Članovi Tužilačkog savjeta (TS) iz reda državnih tužilaca, koji su istovremeno i članovi Udruženja državnih tužilaca, na sjednici TS profesionalno, principijelno i dosljedno zastupali su ranije, prije skoro dvije godine, zauzete stavove državne tužilačke organizacije i Udruženja državnih tužilaca u vezi sa pitanjem određivanja v.d. vrhovnog državnog tužioca i trajanja njegovog mandata.
To se navodi u reagovanju Udruženja na tekst objavljen u "Vijestima" "Samo vanredno mogu sačuvati Maju Jovanović".
Iz Udruženja su kazali da su javnim reagovanjima 5. februara i 21. aprila prošle godine zajedno sa Proširenom sjednicom Vrhovnom državnog tužilaštva i ranijim TS na Predloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu iskazali su svoje protivljenje novim zakonskim rješenjima i iznijeli svoj stav da za v.d. vrhovnog državnog tužioca treba odrediti državnog tužioca.
"Potvrdu naših stavova dobili smo kroz dva mišljenja Venecijanske komisije. Nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, državna tužilačka organizacija podnijela je 17. juna 2021. godine Ustavnom sudu predlog za ocjenu saglasnosti pojedinih odredaba ovog zakona sa Ustavom, među kojima i odredaba čl. 48 Zakona o državnom tužilaštvu", navodi se u reagovanju.
Povezani članci
Navode da i danas imaju stav - da shodno odredbama Ustava v.d. vrhovnog državnog tužioca može biti samo lice koje je prethodno izabrano za državnog tužioca.
"O tom pitanju identičan stav ima i Venecijanska komisija koja je u svom mišljenju navela „da postoji snažan argument za izbor v.d. vrhovnog državnog tužioca iz reda postojećih najviših tužilaca, a ne za stavljanje autsajdera na ovu funkciju. Time bi se osigurao kontinuitet i legitimitet u radu Državnog tužilaštva, a ujedno bi se stvorio podsticaj za postizanje skupštinskog koncenzusa za izbor vrhovnog državnog tužioca“, navodi se u saopštenju.
Ističu da su stavovi Udruženja državnih tužilaca, koji su identični stavovima članova TS iz reda državnih tužilaca, zauzeti mnogo ranije, još "u vrijeme kada ni sastav sadašnjeg TS nije bio proglašen, niti poznat i u vrijeme kada nisu postojale ni indicije o tome koje lice bi moglo biti određeno za v.d. vrhovnog državnog tužioca, pa je jasno da su stavovi državnih tužilaca principijelni, zasnovani na Ustavu i poštovanju međunarodnih pravnih standarda, te da nisu i ne mogu biti u bilo kakvoj vezi sa postojećim personalnim rješenjem".
"Stoga nam se ne može pripisati nastojanje da sadašnju v.d. vrhovnog državnog tužioca zadržimo na toj funkciji nakon isteka mandata".
Navode da je obraćanje Skupštini, koje se sada problematizuje, moglo biti upućeno bilo kojeg dana od momenta konstituisanja TS, nezavisno od trajanja mandata sadašnjoj v.d. vrhovnog državnog tužioca, jer, kako kažu, ono nije u vezi sa personalnim rješenjem ovog pitanja, "već odražava naš dosljedni ranije zauzet stav, pa se državnim tužiocima ne može prigovarati da se zalažu za ad homine zakone. S toga su, na sjednici TS održanoj 15.12. 2022.godine, članovi iz reda državnih tužilaca, podržali identičan stav većine članova iz reda uglednih pravnika".
Dodaju da je činjenica da od Skupštine zavisi kada će biti izabran vrhovni državni tužilac i koliko će trajati mandat bilo kojem licu koje vrši tu dužnost, te da državno tužilačka organizacije već više od tri godine apeluje da se taj izbor desi u što kraćem roku.
"... pa su apsolutno neosnovane kritike da se donijetim zaključkom nastoji u nedogled održati v.d. stanje ili da se sadašnja vršiteljka dužnosti zadrži na toj funkciji, kao i što su neosnovane kritike da se naš stav kosi sa mišljenjem Venecijanske komisije. Ova komisija je kritikovala beskrajno produžavanje v.d. stanja ukazujući da umjesto v.d. stanja treba da se pronađu mehanizmi za deblokadu postupka izbora vrhovnog državnog tužioca, za šta se i Udruženje državnih tužilaca zalaže".
Dodaju i da su pogrešne tvrdnje da bi se obesmislila obaveza Skupštine da izabere vrhovnog državnog tužioca ukoliko bi mandat vršioca dužnosti trajao do izbora vrhovnog državnog tužioca, te da zbog toga treba zadržati postojeće zakonsko rješenje.
"Ovakve tvrdnje demantuje upravo postojeće stanje. Koliko je postojeće zakonsko reješenje stimulisalo Skupštinu da izabere vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu pokazuje činjenica da vrhovni državni tužilac do danas nije izabran, pa propisana dužina trajanja mandata vršioca dužnosti nije u uzročno posljedičnoj vezi sa odgovornošću Skupštine da u propisanom postupku izabere lice koje će vršiti ovu odgovornu javnu funkciju".
Iz Udruženja su rekli i da neće komentarisati navode iz teksta da određene političke partije žele da na čelo Državnog tužilaštva dovedu „osobu van tužilačkog sistema, čije ime je već sada poznato“, jer bi se, kažu, "moglo zaključiti da je jasan motiv kritikovanja našeg stava da samo lice koje je državni tužilac može, do izbora vrhovnog državnog tužioca, vršiti tu dužnost".
Zaključuju da je u dopisu upućenom Skupštini TS obrazložio stav profesionalnim razlozima, razlozima očuvanja kontinuiteta u radu i poštovanja preporuka Venecijanske komisije.
"U vezi sa čim smo dobili pozitivne ocjene od strane Evropske komisije kada smo takav stav primijenili prilikom određivanja sadašnje vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke, a koje preporuke moraju biti implementirane u predstojećim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu".
Bonus video:
