Dokaz poraza države u ratu protiv kriminala

Provala u depo Višeg suda u Podgorici dokaz je poraza države u ratu protiv kriminala i znak da su nekontrolisani centri moći spremni na sve i da vjeruju da će biti zaštićeni od istraga.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, nakon što je u ponedjeljak utvrđeno da je podzemnim tunelom provaljeno među dokaze Višeg suda.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, istražitelji su u sudskom depou pronašli više ispreturanih predmeta, ustanovili da neki nedostaju, a provalnike je navodno posebno interesovao jedan, koji se tiče vrha kavačke kriminalne grupe.

Član Tužilačkog savjeta Stevo Muk rekao je “Vijestima” da provala u depo Višeg suda ukazuje da su organizovane kriminalne grupe sposobne i namjerne da svim mogućim sredstvima utiču na ishode sudskih procesa koji se vode protiv njih.

Navodi da se pokazuje da je, kod takvih prijetnji, neophodno što prije podići bezbjednost pravosudnih institucija na najviši mogući nivo.

“To neizostavno podrazumijeva i izgradnju novog ili rekonstrukciju postojećeg objekta u kom bi se skladištili dokazni materijali u skladu s najvišim bezjednosnim standardima. Donošenje odluke na najvišem državnom nivou o tom pitanju i opredjeljivanje odgovarajućih budžetskih sredstava za realizaciju, svjedočilo bi o političkoj volji da se ovaj problem riješi”, naglašava Muk.

Tunel, dug bar 30 metara, prokopan je od zgrade u Njegoševoj ulici do sudskog depoa. Jedan od izvora “Vijesti” tvrdi da je ta akcija mogla trajati najduže mjesec i po jer su stan u suterenu zgrade, naspram bočne strane suda, vlasnici iznajmili krajem jula. Većina zaposlenih u sudu tokom avgusta je na odmoru.

Savjetnik premijera Dritana Abazovića i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović ocijenio je za “Vijesti” da je provala u depo Višeg suda - poraz države.

Poručio je da je taj događaj signal da su potrebne korjenite reforme u sistemu i naglasio da se slučaj mora u potpunosti rasvijetliti.

“Problem sa čuvanjem dokaznog materijala postoji odavno, samo se olako smatralo da se ovako nešto neće desiti. Država mora da vrati snagu i pokaže jasnu volju da je jača od kriminala. Nadam se da je pričinjena šteta minimalna, ali ovo je dokaz da ne postoji strah od države. Crna Gora mora da povrati političku stabilnost, jer je bez toga nemoguće izgraditi otporan i snažan pravosudni sistem”, ističe Sekulović.

On je naveo da je vrijeme za konsenzus političkih i društvenih aktera po pitanju borbe protiv organizovanog kriminala.

“Ono ne smije da bude predmet spora. Naravno, uz pretpostavku da se sistem čisti iznutra. Jednačina je prosta - nestabilan i konfliktan politički sistem jednako je stabilan organizovani kriminal i korupcija na visokom nivou”, podvlači Abazovićev savjetnik za unutrašnju politiku i politički sistem.

“Vijestima” je jedan od izvora iz istrage nezvanično kazao da je ispreturane dokaze u depou najprije primijetio jedan od službenika Višeg suda, nakon čega su obaviješetni istražni organi. Da je tunel prokopan, otkriveno je dok su popisivani dokazi - tvrdi jedan od sagovornika lista.

Prema istim informacijama, pripadnici Protivterorističke jedinice (PTJ) potom su ustanovili da se iza otvora na zidu krije tunel koji vodi do obližnje stambeno-poslovne zgrade u centru Podgorice. U akciji je korišćena antidiverziona oprema, poput robota.

Predsjednik Višeg suda Boris Savić prekjuče je saopštio da je otvor tunela pronađen na dobro skrivenom mjestu i da je morao biti pravljen “duži vremenski period”.

On je na konferenciji za medije izjavio da je popisom konstatovano da “gotovo ništa ne nedostaje”.

Istog dana Saviću je odgovorio vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić koji je rekao da ne vjeruje da je neko rekreativno kopao tunel do suda.

“Za razliku od predsjednika Višeg suda, koji je saopštio da gotovo nijedan dokaz iz depoa ne nedostaje, mislim da niko nije uložio toliki trud i napor radi rekreacije, iako bih volio da je on u pravu, a da ja griješim. Plašim se da će istina biti drugačija”, istakao je.

Savić će svoju izjavu morati da ponovi istražiteljima, jer sagovornik “Vijesti”, uključen u istragu, kaže da im je nejasno kako je predsjednik Višeg suda za nepuna 24 sata došao do te informacije, jer detaljan popis materijalnih dokaza nije urađen.

Jedinstven slučaj u svijetu

Beogradski advokat Božo Prelević kazao je da mu nije poznato da se ovakav slučaj desio bilo gdje u svijetu.

“Ovo mi nije poznato da se bilo gdje desilo. Ovakav upad nije moguć bez pomoći nekog iznutra, ko je signalizario gdje se i šta nalazi. Ako je takva ustanova nebezbjedna, onda je to poruka da postoje nekontrolisani centri moći koji vjeruju da će biti zaštićeni od istraga”, rekao je nekadašnji sudija i prvi srpski ministar policije nakon smjene režima Slobodana Miloševića.

Možda zatrpaju rupu i nastave po starom

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević podsjetila je na slučajeve iz prethodnih godina koji su, prema njenim riječima, morali rezultirati povećanjem bezbjednosti u sudovima i utvrđivanjem odgovornosti za propuste.

“Nestanak predmeta o prisluškivanju sudija Višeg suda u Podgorici 2011. godine, koji je tada otkrio novinar Petar Komnenić, a onda i požar u Osnovnom sudu u Podgorici 2016. godine, u kome je izgorela pisarnica, morali su biti više nego dovoljna upozorenja da se bezbjednost svih sudskih arhiva u državi podigne na adekvatan nivo, i da se za dotadašnje bezbjednosne propuste utvrdi nečija odgovornost. Izgleda da je bilo potrebno da neko prokopa i tunel do sudskog sefa da bi se konačno nešto preduzelo, ako se i ta rupa samo ne zatrpa i ne nastavi po starom...”, rekla je Gorjanc Prelević.

Policija nije “očišćena” od spornog kadra

Upitan da li je ove godine bilo rezultata u borbi protiv kriminala i korupcije u Crnoj Gori i kakvu ocjenu tim povodom očekuje u predstojećem izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku, Stevo Muk odgovara da očekuje će u dokumentu EK biti pohvaljeni rezultati rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).

“Nadam se da će izvještaj EK ukazati na brojne slabosti i izostanak rezultata kod većine drugih organizacionih cjelina policije, kao i na činjenicu da nisu iskorišćeni postojeći Zakonom o unutrašnjim poslovima propisani mehanizmi za ‘čišćenje’ policije od kadra čiji je profesionalni integritet sporan”, navodi on.