na pojačan stres stanovništva zbog širenja kovida -19 i nagle promjene načina života, koja je, između ostalog, podrazumijevala ograničavanje kretanja, odnosno prislinog zaključavanja u kućama...
Prema zvaničnim podacima, crnogorska policija od 1. januara do 30. novembra registrovala je 226 krivičnih djela - nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 48 krivičnih djela koja su drugačije kvalifikovana, ali se dovode u vezu sa nasiljem u porodici.
Ta krivična djela počinilo je, kako piše, 267 osoba, od čega je nešto više od deset odsto ženskog pola - 29, a ostalo muškog - 238.
U tim slučajevima, nasilje su trpjele 302 žrtve - 88 muškaraca i 214 žena.
U istom periodu prošle godine policajci su u Crnoj Gori registrovali 267 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 34 krivična djela koja su drugačije kvalifikovana, ali se takođe dovode u vezu sa nasiljem u porodici.
“Ova krivična djela izvršena su od strane 296 izvršilaca, od čega su 260 muškog, a 36 ženskog pola, i to nad 314 žrtava, od čega 93 muškog i 221 ženskog pola”, odgovorili su iz Tima za odnose sa javnošću Uprave policije.
Do kraja juna, kada su mjere za suzbijanje koronavirusa i bile najstrože, počinjeno je 130 krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, a godinu ranije u istom periodu 110 krivičnih djela.
U Beranama je 11. novembra granični policajac P.P. (47) iz službenog pištolja nakon porodične svađe ubio suprugu I. P. (39)
Za tih šest mejseci registrovano je 21 krivično djelo koje se dovodi u vezu sa nasiljem u porodici, a kvalifikovano je drugačije.
Nasilje je u tom periodu počinilo 149 izvršilaca (131 muškog i 18 ženskog pola), nad 165 žrtava, od čega je 114 ženskog pola.
Do kraja juna, najveći broj krivičnih djela i prekršaja iz te oblasti izvršen je upravo tokom šestog mjeseca, a trećina od ukupnog broja prijavljenih i procesuiranih su na teritoriji Podgorice.
Nekima je važnije da su u pravu...
Objašnjavajući zbog čega u porodicama dolazi do nasilja umjesto da se supružnici raziđu psihološkinja Radmila Stupar Đurišić objašnjava da je nekima važnije da budu u pravu i da to prihvati osoba sa kojom su u emocionalnom odnosu nego da se raziđu sa onim ko ne dijeli njihovo mišljenje.
"Neki ljudi nekada snažnije žele da su u pravu, nego što žele život pored osobe sa kojom joj je lijepo, uprkos različitim mišljenjima. Osobe koje insistiraju da budu u pravu nekada ne biraju sredstva i način da 'ubjede' drugu osobu u snagu svojih argumenata, te posežu za starinskim receptom - sila zakon mijenja. Znači, upotreba sile je način da slabija osoba prihvati da je jača osoba u pravu po pitanju diskusije, koja može biti nekada o veoma trivijalnim životnim pitanjima, jer ustvari nije ni bitna tema - bitno je da je u pravu", kazala je ona.
Koliko je neprijavljenih?
Iako je statistika približna prošlogodišnjoj, iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda ranije su objasnili da ona ne mora uvijek da odražava pravo stanje stvari, jer postoji takozvana siva brojka neprijavljenih slučajeva nasilja:
“Ipak su brojke dobri pokazatelji ozbiljnosti situacije kada je u pitanju prisutnost nasilja nad ženama i porodičnog nasilja u crnogorskom društvu”, saopštili su iz kancelarije ombudsmana, uoči međunarodnog Dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembra.
Zaštitnik je tada apelovao na dalje jačanje svijesti javnosti o važnosti prijavljivanja ovih djela, naglašavajući da pristup u kojem se nasilnički događaj posmatra izolovano od nasilničkog konteksta, omogućava praksu blagog kažnjavanja, ako se izuzme postupanje sudova za prekršaje.
“Samo adekvatnim odvraćujućim kaznama za nasilnike postići ćemo željeni efekat - da nasilnici ne postanu jači od porodice, institucija sistema i društva. Kad govorimo o nasilju prema ženama od strane muškaraca - ne govorimo o svim muškarcima, već o vrlo konkretnim osobama koje imaju svoje ime i prezime. Zato se u osvjetljavanju ovog problema uvijek naglašava da se tu ne radi o dvije suprotstavljene strane, o ženama na jednoj i muškarcima na drugoj strani, već o zajedničkom društvenom i rodno uslovljenom problemu. Izuzetno važno je, još jednom naglasiti, da nasilje u porodici i prema ženama nikada nije privatna stvar, da žrtve nasilja u porodici ne snose krivicu za nasilje koje je prema njima izvršeno, te da je za nasilje uvijek kriv i odgovoran nasilnik. Pri tome je sasvim svejedno jesu li nasilnik i žrtva u bračnoj, vanbračnoj, partnerskoj, sadašnjoj ili bivšoj vezi, kao i koliko je ta veza ili odnos dugo ili kratko trajao, kao i da li dijele ili su dijelili zajedničko prebivalište”, naglasio je zaštitnik tada.
Disbalans u porodičnoj hijerarhiji
Od sredine marta, kada je u Crnoj Gori registrovan prvi slučaj obolijevanja od virusa Covid-19, uvođene su razne mjere za suzbijanje virusa, pa i zabrane izlaska iz stana u određenom periodu.
Beogradski psihijatar Aleksanda Misojčić za Vijesti je ranije objasnio da je bračni odnos, po pravilu, u takvim situacijama osiromašen - zbog čega bi se mogao javiti disbalans u porodičnoj hijerarhiji.
“Mnoge aktivnosti koje smo obavljali izvan porodičnog sistema su doprinosile stabilnosti u porodici, sada nam je to uskraćeno. I to jeste za porodicu izazov. Usredsređeni smo jedni na druge, provodimo previše vremena zajedno i na malom prostoru, to može da bude razlog pomjeranja u ravnoteži pokazivanja emocija, uloga i odnosa u porodičnom sistemu. Javlja se disbalans u porodičnoj hijerarhiji ili preraspodjeli moći. Kao posljedica svega može se javiti konflikt, što je zapravo vid neuspješne adaptacije u datoj situaciji”.
Procesuirano 1.537 prekršaja
Mjesec do isteka 2020. godine, u Crnoj Gori je procesuirano 1.537 prekršaja iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
Počinila ih je 1.521 osoba, od kojih je 1.157 muškog, a 364 ženskog pola. Nasilje koje je završilo u prekršajnim sudovima trpjelo je 1.681 oštećeno lice, od čega je 673 muškog, a 1.008 osoba ženskog pola.
U istom periodu prošle godine registrovano je 1.428 prekršaja koje su počinila 1.652 izvršioca - 1.283 muškog, a 369 ženskog pola.
Tada je njihovih žrtava bilo 1.677, od čega je 701 muškog i 976 ženskog pola. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda raspolaže podacima da su prvostepeni sudovi za prekršaje u prvoj polovini 2020. godine imali u radu 1.314 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - 830 Sud za prekršaje u Podgorici, 269 Sud za prekršaje u Budvi i 215 predmeta Sud za prekršaje u Bijelom Polju.
U Sjevernoj Makedoniji policija ne hapsi “pozitivne” nasilnike
U Sjevernoj Makedoniji korona kriza otvorila je staru ranu - čestih porodičnih sukoba koji su rezultirali agresijom i povredama, piše tamošnji list “Slobodan pečat”.
Oni navode da nevladine organizacije koje rade sa žrtvama porodičnog nasilja upozoravaju na najveći problem - a to je da ne prijavljuju sve koji ih tuku i zlostavljaju kod kuće, već su često ćutljivi, strpljivi i stisnutih zuba, što dodatno podstiče počinioce da nastave sa svojim destruktivnim ponašanjem.
U Makedoniji su, od početka godine, ubijene tri žene, žrtve nasilja u porodici. Tamošnji Helsinški komitet za ljudska prava upozorio je i na nesavjestan rad u službi nekih policajaca, što pokazuje najnoviji primjer rodno zasnovanog nasilja u Tetovu.
Žena je nekoliko puta prijavila da je suprug verbalno i neverbalno zastrašivao, silovao, prinuđivao, vrebao, fizički napao i uzeo joj mjesečne prihode. Indirektne žrtve bila su njihova maloljetna djeca, koja su često bila svjedoci silovanja i fizičkog nasilja. Prije posljednjeg incidenta u seriji prijavljenih, utvrđeno je da je počinilac imao koronavirus.
Prema mjesečnom izvještaju Helsinškog odbora za ljudska prava za novembar, 17. novembra oko 22 sata, kada je suprug fizički napao ženu, ona je slučaj odmah prijavila policiji.
Odgovor nadležne policijske stanice u Tetovu bio je da nisu mogli da intervenišu u konkretnom slučaju, jer je počinilac pozitivan na Covid-19!
Helsinški komitet je uporan da su u tom slučaju policajci grubo prekršili odredbe Zakona o sprečavanju i zaštiti nasilja u porodici.
U oktobru je suprug ubio ženu u Gostivaru, a HK je ukazao da postoji sumnja da je nečinjenje policije razlog zbog kog je nasilje rezultiralo ubistvom.
Interna kontrola Ministarstva unutrašnjih poslova utvrdila je da je policajac iz stanice u Gostivaru ozbiljno prekršio pravila.
Statistički podaci tamošnjeg MUP-a pokazuju da je do oktobra 2019. i 2020. godine broj prijavljenih krivičnih djela povezanih sa nasiljem u porodici bio manje-više isti.
U 2019. godini, od januara do septembra, počinjeno je 710 takvih krivičnih djela, a za isti period ove godine bilo je 716 slučajeva povezanih sa nasiljem u porodici.
U tom periodu prošle godine žrtve porodičnog nasilja bilo je 610 žena i 157 muškaraca, a 2020. nasilje je trpjelo 613 žena i 154 muškarca.
Priča o uticaju pandemije na nasilje u porodici nastala je u saradnji Dnevnih novina Vijesti iz Crne Gore i Slobodan pečat iz Sjeverne Makedonije.
Bonus video:
