U Višem sudu u Podgorici danas je nastavljeno suđenje u predmetu "Stanovi" kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade Crne Gore od 2016-2020., terete za zloupotrebu službenog položaja.
Advokati odbrane ukazali su sudu da je ovo politički postupak, jer dva postoje dva različita dopisa Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), a odnose se na istu stvar.
Advokat Nikola Martinović je rekao da je ASK napravio konfuziju. U izjavi za medije nakon održanog ročišta glavnog pretresa advokat Zoran Piperović je rekao:
“Ono što je rekao ASK uopšte ne korespondira sa navodima tužilaštva. Tužilaštvo se u optužnici bavi terminom službena lica, a ASK kaže u svom dopisu što su i ko su javni funkcioneri. To su dvije kategorije. Ovdje je, to govorim od početka, samo jedna stvar u pitanju, da li su optuženi Bošković i drugi službena lica ili nisu. A evidentno je da nisu. Sa ostala dokazivanja su irelevantna, jer je ovdje samo to pravno pitanje”, naglasio je Piperović.
U vezi dva oprečna dopisa ASK-a koja su dostavljena sudu, on je pojasnio.
“U prvom dopisu ASK kaže da nemaju svojstvo službenih lica. Neke kolege, vjerovatno s pravom, tvrde da je na ASK izvršen politički pritisak, možda jeste”, rekao je Piperović.
Dodao je da s obzirom na ono što je rečeno u drugom dopisu, što je dijametralno je suprotno od prvog dopisa, jasno govori da tu nešto nije u redu.
“Ili je ASK-u pokazana optužnica. To što je Predrag Bošković bio ministar prosvjete ne znači ništa sa aspekta šta je bila operativna djelatnost Komisije za stambene odnose. Dakle, on tu nije nastupao kao ministar već kao član Komisije kojeg je imenovala Vlada i to nikakve pravne veze nema”, ocijenio je advokat Piperović.
Okrivljeni Predrag Bošković je u odbrani pred sudom u oktobru prošle godine rekao da je ovo politički proces.
“Potpuno sam čist. Za sebe nijesam ništa uzeo. Nijedan stan. Ovo je apsolutno politički montiran proces”, rekao je na suđenju u Višem sudu u Podgorici, bivši poslanik DPS-a Predrag Bošković.
"Ni ja, ni ostali optuženi, ništa nijesmo protivzakonito uradili. Stambena politika Vlade nije politika Predraga Boškovića i ostalih optuženih. Sve je počelo u susret izborima 2020. krivičnom prijavom protiv tadašnje Vlade, koja je u septembru te godine odbačena. Mjesecima se onda ništa nije dešavalo. Nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića, on je podnio krivičnu prijavu. Opet se ništa nije dešavalo sve do mog sastanka sa specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan, Gabrijelom Eskobarom. Tada je traženo skidanje imuniteta poslanicima, koji su bili članovi Vladine Komisije za stambena pitanja", kazao je Bošković.
Portparol SDT-a, tužilac Vukas Radonjić saopštio je ranije da je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminla, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici, predalo neposrednu optužnicu protiv okrivljenih Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića, zbog postojanja osnovane sumnje da su, u periodu od 2016. do 2020.godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.
"Okrivljenima se stavlja na teret da su, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koja je propisivala da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu za rješavanje stambenih potreba koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604,740,59 eura", objasnio je tada Radonjić.
Bonus video:
