Palo Jovanićevo rješenje, a kocka i dalje na stolu

Vlasnici “Džek pota” Branislav Brano Mićunović i Sava Džigi Grbović, uz plaćanje mjesečne nadoknade, mogu i dalje da drže kazino u bečićkom hotelu sve do pravosnažne sudske odluke

27889 pregleda 6 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Tročlano vijeće Privrednog suda donijelo je rješenje kojim se usvaja prigovor države i ukinulo rješenje koje je u februaru donio uhapšeni predsjednik suda Blažo Jovanić, kada je privremenom mjerom odredio da kazino “Džek pot” u hotelu “Falkeinstener” u Bečićima može nastaviti da radi, iako mu je istekla koncesija.

Vijeće kojim je predsjedavao sudija Nemanja Popović je odlučilo da nakon ukidanja rješenja predmet vrati na ponovni postupak, što znači da vlasnici “Džek pota” Branislav Brano Mićunović i Sava Džigi Grbović, uz plaćanje samo mjesečne nadoknade, mogu i dalje da drže kazino u bečićkom hotelu sve do pravosnažne sudske odluke.

Igra da se izbjegne plaćanje dva miliona

Ministarstvo finansija je početkom godine na javnu raspravu stavilo nacrt Zakona o igrama na sreću kojim se ukida ova jednokratna koncesija od dva miliona eura. Tako da ako bi ovaj predlog zakona bio usvojen, dok se čeka pravosnažna odluka koja bi konstatovala da je koncesija istekla, “Džek pot” bi mogao zatražiti novu koncesiju bez plaćanja naknade, a država bi ostala bez dva miliona eura. Na taj način “Džek potu” bi se isplatila pravna igra koju sprovodi od kraja prošle godine, iako je iz zakona više nego jasno da nema pravo na drugo produženje koncesije.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet povodom sporne koncesije firme “Džek pot” za kazino u hotelu “Falkeinstener” u Bečićima, i od marta izviđa slučaj.

”Džek pot” je ugovor o koncesiji za kazino u Bečićima zaključio još u decembru 2006. godine na period od deset godina, a zatim je 2016. produžen na dodatnih pet. U međuvremenu je taj rok produžen za vrijeme trajanja prekida rada zbog Vladinih epidemioloških mjera, tako da je konačna koncesija istekla 17. februara ove godine. Zakon predviđa da se koncesija može produžiti za najviše polovinu perioda na koji je izdata, a nakon toga se može pokrenuti postupak radi izdavanja nove koncesije za koju se plaća jednokratna naknada od dva miliona eura.

Bivši predsjednik Privrednog suda je spornu privremenu mjeru donio dan kasnije 18. februara, a na to rješenje je prigovor uložila Kancelarija zaštitnika pravno-imovinskih interesa države, ali zbog hapšenja Jovanića i manjka sudija kako bi se formiralo tročlano vijeće, na odluku se čekalo sve do 25. novembra.

Jovanovićevo rješenje nema zakonsko uporište

Vijeće Privrednog suda u rješenju, u koje su “Vijesti” imale uvid, navelo je da je osnovan prigovor Kancelarije zaštitnika jer je sporno Jovanićevo rješenje donijeto uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.367 stav 1 u vezi stava 2 tačka 15 ZPP-a, koji se primjenjuje shodno čl. 14 ZIO.

Vijeće utvrdilo da nije bilo zakonskog osnova za odluku Jovanića: Odluka Vijeća kasnila zbog hapšenja Jovanića
Vijeće utvrdilo da nije bilo zakonskog osnova za odluku Jovanića: Odluka Vijeća kasnila zbog hapšenja Jovanićafoto: Luka Zeković

Po ocjeni vijeća Privrednog suda, pobijano rješenje, koje je donio Jovanić, donijeto je uz “pogrešan zaključak da su ispunjeni uslovi za određivanje privremene mjere”.

”Odredbom čl.289 ZIO propisano je da se može odrediti privremena mjera za obezbjeđenje nenovčanog potraživanja ako je predlagač obezbjeđenja učinio vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da će se ostvarivanje potraživanja osujetiti ili znatno otežati, a privremena mjera se može odrediti kada predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete. Iz citirane odredbe člana 289 ZIO proizlazi da oba uslova (postojanje potraživanja i opasnost) moraju kumulativno biti ispunjena, osim u slučaju kad predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim da bi predloženom mjerom protivnik predlagača pretrpio neznatnu štetu, a takođe smatra se da opasnost postoji, ako bi se potraživanje trebalo ostvariti u inostranstvu”, piše u rješenju vijeća.

Vijeću jasno da je koncesija istekla

Oni su u obrazloženju naveli da se u pobijenom rješenju prvostepene odluke Privrednog suda - predlog za određivanje privremene mjere, predlagač “Džek Pot” pravda na način da se njegovo potraživanje ogleda u pravu na koncesiju za priređivanje kazinskih igara na sreću.

Vijeće je navelo da se za sada se ne mogu prihvatiti razlozi koje je dao prvostepeni sud prilikom ocjene da je predlagač učinio vjerovatnim potraživanje.

”Naime, prilikom odlučivanja o utvrđivanju vjerovatnosti potraživanja, prvostepeni sud svoju odluku o ispunjenosti prvog uslova iz čl. 289 ZIO zasniva isključivo na Ugovoru o koncesiji za priređivanje posebnih igara na sreću od 8. 12. 2016. godine i Aneksu Ugovora o koncesiji za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu od 17. 08. 2020. povezuje sa zahtjevom za produženje koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu od 1. 10. 2021.godine, te da je navedeni zahtjev predlagač obezbjeđenja poslao pozivajući se na čl. 11 stav 9 Zakona o igrama na sreću, kojim je propisano da se koncesija po zahtjevu koncesionara može produžiti odlukom Vlade na period od 5 godina, ukoliko ispunjava uslove propisane Zakonom. Međutim, prvostepeni sud prilikom tumačenja ispunjenosti prvog uslova iz čl. 289 ZIO nije cijenio cjelokupne spise predmeta, a posebno Ugovor o koncesiji za priređivanje posebnih igara na sreću od 11. 12. 2006. godine kojim je koncesionaru ovdje predlagaču obezbjeđenja data koncesija za priređivanje igara na sreću u kazinu za period od 10 godina”, piše u rješenju.

Osnov za postupak kašnjenje direktorice Petričević

”Džek pot” je 1. oktobra prošle godine Sektoru za igre na sreću predao zahtjev za “dodjelu prava/produženje koncesije” za priređivanje igara na sreću u ovom kazinu. Nakon tog zahtjeva, iz Sektora za igre na sreću su zatražili da im se pojasni da li se zahtjev odnosi na neko novo produženje postojeće ili izdavanje nove koncesije. “Džek pot” se naknadno izjasnio da time traži novo produženje postojeće koncesije, bez plaćanja naknade od dva miliona.

Pravnim igrama izbjegli plaćanje dva miliona eura za novu koncesiju: Mićunović
Pravnim igrama izbjegli plaćanje dva miliona eura za novu koncesiju: Mićunovićfoto: Luka Zeković

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave prihoda i carina za Sektor igara na sreću Andrija Ćetković, prema informacijama “Vijesti”, nakon toga napisao je rješenje kojim se odbija zahtjev “Džek pota” za novo produženje koncesije jer su to pravo već jednom iskoristili 2016. godine, pa po zakonu nemaju pravo na drugo produženje.

Ćetković je svoju odluku sa obrazloženjem dostavio tadašnjoj vršiteljki dužnosti direktorice Uprave za prihode i carine Mileni Petričević, kako bi je ona proslijedila resornom Ministarstvu finansija, a oni Vladi koja bi konstatovala prekid koncesije, čime bi se ta pravna igra završila.

Međutim, Petričević rješenje nije proslijedila Ministarstvu.

Kako nije dobio zvaničan odgovor o prestanku koncesije, “Džek pot” 17. februara je podnio Privrednom sudu zahtjev za privremenu mjeru da mu se odobri nastavak rada i mimo isteka koncesije.

Jovanić je u obrazloženju kao ključni razlog za ovakvu sudsku odluku naveo to što “Džek pot” zvanično ni četiri mjeseca i 17 dana nakon podnošenja zahtjeva nije dobio zvaničan odgovor.

Petričević je tek 20. aprila proslijedila Vladi predlog odluke da se kompaniji “Džek pot” dodijeli koncesija za pripređivanje igara na sreću u kazinu hotela “Falkenštajner” u Bečićima na 10 godina, uz obavezu da firma uplati jednokratnu naknadu od dva miliona eura kako predviđa Zakon o igrama na sreću.

Zbog Jovanićeve mjere kazino radi devet mjeseci nakon isteka koncesije: Grbović
Zbog Jovanićeve mjere kazino radi devet mjeseci nakon isteka koncesije: Grbovićfoto: Luka Zeković

U ovom predlogu ne pominje da je postojeća koncesija već istekla, niti da li je potrebno raspisivanje konkursa. Zbog Jovanićeve privremene mjere takav postupak više nije ni bio moguć do pravosnažnog okončanja tog postupka.

Nije ispunjen prvi uslov, a kamoli oba

Vijeće je pojasnilo da se iz pobrojanih činjenica, koje su pronašli u spisima predmeta, za sada ne može prihvatiti zaključak prvostepenog suda jer “nije donijet na osnovu svih relevantno utvrđenih činjenica i dokaza pa se tako za sada i ne može utvrditi vjerovatnost potraživanja”.

Kako nije ispunjen prvi uslov, vijeće se nije posebno osvrtalo na osnovanost drugog uslova iz čl. 289 ZIO, jer je Zakonom određeno da oba uslova moraju biti kumulativno ispunjena kako bi se odredila privremena mjera.

”Vijeće cijeni da je prvostepeni sud prilikom ocjene uslova za određivanje privremene mjere izveo paušalne zaključke, te nije dao jasne razloge o odlučnim činjenicama za donošenje pobijane odluke, iz kojih razloga je istu valjalo ukinuti. Prvostepeni sud je u ponovnom postupku dužan da otkloni nedostatke na koje se ukazuje ovim rješenjem i na osnovu uvida u kompletnu dokaznu i činjeničnu građu će biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonitu odluku”, piše u odluci tročlanog vijeća.

Bonus video: