Branioci prvostepeno oslobođenih za ubistvo Ljubiše Mrdaka i teško razbojništvo u Nikšiću saopštili su da je odbrana do sada ćutala, ali da sada kao branioci i profesionalaci moraju da reaguju, ističući da su taj predmet i suđenje okrivljenima u njemu "očigledan primjer kršenja osnovnih ljudskih prava okrivljenih predviđenih Konvencijom o ljudskim pravima", ali i da je tokom čitavog postupka tužilaštvo odbijalo da kao dokaz dostavi video zapise na koje se pozivaju u optužnici.
"A jedno od njih je pravo na pravično suđenje". Advokati Srđan Lješković i Mirko B. Mićunović to su saopštili reagujući na tekst "Vezane im ruke u slučaju Mrdak: Tužilački savjet ne može da reaguje, jer nije bilo primjedbi na rad tužilaca", objavljen juče u Vijestima.
NE PROPUSTITE
"U tekstu koji ste objavili piše, citiramo: 'Tužilački savjet je pojasnio da u okviru svojih nadležnosti mogu kontrolisati rad državnih tužilaca kroz postupak ocjenjivanja ili razmatranjem pritužbi na zakonitost rada državnih tužilaca, u konkretnom slučaju nije ih bilo'. Crnogorska javnost mora da zna da je posao branilaca da pruže najbolju odbranu, onima koji su osumnjičeni za izvršenje krivičnih djela. Angažovani branioci ne brane počinjeno krivično djelo, već brane okrivljene i njihova prava koja su im propisana Ustavom Crne Gore. Ko razumije razumio je, a ko ne razumije ostavljamo mu prostora za dalja razmišljanja i manipulacije.
Kao branilac bio sam i ostao ubijeđen u nevinost svog branjenika. Sa tih razloga sam u toku postupka i to na glavnom pretresu 24. 09. 2024. godine tražio izuzeće postupajućeg tužioca sa razloga nemanja video snimaka u spisima predmeta na koje se pozivalo tužilaštvo u optužnici, a te snimke sud nije dostavio odbrani. Rukovodilac VDT je rješenjem od 26. 09. 2024. godine odbio ovaj zahtjev kao neosnovan. Nakon ovoga odbrana traži izuzeće rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva na glavnom pretresu od 08. 10. 2024. godine sa sledećih razloga, citiram: 'Sama činjenica da nema snimaka u zemlji gdje postoji zakona bila bi dovoljna da pokrene postupak gdje su snimci, da li su predati sa optužnicom ili ne, ko ih je predao, kada, da li je Viši sud prilikom potvrđivanja optužnice u te snimke imao uvid i gdje su oni nestali. Šta se nalazi na snimcima, skriva li ko iz tužilaštva ili suda nekog sa tih snimaka. Ako su predati sudu onda ih je neko iz suda sklonio zašto i zbog čega. Ovdje se odbrani uskraćuje pravo da se utvrdi pravo činjenično stanje. Na strani prvoj tužilac koristi riječi 'te samo izražava sumnju', ali bi postupajući tužilac koji je ovo pisao morao znati da je osnov sumnje skup činjenica koje posebno ukazuju da je određeno lice učinilac krivičnog djela. Ističe da tužilac čije izuzeće traži optužuje odbranu i vjeruje tužiocu čije je izuzeće tražilo, da odbrana opstruira postupak, a to što odbrani već tri godine se ne dostavljaju cjelokupni spisi i nema snimaka koje je kao dokaz predložilo tužilaštvo, to da se zanemari i navodi da Vrhovni državni tužilac ne misli valjda da će odbrana biti dekor u sudu tužiocima i sudijama. Ako ništa drugo ostaće zapisano da će neko u skorijoj budućnosti moći da pročita kako se prava okrivljenih i njihovih branilaca krše na svakom koraku. Ovaj branilac ni jednom za tri i po godine nije odsustvovao ili odložio pretres kao ni njegov branjenik, pa ne stoje navodi tužioca čije se izuzeće traži, tj. rukovodioca Višeg državnog tužilaštva, a sve i da je tako, njihovi branjenici će dobiti najbolju moguću odbranu koja može da im se pruži u okolnostima gdje se tužilaštvo poziva na snimke kojih nema u spisima predmeta, a sud odbija izvođenje dokaza koje je naglašavamo predložilo tužilaštvo da se ti snimci odgledaju od početka do kraja kao dokaz tužilaštva, te da se ne misli da će odbrana ćutati na očito kršenje zakona i prava okrivljenih.
Ovaj predmet je dokaz kako se ljudi bez ijednog dokaza drže preko tri godine u pritvoru kao da njihovi životi ništa ne vrijede. Iskazi svedoka pred ovim sudom da ih u tužilaštvu nijesu ništa pitali već im je samo rečeno potpišite, da li da odbrana ćuti na to - nije i neće. Traži od Vrhovnog državnog tužioca da veoma ozbiljno uzme ovaj predmet u razmatranje, kako, ko, na koji način i zašto je uz prijetnju sile i prebijanje okrivljenih iznuđivao iskaze od njih batinama, psihičkim maltretiranjem, upućivanjem prijetnji njihovim porodicama. U jednom momentu kada su mislili da jedan od okrivljenih neće preživjeti torturu kroz koju je prošao, rekli su da ga je udarila stranica od kamiona, da ćuti kao branilac na ovo - ne pada mu na pamet, a po ODT Nikšić njegov branjenik Stefan Regojević je izgleda sam sebi nanio povrede vezan lisicama za ruke za radijator, isprebijao sam sebe i to u naučno fantastičnim filmovima ne bi moglo proći, a kamoli u ovoj sudnici, a sve se dešavalo u stanici policije u Nikšiću.
Da ćutim na ovo kao branilac ne dolazi u obzir. Traži od Vrhovnog državnog tužioca da ispita sve ove navode jer neće proći mnogo, možda ovo isto, ili neko drugo tužilaštvo će ispitati sve prednje navedeno. Jednog dana za sve ovo što je ovim ljudima urađeno neko će morati odgovarati, zato traži da bude i zapisano.
Na žalost ovo društvo još nije sazrelo da shvati da je tužilac samo stranka u postupku kao i okrivljeni i njegov branilac, i ništa više od toga.
Na žalost još uvijek je jaka spona između tužilaštva i onog ko upravlja ovim postupkom.
Odgovor tužilaštva na sve ove navode je bio, citiram: '...a posebno imajući u vidu činjenicu da je u konkretnom predmetu podignuta optužnica koja je potvrđena i da se predmet nalazi u fazi suđenja, te da samo sud može odlučiti za kojim dokazima postoji potreba da se izvedu na glavnom pretresu, zbog čega smatra da predmetni zahtjev branioca optuženog Regojević Stefana, advokata Srđana Lješkovića u potpunosti neosnovan i da isti želi odugovlačiti dalji tok postupka'.
Sve prednje navedeno u rješenju VDT Tu.br.465/24 od 11.10.2024 god.
Nakon ovoga odbrana traži izuzeće Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. U Rješenju Tu.br. 477/24 od 21. oktobra 2024 godine piše, citiram: '... a posebno imajući u vidu činjenicu da je u konkretnom predmetu podignuta optužnica koja je potvrđena i da se predmet nalazi u fazi suđenja, te da samo sud može odlučiti za kojim dokazima postoji potreba da se izvedu na glavnom pretresu. Što jasno govori da je tužilaštvo ovom sudu podmentulo kukavičje jaje, a da se vrhovni tužilac nije ni udostojio ni da to provjeri na način da li su snimci koji nedostaju u spisima predmeta uopšte dostavljeni sudu, već odgovornost na ono što odbrana traži prebaca na sud.
Odbrana traži da sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva utvrdi sve ove navode, koje svi postupajući tužioci u ovom postupku, a do sada ih je u sudnici bilo pet, plus Viša državna tužiteljka, plus Vrhovni državi tužilac, svi guraju pod tepih ono što dobro znaju - da je neko iz njihovih redova počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.
A to najbolje znaju ovdje prisutni okrivljeni koji su prebijeni, maltretirani, omalovažavani, kao što je prethodno naveo u prethodnom zahtjevu za izuzeće Višeg državnog tužioca.
U slučaju da stav sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva bude isti stav prepisivanja samo onoga što kaže odbrana, a ne provjera navoda koje je odbrana iznijela, okrivljeni se nemaju čemu nadati bez višedecenijskim zatvorskim kaznama. Ovo posebno na okolnost da pritvor traje enormno dugo, a da pri tom ni jedan dokaz u dosadašnjem toku postupka nije izveden konkretno govoreći za njegovog branjenika Stefana Regojevića, da je bio blizu, a kamoli da je učestvovao ili bio pripadnik bilo kakve grupe za izvršenje krivičnog djela koje mu se stavlja na teret.
Naglašava i da Stefan Regojević nije sam sebe vezao lisicama za radijator jednu ruku i drugu lisicama za stolicu u CB Nikšić. O čemu postoji skup fotografija u spisima predmeta, a za koje niko od tužilaca se nije udostojio da pogleda. I na taj način Stefan Regojević nije sam sebe isprebijao, a pošto sigurno neće čitati ovaj spis, u to je odbrana ubijeđena, još jednom napominje da je Stefan Regojević od batina koje je preživio u CB Nikšić svoj potpis na izjavu koja je diktirana od strane pripadnika policije potpisao ime latinicom, a prezime ćirilicom.
Na taj način da pokuša nekom u ovoj državi da stavi do znanja kako i na koji način je od njega iznuđen iskaz zbog čega se evo već četiri godine nalazi u pritvoru.
Odbrana nije htjela da traži izuzeće Vrhovnog državnog tužioca na sledećem ročištu, iako je na to imala pravo, a ovo iz razloga da sudskom vijeću i tužilaštvu iako im se spočitava da odugovlače postupak dokažemo na ovaj način da to nije istina.
Kada smo tražili da se preispita rad tužilaštva u ovom predmetu odgovor je bio da odbrana pokušava oduglovači postupak da bi se stekli uslovi da okrivljeni nakon isteka tri godine budu pušteni da se brane sa slobode. Na žalost advokate niko nije želio da čuje, svi su imali svoje razloge, a sada ispada neka druga priča - tako da nijesu tačni navodi tužilaštva da niko nije tražio izuzeće i nije imao prigovor na rad tužilaštva.
Odbrana je tražila izuzeće radi tužilačke istrage koja nije obavljena kako treba, da li je bilo propusta u policijskoj istrazi to odbranu ne interesuje, jer je policija samo uslužni organ tužilaštva i ništa više, a tužilaštvo uz odbranu samo jedna od stranaka u postupku i ništa više.
Kao branilac dva optužena u ovom postupku Zolak Petra i Svjetlanović Srđana, bio je primjetan niz nepotizama i 'uzimanja prečica' kao bržeg i efikasnijeg puta, pa bolje i nevin u zatvoru nego neuspješan istražitelj.
U svijetlu toga, sve kolege u tom postupku od prvog dana, do danas su imale to 'zadovoljstvo' da vide kako tužioci ne trebaju raditi, samo jedan primjer vezan za Petra Zolaka - dovoditi mu tek rođenu kćerku da bi potpisao priznanje, i to pred, za to nenadležnim tužilaštvom u Republici Srpskoj i kada su mislili da neće preživjeti toruru prijavljuju da ga je udarila stranica od kamiona.
Ovo posebno moram da istaknem jer Tužilac kao organ gonjenja počinilaca, mora znati kako je zakonom definisano kojem organu se obraća i javlja za takve ili slične postupke.
Nepravda se nepravdom ne da braniti, a zlo čineći od zla se braneći, tu zločina nema nikakvog. Ove riječi najmudrijeg Crnogorca, moramo kao branioci istaći u kontekstu našeg posla i naše obaveze da branimo ljude i od pravde, a još više i nepravde.
Mi smo pokušali kao odbrana ukazati sudu, tužilaštvu i crnogorskoj javnosti, da optužnica nije u redu, da se optuženi nalaze nevini u zatvoru preko tri godine, ali to očito niko nije imao da čuje u ovom društvu.
Osvrnućemo se i na iskaz direktora policije CG na Vašoj televiziji - da je u spaljenom automobilu pronađeno spaljeno oružje i to dvije automatske puške i jedan pištolj. Dalje navodi da je ovaj slučaj riješen u najvećoj mogućoj osnovanosti sumnje da ne može preko toga. Kada su smatrali da su riješili predmet zašto onda u optužnici ne stoji da je oštećeni nastradao od pištolja, a ne od automatskog oružja.
Jer je to i jedan od mnogih razloga zašto je odbrana tražila da se preispita optužnica.
Postavlja se i pitanje zašto nije rađeno balističko vještačenje pronađenih pušaka i pištolja iz vozila, a dobro je poznato da vatra ne može da uništi čelik, te da je bilo mogućnosti da se to balistički utvrdi. Zadatak policije nije da kroz javne istupe o ovom predmetu, gdje su očigledni propusti službenika MUP-a, daju sudu sugestivne predloge o toku postupka, jer su upravo predstavnici MUP-a uslužni servis tužilaštva i ukoliko su imali bilo kakvih predloga, to su mogli i to im je bila obaveza da tokom predistražnog postupka dostave svoja zapažanja službenim putem, odnosno po unaprijed propisanoj proceduri i to onome kome odgovaraju a to je tužilaštvo.
Nije odbrana tražila samo izuzeće tužilaštva već i izuzeće postupajućeg sudije sa razloga 24.09.2025 godine, jer nije dozvolio da se izvede kao dokaz gledanje svih snimaka koje je tužilaštvo dostavilo sudu i na taj način povrijedio pravo na odbranu svih okrivljenih u ovom postupku.
Ne želimo da neko pomisli da branim sudstvo može se ono i bez nas braniti samo, ali ukoliko svako u ovoj zemlji može da javno komentariše sudske odluke onda se postavlja pitanje ne samo svrhe postojanja sudstva, već i pitanje ostvarivanja principa vladavine prava i demokratije, ali i svih drugih segmenata, koje demokratija sadrži u svojoj definiciji.
Ali, da ne bi otvarali pitanja, kojima nema kraja, a sa profesionalne strane poštujući i prava okrivljenih, ali i oštećenog i njegovu porodicu, ovom izjavom završavamo svaku dalju komunikaciju na ovu temu i čekamo otpravak presude i odluku drugostepenog organa na žalbu koju je najavilo tužilaštvo", piše u reagovanju koje potpisuju advokati Lješković i Mićunović.
Bonus video:
