Crna Gora bi trebalo da uspostavi procedure za brzu i bezbjednu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, zaštiti ih od zastraživanja i prijetnji, dodatno obuči sudije, tužioce i policiju i obezbijedi iskusne advokate.
To je poručeno na okruglom stolu, koji je organizovao Crnogorski ženski lobi u sklopu projekta “Unapređenje prevencije i zaštite od trgovine ljudima i seksualne eksploatacije”, prenosi PR Centar.
Koordinatorka projekta, stručna i socijalna radnica, Vasilisa Danilović, kazala je da je cilj projekta podizanje svijesti žena i djevojčica, potencijalnih žrtava trgovine ljudima i seksualne eksploatacije, o mogućim rizicima da postanu žrtve.
Ona je istakla da su u sklopu projekta sproveli istraživanje o percepciji trgovine ljudima u Crnoj Gori, koje je sprovedeno na uzorku od 1002 punoljetna ispitanika u 21 crnogorskoj opštini.
“Najveći broj ispitanika , njih 76 odsto, smatra da seksualna eksploatacija jeste vid trgovine ljudima, dok više od 90 odsto smatra da je trgovina ljudima zastupljena u Crnoj Gori”, rekla je Danilović.
Takođe, kako je dodala, 37 odsto ispitanika smatra da je radna eksploatacija veoma zastupljenja.
Danilović je kazala da skoro polovina smatra da je trgovina ljudskih organima najgori oblik trgovine, dok je svaki sedmi sagovornik istako dsu to ugovoreni dječiji brakovi.
“Kada su u pitanju razlike između prostitucije i esploatacije, patina ispitabika tvrdi da postoji razlika, a dvije trećeni smatraju da se radi o stim pojavama”, rekla je Danilović.
Kako je navela, više od 70 odsto ispitanika bi obavijestila policiju u slučaju da stupe u kontakt sa žrtvom trgovine ljudima.
“7,9 odsto ističe da bi se obratilo nevladinim organizacijama, a 7,4 odsto Centrima za socijalni rad”, dodala je Danilović.
Ona je rekla da je samo 4,3 odsto ispitanika upoznato sa indikatorima po kojima se mogu prepoznati potencijalne žrtve trgovine ljudima.
Izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija (CŽL), Aida Petrović, napomenula je da su po svim statistikama najranjivije grupe upravo žene i djeca.
“Nažalost, u čitavom svijetu situacija je generalno teška i broj žrtava u trgovini ljudima je povećan”, rekla je Petrović.
Stoga je, kako je istakla, cilj projekta da povećaju svijest u društvu i institucijama o fenomenu nasilja nad ženama kroz oblike trafikinga, seksualne i radne eksploatacije.
Petrović je poručila da je za rješenje ovog problema neophodna saradnja institucija sistema.
“Crna Gora se nalazi u političkoj krizi, i sada dolazimo u situaciju da kad se obraćamo nadležnim institucijama na mejlove ili kontakt brojeve, ne dobijemo odgovor. Jedini naš zaključak naš jeste da ih ova tema ne interesuje”, zaključila je Petrović.
Samostalna savjetnica Odeljenja za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu unutrašnjih poslova Daliborka Spasojević je, govoreći o mehanizmima Vlade u borbi protiv trgovine ljudima, kazala je da je Crna Gora ratifikovala sve međunordne konvencije u toj oblasti.
Napomenula je da su posljednjih godina usvojene strategije za borbu protiv trgovine ljudima, potpisani su sporazumi o međusobnoj saradnji sa više država regiona, fomiran je Tim za formalnu identifikaciju žrtava, kao i Operativni tim koji čine MUP-a, Uprava policije, Više državno tužilaštvo i Ministarstva pravde.
U periodu od 1. januara 2019. do 1. oktobra 2022. godine, Uprava policije je podnijela 21 krivičnu prijavu zbog trgovine ljudima protiv 29 osoaba
“U istom periodu državni tužioci su podigli 13 optužnica protiv 23 osobe, a sudovi su izrekli četiri presude, a pet osoba je osuđeno na kaznu zatvora“, navela je Spasojević.
Predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore, Ivan Pekić, rekao je da je da stoje na raspolaganju nevladinom sektoru i dodao da mu je žao što nema neko iz Uprave policije ili MUP-a da otvori ovaj današnji događaj.
“To je ono što ima u Crnoj Gori – problem koji nas vuče nazad. Ljudi koji su pozicijama izgleda zaboravljaju da ih mi plaćamo i da je ta funkcija trenutna”, istakao je Pekić.
On je poručio da crnogorsko društvo i institucije treba da se mijenjaju i da treba da politički stavovi budu zanemareni kada su ovakvi problemi upitanju.
Medijatorka i socijalna radnica koja je angažovana na projektima Romskog savjeta, Šejla Pepić, je kazala da su problem sa kojima se Romkinje suočavaju stupanje u ranu bračnu zajednicu, dječiji ugovoreni brak, rani prekid osnovnog obrazovanja.
Ona je rekla da podaci određenih istraživanja pokazuju da je svaka treća djevojčica iz romske ili egipćanske zajednice, starosti od 15 do 19 godina, stupila u brak ili vanbračnu zajednicu, dok je isto uradio svaki njen vršnjak.
“Mišljenja sam da ugovoreni brak ne predstavlja ni romsku ni egipćansku tradiciju, već da se ova poava vjekovima manifestuje kao običaj koji se prenosi sa generacije na generaciju”, smatra Pepić.
Ona je istakla da same institucije nijesu imale dovoljno sluha za zahtjeve romske populacije, a koji su, kako je dodala, od presudnog značaja za bolju integraciju Roma u Crnoj Gori.
“Kao društvo još nijesmo svjesni problem sa kojima se suočava romska zajednica i smatram da ako država, institucije, relaventna ministarstva ne ulože napore u rješavanju problema, samo ćemo stvoriti društvo nejednakih šansi i mogućnosti”, zaključila je Pepić.
Bonus video:
