Zbog ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih godina Crna Gora je za gotovo tri decenije pravosnažno osudila svega 11 osoba, što je manje od trećine optuženih.
”U Crnoj Gori ni poslije 26 godina nisu privedene pravdi tri osobe - jer su nedostupne njenim pravosudnim organima. Republika Srbija već sedam godina ne izručuje Crnoj Gori jednog od pravosnažno osuđenih u predmetu “Klapuh”, Zorana Vukovića, dok Bosna i Hercegovina nije zainteresovana za procesuiranje druge dvojice, Radomira Kovača i Zorana Simovića”,
To piše u izvještaju Strategija za istraživanje ratnih zločina, koji je juče predstavila Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA).
Direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, saopštila je da su u tri predmeta propale optužnice:
”Jer su svi okrivljeni oslobođeni, iako su žrtve tih zločina nesporne i zaslužuju pravdu”.
Kazala je i da je od petorice osuđenih u jednom predmetu, samo jedan izdržao zatvorsku kaznu, a da zločini na dubrovačkom ratištu nisu istraživani, kao ni takozvani vikend ratnici:
”Uprkos izričitim preporukama evropskog eksperta iz 2014. godine”.
Gorjanc Prelević podsjetila je da je Strategija za istraživanje ratnih zločina iz 2015. godine obavezivala državno tužilaštvo na efikasniju borbu protiv nekažnjivosti. Međutim, SDT je od tada do danas procesuiralo samo dvije osobe i to na osnovu ustupljenih predmeta od strane Tužilaštava Republike Srbije odnosno Bosne i Hercegovine. Jedan od tih predmeta je procesuiran u posljednjih godinu i po dana”.
U izvještaju piše da do danas nije pokrenut nijedan postupak primjenom krivičnopravnih instituta komandne odgovornosti, saučesništva, podstrekavanja ili pomaganja, uprkos kontinuiranim kritikama Evropske komisije tokom devet godina i obavezi iz Strategije.
Predstavljajući Strategiju, Gorjanc Prelević je rekla da nije pokazan proaktivan pristup kakav se očekivao.
”U posljednjih godinu i po nije poboljšano komuniciranje s javnošću SDT-a o radu na predmetima ratnih zločina, ali je bar obaveza periodičnog izvještavanja VDT-a dosljedno poštovana, za razliku od prethodnog perioda”, kazala je ona.
Direktorica HRA rekla je da je HRA svjesna da je SDT u 2022. godini pokrenulo više izuzetno zahtjevnih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala, ali i upozorila da se ne smije izgubiti iz vida obaveza djelotvornog procesuiranja ratnih zločina:
”Koja zahtjeva proaktivno djelovanje”.
”lako krivično gonjenje za ratne zločine ne zastarijeva, protok vremena i umiranje svjedoka, žrtava i izvršilaca otežava i/ili trajno onemogućava ostvarivanje pravde”, rekla je ona.
"Bukovica" i "Deportacija"
Gorjanc Prelević istakla je da nije temeljno ispitana mogućnost ponovnog pokretanja postupaka, u kontekstu prethodno procesuiranih predmeta, iako postoji sumnja da je u predmetima “Bukovica” i “Deportacije” namjerno došlo do pogrešne kvalifikacije, odnosno pogrešne primjene prava.
Ona podsjeća da je ekspert Evropske komisije još 2014. godine oštro kritikovao procesuiranje tih predmeta, a da Evropska komisija, u izvještajima, uzastopno devet godina naglašava da presude donijete u predmetima ratnih zločina nisu bile u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom i da su sadržale pravne greške.
”Nema podataka da je SDT preduzimalo mjere u cilju identifikacije još nekih osumnjičenih u starim predmetima, uzimajući u obzir sve modele krivične odgovornosti... Međutim, u slučaju “Bukovica” se ispituju podaci koje je dostavio Međunarodni rezidualni mehanizam, a po zamolnici Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju formiran je predmet u kom se razmatra preuzimanje krivičnog gonjenja protiv više crnogorskih građana”, piše u izvještaju.
HRA je preporučila SDT-u da neuspješno procesuirane predmete kao što su ta dva i “Kaluđerski laz”, pregledaju uz ekspertsku pomoć stručnjaka za međunarodno humatirano pravo i da temeljno razmotre pokretanje novih postupaka.
”I u odnosu na procesuirane i na druge, imajući u vidu sve moguće oblike krivične odgovornosti”.
Osim toga, u preporukama je i da preispitaju odbacivanje svih krivičnih prijava u vezi sa ratnim zločinma, ali i da odgovore na krivičnu prijavu koju je prije sedam i po godina podnio advokat Velija Murić, a koja je u vezi sa predmetom Kaluđerski laz.
Iz te NVO saopštili su da nijedna od preporuka iz prethodnog izvještaja nije primjenjena od juna 2021. do kraja 2022. godine.
Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke, Maja Jovanović, kazala je da im je izvještaj o primjeni strategije za ratne zločine pomogao da unutar državnotužilačke organizacije sagledaju iz drugačijih uglova u kojim su sve segmentima mogli da doprinesu boljoj primjeni važeće strategije.
”Cijenim što ste u izvještaju konstatovali i činjenicu da je SDT, sa postojećim ograničenim kapacitetima, u prethodnom periodu pokrenulo više izuzetno zahtjevnih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala. Istovremeno, svjesni smo da se uprkos tome ne smije izgubiti iz vida obaveza procesuiranja ratnih zločina, koje zahtijeva i proaktivno djelovanje. Činjenica je da krivično gonjenje za ratne zločine ne zastarijeva, ali je isto tako činjenica da protok vremena i životne okolnosti koje se odnose i na umiranje svjedoka, žrtava ili izvršilaca, otežava, a može da doprinese i onemogućavanju ostvarivanja pravde”, rekla je Jovanovićeva na konferenciji.
Jovanović: Od poslanica i poslanika zavisi koliko će trajati v.d. stanje
Vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović saopštila je juče od poslanica i poslanika u crnogorskom parlamentu zavisi da li će mandat vršioca dužnosti u tom tužilaštvu trajati 10 dana, šest mjeseci ili godinama.
Jovanovićeva je rekla da stiče utisak da se u dijelu javnosti ne tumači na pravi način inicijativa Tužilačkog savjeta upućena Skupštini i Vladi, te da zbog toga ističe da namjera TS nije ni bila da se tom inicijativom v.d. stanje produži u nedogled.
"Već da se do izbora vrhovnog državnog tužioca obezbijedi kontinuitet u funkcionisanju institucije. Kao što znate, od kada sam imenovana za vršiteljku dužnosti konstantno se zalažem za izbor vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i u tom pogledu nema razlike u našim i stavovima međunarodnih partnera. Ni u manje zahtjevnim oblastima rezultati se ne mogu postići uz šestomjesečne promjene, a naročito ne ukoliko one izazivaju nesigurnost u instituciji. Upravo zbog toga TS je predao inicijativu, kako bi kroz taj mehanizam, a dok Skupština ne izabere VDT, obezbijedili kontinuitet i stabilnost u radu, a od poslanika i poslanica zavisi da li će v.d. mandat trajati 10 dana, šest mjeseci ili godinama", kazala je ona.
Dodala je da se nada da će u Skupštini biti razumijevanja za takav stav TS, izražen kroz inicijativu za dalje jačanje institucije tužilaštva:
"A samim tim i za nastavak reformi koje smo započeli".
Saslušavali po zamolnicama, formirali timove
Od juna 2021. do decembra 2022. godine formirana su tri nova predmeta ratnih zločina, od kojih je jedan arhiviran, a u jednom je došlo do optuženja. Na kraju prošle godine u fazi izviđaja bilo je sedam predmeta, a za toliko vremena saslušan je samo jedan okrivljeni i jedan svjedok - žrtva ratnog zločina.
Prema izvještaju HRA, u istom periodu postupljeno je po 14 zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći država regiona - u osam su prikupljeni traženi podaci, na osnovu četiri saslušano je četvoro osumnjičenih, a po ostale dvije, dvije osobe su saslušane u svojstvu svjedoka.
SDT je tužilaštvima regiona uputio devet zamolnica, a formirana su i tri tužilačko-policijska tima za predmete ratnih zločina.
Bonus video:
