Tri decenije u službi - vrtoglav uspon i bolan pad Veselina Veljovića

Iza ere Veselina Veljovića, najmoćnijeg bezbjednjaka od nezavisnosti Crne Gore, ostao je niz nerasvijetljenih ubistava, napada na novinare i krivičnih djela kojima je oštećena državna imovina

118984 pregleda 166 reakcija 100 komentar(a)
Veselin Veljović, Foto: Luka Zeković
Veselin Veljović, Foto: Luka Zeković

Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović uhapšen je jutros u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, saznaju "Vijesti".

Veljović je od ljeta 2007. do 2011. godine bio direktor Uprave policije, a potom je u periodu od 30. jula 2018. do 17. decembra 2020. godine u drugom mandatu bio prvi čovjek crnogorske policije.

Tokom karijere na čelu bezbjednosnog sektora, Veselin Veljović, od strane opozicionih partija, dijela nevladinih organizacija i medija često je optuživan za netransparentnost, zloupotrebu policije i moći, bespogovornu političku lojalnost Milu Đukanoviću, ali i za umiješanost u brojne slučajeve prodaje državne imovine.

Nakon okončanja prvog mandata Veljović je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane, a u vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine i sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Kada je u decembru 2020. poslije razgovora sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem otišao iz UP ponovo je zaposlenje našao u kabinetu bivšeg predsjednika Mila Đukanovića.

Funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu Veljović je obavljao sve do 20. maja ove godine.

Od Pljevalja do Podgorice

Nakon završetka Vojne akademije u Beogradu, Veljović je jedno vrijeme bio u JNA, a potom se na početku 1992. godine zaposlio u tadašnji MUP Crne Gore, gdje je te godine postavljen za komandira Stanice policije u Centru bezbjednosti Pljevlja.

Početkom devedesetih godina, u vrijeme političkog i državnog savezništva zvanične Podgorice i Srbije Slobodana Miloševića, u Pljevljima i okolnim selima Bukovice, paravojne srpske jedinice su vršile progon bošnjačkog stanovništva. Iako je dio Bošnjaka iz tog kraja problematizovao njegovu ulogu u tim događanjima, Veljović je tvrdio da je crnogorska policija omogućila mir u Pljevljima. U tom periodu iz Bukovice je raseljeno oko 125 porodica.

Veljović je na 1995. godine postavljen za komandanta SAJ-a, gdje je na početku 1998. godine u vrijeme političkih previranja između Mila Đukanovića koji je kontrolisao crnogorsku policiju i Momira Bulatovića, odigrao ključnu ulogu tokom nasilnih demonstracija, 14. januara 1998. kada sa svojom jedinicom nije dozvolio prodor demonstranata u zgradu tadašnje Vlade.

Komandant SAJ-a Veljović je bio sve do 2005. godine, a tokom desetogodišnjeg angažovanja završio je više međunarodnih stručno-specijalističkih kurseva i seminara u zemlji i inostranstvu koji analiziraju terorizam kao globalni izazov i bezbjednosnu prijetnju...

Za stručni i profesionalni rad u Ministarstvu ocjenjivan je najvišim službenim ocjenama i više puta nagrađen i pohvaljen.

Povodom Dana bezbjednosti, odlikovan je Ordenom zasluga za oblast odbrane i bezbjednosti prvog stepena i dobitnik je plakete Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, za zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma u Crnoj Gori.

Ubistva, napadi na novinare, crne trojke

Iza ere Veselina Veljovića, najmoćnijeg bezbjednjaka od nezavisnosti Crne Gore, ostao je niz nerasvijetljenih ubistava, napada na novinare i krivičnih djela kojima je oštećena državna imovina.

Njegovu eru obilježio je i meteorski uspon crnogorskih organizovanih kriminalnih grupa, koje su u posljednjoj deceniji toliko ojačale da su prepoznate kao jedna od većih prijetnji na kriminalnoj mapi Evrope.

Bivši policijski službenik Brajuško Brajušković optužio je 2013. godine Veselina Veljovića da je navodno organizovao „crne trojke“ - batinaške grupe, koje su navodno prebijale nepodobne novinare, opozicionare, neistomišljenike na početku 21. vijeka.

Ta afera nikada nije dobila epilog.

U maju 2004. godine ubijen je urednik "Dana" Duško Jovanović, ali naručioci i direktni izvršioci nikada nijesu pronađeni. Za ovaj slučaj Veljović je više puta tvrdio da je operativno riješen, ali da je i “nepovratno izgubljen zbog profesionalnog nesnalaženja tadašnjeg tužioca”.

U vrijeme Veljovićevog upravljanja policijom, pretučen je novinar Vijesti Tufik Softić u Beranama 2007. ali i organizovana sačekuša za direktora “Vijesti” Željka Ivanovića u noći 1. septembra 2007. godine.

Veselin Veljović
foto: Luka Zeković

Veljovićevom vozaču i šefu obezbjeđenja Milenku Rabrenoviću je suđeno zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić. Ona je prethodno, 2011. godine, pisala o švercu duvana iz fabrike “Tara” iz Mojkovca.

U vrijeme njegovog rukovođenja, 2011. godine, iz Uprave policije je potekao falsifikovani listing telefonskih razgovora tadašnjeg premijera Igora Lukšića. Tim listingom je pokušana kompromitacija Igora Lukšića tako što se među pozivaocima našlo ime i osuđenog narkobosa Darka Šarića. Iako je Lukšić, sa mjesta premijera, insistirao na efikasnoj istrazi, nikada nije otkriveno ko je falsifikovao listing.

Nakon te afete, ali i pritisaka međunarodne zajednice Veljović je morao da ode sa čela UP.

Štetni ugovori

Dio nevladinog sektora ali i medija godinama su Veselina Veljovića iznačavali za štetne ugovore koji se odnose na prodaju imovine u vlasništvu policije i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Afera “Limenka” je državu koštala više od 10 miliona eura na osnovu sudske presude po tužbi Aca Đukanovića, brata predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Đukanović je tužio državu zbog neispunjenog ugovora o ustupanju zemljišta koje je bilo u vlasništvu Uprave policije.

Veljović je označavan i kao odgovorna osoba za sklapanje problematičnog ugovora 2011. godine, o kupovini kamp-hotela „Zlatica" u Podgorici od biznismena Žarka Burića za 8,3 miliona eura, za potrebe obuke Specijalne antiterorističke jedinice.

Prethodno je Vlada prodala Buriću kamp-hotel "Zlatica" i još dva hotela ("Crna Gora" i "Ljubović"), za mnogo nižu cijenu od 4,7 miliona eura.

Veljović je u zgradi Normal company, koju je gradio Burić, vlasnik trosobnog stana zbog kojeg je MANS tvrdio da ga je kupio tako što je platio samo trećinu njegove vrijednosti. MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Veljovića i Burića zbog sumnje da je oštećen državni budžet radi pribavljanja protivpravne finansijske koristi. Ovaj slučaj nikada nije odmakao od tužilačkog izviđaja.

Mediji su pisali i da dugogodišnji prvi policajac ima enormno bogastvo i da krije da je vlasnik kuće od preko milion eura u naselju Dahna.

To je više puta demantovao tvrdeći da je to vila njegovog tasta...

Hapšen na Cetinju

Viši sud u Podgorici u maju je ukinuo prvostepenu oslobađajuću presudu Veljoviću, kojem se sudio da je rano ujutro 5. septembra 2021. na Cetinju, a prije samog ustoličenja mitropolita Joanikija, počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

Veselin Veljović
foto: Luka Zeković

Veljović je u dramatičnim događajima 4. na 5. septembar 2021. godine bio u samom srcu prijestonice, a potom se na snimcima moglo vidjeti kako se nakon razgovora sa nekadašnjim kolegama, zalijeće na kordon...

On je uhapšen tog dana, a nakon dva dana pušten iz pritvora.

Bonus video: