Da li će na odluku Tužilačkog savjeta oko kandidature specijalne tužiteljke Sanje Jovićević za prelazak u Vrhovno državno tužilaštvo uticati mišljenje Ministarstva pravde znaće se na nekoj od narednih sjednica tog tijela, kada na red dođe javni oglas za napredovanje tri tužioca u VDT.
Ministarstvo pravde uputilo je Sekretarijatu Tužilačkog savjeta mišljenje - da se kandidatura specijalne tužiteljke i donedavne članice TS za napredovanje u Vrhovno državno tužilaštvo “odbaci kao nedozvoljena zbog postojanja sukoba interesa”.
NE PROPUSTITE
U dopisu koje je Ministarstvo pravde uputilo Tužilačkom savjetu piše da je članom 27 Zakona o državnom tužilaštvu propisana zabrana izbora na tužilačku funkciju, odnosno da za vrijeme trajanja mandata u Tužilačkom savjetu član tog tijela iz reda državnih tužilaca ne može biti biran u državno tužilaštvo višeg stepena ili za rukovodioca državnog tužilaštva.
Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević, koja je bila član TS od avgusta 2021. godine, podnijela je ostavku 30. novembra, ali nije navela razlog zbog čega se odlučila da napusti to tijelo.
Upućeni su tada “Vijestima” kazali da je ostavka Jovićevićeve najvjerovatnije uslijedila u susret postupku izbora tri tužioca u Vrhovno državno tužilaštvo, jer je plan Tužilačkog savjeta da poslije gotovo dvije i po godine čekanja, oglas za popunjavanje VDT-a, raspisan još 22. juna 2021. godine, dođe na red.
Na taj oglas su se tada osim tužiteljke Jovićević prijavili i sadašnji šef ODT-a Podgorica Duško Milanović ali i tužioci Vojislav Grujić i Vjera Mićunović.
U dopisu MP navodi da zakonodavac nije računao da će se norma člana 27 Zakona o državnom tužilaštvu tumačiti “upravo na način da državni tužilac koji je u sukobu interesa može da napreduje i da je dovoljno da prije intervjua podnese ostavku na članstvo u Tužilačkom savjetu”.
“Ovakvo postupanje je najozbiljnije izigravanje norme zarad ostvarivanja ličnog interesa. Zbog svega navedenog, Ministarstvo pravde je mišljenja da odgovor Tužilačkog savjeta mora da bude da se takve kandidature odbace kao nedozvoljene zbog postojanja sukoba interesa”, navodi se u mišljenju MP.
Ministarstvo pravde naglašava da je odredbom, koja se odnosi na nespojivost članstva u Tužilačkom savjetu i napredovanja u državnom tužilaštvu, zakonodavac nastojao da svede na minimum rizik od sukoba interesa.
“Naime, da nema ovog ograničenja članstvo u Tužilačkom savjetu je potencijalni sukob interesa, jer bi privatni interesi državnog tužioca napredovanje u karijeri, u jednom trenutku mogli da dovedu do stvarnog sukoba interesa kada bi konkurisao za državnog tužioca u državnom tužilaštvu višeg stepena ili za rukovodioca državnog tužilaštva”, piše u mišljenju, koje je potpisao ministar Andrej Milović.
MP smatra da član Tužilačkog savjeta koji bi konkurisao za napredovanje je u sukobu interesa ne samo zbog odnosa koji je izgradio sa ostalim članovima Savjeta tokom zajedničkog rada, s obzirom na mali broj članova TS i još manji broj članova komisija, već i zbog činjenice da je sa ostalim članovima učestvovao u intervjuisanju i ocjenjivanju drugih kandidata i poznato mu je koji su to poželjni odgovori koje treba dati kako bi dobio najbolje ocjene.
“Upravo zbog ovih odnosa zakonodavac je propisao članom 28 Zakona o državnom tužilaštvu da članovi Tužilačkog savjeta mogu biti ponovo birani za člana Tužilačkog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u TS. Ovim je zakonodavac jasno naglasio potencijal uticaja između samih članova Tužilačkog savjeta. Da do stvarnog sukoba interesa ne bi došlo zakonodavac je članom 27 Zakona o državnom tužilaštvu propisao ograničenja”, navodi se u mišljenju.
U dopisu upućenom TS piše i da se specijalna tužiteljka prijavila na konkurs za napredovanje, a nakon toga pristala da bude članica Tužilačkog savjeta, iako je znala za ograničenje iz člana 27 Zakona o državnom tužilaštvu...
“Da bi na kraju pred intervju podnijela ostavku na članstvo u Tužilačkom savjetu. Dakle, sukob interesa je još očigledniji, jer je nakon odluke da konkuriše u Vrhovno državno tužilaštvo pristala da bude članica Tužilačkog savjeta i na taj način sebi omogući ostvarivanje uticaja na ostale članove TS i upozna se sa načinom vršenja intervjua i ocjenjivanja odgovora, a zarad ostvarivanja ličnog interesa napredovanja u tužilaštvo višeg stepena”, piše u mišljenju Ministarstva pravde.
Popović Kalezić: Slična situacija bila i vezi s određivanjem v.d. VDT-a
Izvršna direktorica Centra za građanske slobode Marija Popović Kalezić kazala je “Vijestima” da smo imali sličnu situaciju i kod izbora vršiteljke dužnosti VDT-a Tatjane Begović, zbog čega je stigla oštra kritika Evropske komisije.
Popović Kalezić navodi da je to s pravom izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem odredbi Zakona o državnom tužilaštvu, koji propisuju da “član Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca ne može biti biran u državno tužilaštvo višeg stepena ili za rukovodioca državnog tužilaštva”.
“Istina bez postojanja vremenskog okvira unutar same zakonske norme, pa se iz tih razloga koristi kao mogućnost napredovanja, bez mogućnosti pravne sankcije. Dok ne dođe do valjane izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, ostaje nam da postavljamo pitanje o etičnosti ovakvih postupaka, koje ide upravo ka nosiocima najvećih pravosudnih funkcija”, navodi ona.
Izvršna direktorica CEGAS-A tvrdi da Ministarsvo pravde, kada je odnos sa Tužilačkim savjetom na dnevnom redu, “ne smije sebe stavljati u poziciju arbitra”.
Evropska komisija kritikovala je odluku Tužilačkog savjeta kada je tužiteljka Tatjana Begović određena za vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužioca.
Ona je tada ostavku na članstvo u TS podnijela neposredno prije sjednice na kojoj se o tome odlučivalo.
Aktuelni saziv Tužilačkog savjeta zbog činjenice da je pozicija vrhovnog državnog tužioca u v.d. mandatu od oktobra 2019. godine, te da Skupština od tada nije izabrala VDT-a, bio prinuđen da improvizuje i da svakih pola godine određuje v. d. VDT-a.
Begović je u avgustu, na sjednici na kojoj joj produžen v. d. mandat, kazala da “smatra da nije u sukobu interesa”.
Bonus video:
