Portal Vijesti danas je, sa početkom u 10 časova, organizovao online konferenciju posvećenu borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na borbu protiv trgovine narkoticima.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, koji je zadužen za rad bezbjednosnih službi, kazao je da znamo da je u godinama za nama bilo napada na novinare, pucanja na novinare, koji su istraživali važne segmente - šverc cigareta ili druge kriminalne aktivnosti, koje su se dešavale u Crnoj Gori.
„Nisam siguran koliko je prethodna garnitura vlasti pokazala političku volju da se suočava sa ovim problemima ali naša obaveza prema građanima je da takvu volju pokažemo. Kada se pojačaju svi kapaciteti svih instutucija krenućemo u jednu odlučnu borbu“, najavio je Abazović na online konferenciji.
"Kriminalci nisu jači od države"
Vicepremijer je kazao da što se tiče Vlade nikakvog više kompromisa vezano za korupciju i organizovani kriminal neće biti.
„Nikakve poveznosti struktura, koje trenutno predstavljaju crnogorsko vođstvo, sa kriminalnim strukturama - neće biti. Ako se one budu identifikovale sasjeći ćemo ih u korjenu bez obzira da li se radi o našim kolegama, najbližim saradnicima ili ljudima iz Vlade. To do sada nije bio slučaj. Problem Crne Gore je što smo imali tijesnu vezu između i nosioca javnih funkcija i ljudi koji su se bavili kriminalnim aktivnostima, bez toga organizovani kriminal ne može ni da funkcioniše. Smatram da bilo koja kriminalna struktura nije jača od države bez obzira na naše skromne kapacitete u ovom trenutku. Vjerujem kada se svi zajedno upregnemo snage da će ta borba biti značajno bolja. Mnogo je važno da afirmišemo ideju javne sigurnosti - sigurnosti ekonomske i zaštite institucija u ostvarivanju naših ustavnih prava. Ispred nas je jako dug put, ali moramo da krenemo. Najvažnije je da iskažemo političku volju, da radimo drugačije, da mislimo drugačije o da gradimo partnerstva i sa civilnim sektorom i medijskom zajednicom“, najavio je Abazović.
Vlada mora da učini da sloboda medija treba da bude jako visoko na ljestvici prioriteta.
„Nadam se da ćemo uspjeti. Želim da čestitam na svemu i da nastavite sa istim žarom i sa željom da putevi osvete postanu besputice, a da će napredak našeg društva biti magistrala kojom ćemo nesmetano koračati“, zaključio je obraćanje drugi čovjek Vlade.
"Korupcija i kriminal uticali na sve sfere života"
Izvršna direktorica TV „Vijesti“ Marijana Bojanić kazala je da se kao građanka nada da će se o ovoj temi ubuduće više voditi računa, te da će nadležni organi raditi u javnom interesu.
„Nadam se da će razni kriminalni obračuni manje puniti novinske stupce i biti 'breaking news' na našim platformama. Nažalost, stepen organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori je toliko visok da je neumitno uticao na sve sfere naših života. Ekonomskog napretka, toga moramo biti svjesni, nema u zemljama gdje su korupcija i organizovani kriminal ozbiljni problemi. U takvim zemljama cvjetaju biznisi povlašćenih grupa, koje haraju i gospodare našom zemljom. Nažalost, svjedoci smo da se tako nešto kod nas dešavalo godinama, možemo reći i desetljećima. Zato je tema o kojoj ćemo danas govoriti izuzetno važna za demokratizaciju cijelog društva. Bez obzira na to što postoji pravni okvir kojim se garantuje nezavisnost pravosuđa, Evropska komisija je ocijenila da se crnogorsko sudstvo i tužilaštvo i dalje smatraju ranjivim na političko uplitanje“, ocijenila je Bojanić.
Istražiti sve napade na novinare
Direktorica "Vijesti" se obratila u ime dugogodišnjih kolega novinarke Olivere Lakić, koja je profesionalnu novinarsku borbu za istinu o švercu cigareta platila prijetnjama, atentatima, ranama, i koja se sada suočava sa tim da se ponovo licitira o planiranju njenog ubistva, a da joj država ne pruža zaštitu.
"Tražimo da se otkriju i kazne svi napadači na Olju, tražimo da joj se obezbijedi zaštita. U demokratskom društvu novinari moraju biti slobodni da upozore na spregu organizovanog kriminala i države, demokratske promjene moraju da se mjere i po mjeri bezbjednosti novinara", naglasila je Bojanić.
Ponovila je da napadi na novinare onemogućavaju uspostavljanje demokratije, ne daju joj da se razvija jer novinari su ti koji istražuju i donose informacije koje su svima važne.
"Zato svi napadi na novinarke i novinare moraju biti istraženi, a odgovorni za napade procesuirani i moraju snositi posljedice". Bojanić je naglasila da bez obzira što postoji pravni okvir, kojim se garantuje nezavisnost pravosuđa, Evropska komisija je, npr. ocijenila da se crnogorsko pravosuđe i tužilaštvo "i dalje smatraju ranjivim na političko uplitanje".
"Dugi sudski postupci i česta odlaganja ročišta i dalje sprečavaju presuđivanje u predmetima organizovanog kriminala". Sve dok policija, tužilaštvo i sudstvo ne počnu profesionalno i nezavisno od centara moći da rade - ozbiljnog pomaka ne može biti. Kao društveno odgovoran medij i de facto javni servis u Crnoj Gori, TV "Vijesti" je pokrenula ovaj projekat, kako bi svim građankama i građanima ali i nadležnim organima još jednom skrenuli pažnju na najsuroviji kriminalni obračun u istoriji Crne Gore. Kriminalni obračun koji je ponio na desetine života, a u kojem su takođe stradale brojne nedužne žrtve. Nažalost, za veliki broj vinovnika sukoba "škaljarskog" i "kavačkog" narko kartela do dan danas nismo vidjeli pravdu. Zbog toga, smatramo da su institucije ove države dužne uraditi više ne samo kako bi rasvijetlile počinjene zločine i odgovorna lica privela pravdi, već i kako bi obezbijedili da građani u Crnoj Gori više ne budu bio u strahu da li ce, ako izađu na ulicu, biti slučajne žrtve obračuna kriminalnih klanova. To je ono na čemu ćemo kao odgovoran medij nastaviti da insistiramo i u budućnosti", kazala je ona.
Izvršna direktorica TV "Vijesti" zahvalila se Ambasadi SAD-a na podršci za sprovođenje projekta, u okviru kojeg je emitovano 10 epizoda dokumentarnog serijala o sukobu narko klanova u Crnoj Gori.
Čađenović: Serijal TV Vijesti ukazao na probleme
Specijalni tužilac Saša Čađenović je kazao da je serijal TV „Vijesti“ ukazao na probleme sa kojima se susriječu državni organi u radu i slabosti sistema, jer neki postupci traju neopravdano dugo.
„Treba doći do toga da imamo brze sudske postupke. Sukobi kriminalnih organizaciju na teritoriji Crne Gore traju već nekoliko godina. Ono što vam mogu reći to je da je SDT u protekle dvije godine uspjelo da spriječi nekoliko likidacija i to u značajnoj mjeri. U protekloj godini je spriječeno više ubistava na teritoriji Bara, Budve ali i u Podgorici... U ovom trenutku nivo makar teških krivičnih djela je znatno smanjen u odnosu na raniji period, ali to ne oslobađa obaveze SDT i druge državne organe da jače i upornije iskorijene djelovanje kriminalnih organizacija. I u tom dijelu ne govorim samo od dvije kriminalne organizacije - kavačkom i škaljarskom klanu, već i drugim koje bi da zauzmu njihovo mjesto. Moraju se unaprjeđivati i mjere i instrumenti državnim organima da bi se suzbijalo i iskorijenilo djelovanje kriminala na ovom prostoru“, kazao je Čađenović.
Specijalni tužilac je naglasio da SDT radi na predmetima o napadima na novinare, te je ponovio da je prošle sedmice pokrenut krivični postupak protiv pet osoba, zbog sumnje da su bili dio kriminalne organizacije, koja je izvršila napad na novinarku Oliveru Lakić.
„To su lica, koja su identifikovana do stepena osnovane sumnje, da su izvršila ovo djelo. Takođe, identifikovana su i druga lica, koja su nakon ovog krivičnig djela podstrekavala druga lica da za određeni nivac od 150.000 eura liše života novinarku Lakić. I to je jedan od primjera kada je SDT u saradnji sa policijom spriječila da ovo djelo bude i pokušano. Identifikovani su i podstrekači ali i lice, koje su vrbovali da ovo djelo izvrši. U budućnosti na sve društvene promjene potrebno je insistirati da se državnim organima obezbijedi da brže i efikasnije rade posebno u dijelu spječavanja krivičnih djela“, naglasio je Čađenović.
Jačati kapacitete u bezbjednosnim službama
Načelnik u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u UP Dejan Knežević je istakao da jačanjem borbe protiv organizovanig kriminala se moraju jačati stručni i kadrovski kapaciteti u bezbjednosnim službama.
„Naglasio bih da je Odsjek za borbu protiv trgovine drogom tokom 2020. godine spriječio krijumčarenje 8 tona kokaina, a sve je urađeno tokom četiri međunarodne akcije sa partnerskim službama SAD, Velike britanije, Srbije, Hrvatske, Holandije...Ovo je dobar rezultat i za mnogo veće zemlje. Tokom novembra smo sa Upravom carina na Božaju oduzeli oko 2 tone marihuane. Tokom akcije „Panter“ na Skadarskom jezeru imali smo oduzimanje 150 kilograma skanka, a uhapšen je i službenik UIKS Spuž“, pobrojao je Knežević.
Bivši šef Odsjeka za borbu protiv droga Miodrag Laković, koji je napustio Upravu policije, ocijenio je da je kao građanin osjetio da je serijal „Put osvete“ podigao svijest građana koliko je značajna podrška borbi protiv organizvanog kriminala.
„Kada je u pitanju borba protiv organizovanig kriminala smatram da je glavni mehanizam - zakon o porijeklu imovine. Da se kroz to zakonsko rješenje zauzdaju kriminalne grupe. Dakle, treba naći model za kontrolu novca, koji se koristi u organizovanom kriminalu. U tom smislu je veoma važan najavljeni zakon. Imamo rat klanova oko novca, koji su stekli trgovinom droge. Jer ako stvorite jake mehanizme za kontrolu novcu od kriminalnih poslova, onda ćete i preventivno djelovati na one, koji su na ulaznim vratima kriminala ako su svjesni da neće moći lako da potroše novac koji su stekli kriminalom“, naveo je Laković.
Milovac: Sporazumi se ne zaključuju kada nema dokaza
Izvršni direktor MANS-a Dejan Milovac je kazao da rat „škaljarskog“ i „kavačkog“ klana tako dugo traje jer nema dovoljne političke volje, te da je Crna Gora postala specifična i po tome jer se „sistem pravosuđa na neki način profilisao kao servis kriminalnih struktura“.
„Kaznena politika je blaga i kreira određeni presedan, koji gotovo uvijek ide na ruku onima koji su procesuirani za najteža krivična djela. Sam koncept tužioca i sudija je postavljen tako da nismo do sada imali nijednog nosioca te funkcije koji je odgovarao zbog nespornih grešaka ili presuda, koje su išle u korist članova kriminalnih grupa. Ono što ometa civilni sektor i medije je sama transparentnost postupka i gotovo potpuno odsustvo građanske kontrole onoga što rade sudije i tužioci. MANS je radio analizu za pravosnažne presude za organizovani kriminal, a svaka treća presuda je bila kazna ispod svakog zakonskog minimuma, a svaki peti je okončan sporazumom o priznanju krivice u kojem su kazne blage“, kazao je Milovac. On je ocijenio da bi tužilaštva morala voditi računa i trebala imati benefite prilikom zaključivanja sporazuma o priznanju krivice, odnosno, da tokom tih zaključivanja saznaju nove momente kako bi razotkrili širu kriminalnu mrežu, te da to za sada nije slučaj.
„Vezano za sporazume o priznanju krivice - to nije instrument, kojim se pribavljaju dokazi. Sporazumi o priznanju krivice se ne zaključuju kada nema dokaza, to nije mjerilo“, odgovorio mu je specijalni tužilac.
Milovac je tokom završnih riječi kazao da je MANS godinama istraživao o službenicima bezbjednosnih službi, koji imaju veliku imovinu nesrazmjernu državnim zaradama.
„Istraživali smo imovinu od Vlatka Rakočevića pa sve do bivšeg direktora UP Veselina Veljovića. Razumijem apsolutno frustraciju svakog poštenog policajca kada vidi džip „bmw“ ili imovinu Veljovića“, ocijenio je Milovac.
Kroz specijalnu dokumentarnu emisiju "Put osvete" koja se emituje na Televiziji Vijesti, naša medijska kuća pokušala je da građanima Crne Gore približi najkrvaviji obračun organizovanog kriminala u istoriji Crne Gore.
Takođe, kroz ovaj dokumentarni serijal, pokušali smo gledaocima da približimo sva postignuća ali i izazove sa kojima su se suočili naši organi krivičnog gonjenja prilikom procesuiranja slučajeva iz ovog rata organizovanih kriminalnih grupa.
Cilj ove konferencije je da, nakon emitovanja serijala, sa ključnim akterima zaduženim za borbu protiv organizovanog kriminala, otvoreno porazgovaramo o trenutnim problemima i izazovima, ali i da ponudimo potencijalna rješenja za poboljšanje postojeće prakse.
Onlajn konferenciju su otvorili potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i izvršna direktorica TV Vijesti Marijana Bojanić.
Na radnom panelu su govorili specijalni tužilac Saša Čađenović, načelnik u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Dejan Knežević, bivši šef Odsjeka za borbu protiv droge u Upravi policije Miodrag Laković, direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac. Konferenciju je moderirala Svetlana Đokić – novinarka TV Vijesti i autorka i urednica serijala "Put osvete".
Bonus video:
