Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je masovno ubistvo na Cetinju bilo nepredvidivo, i da se nije moglo proaktivno nastupati kako bi se ono spriječilo.
To je rekao na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, koja je u toku.
Toj sjednici po pozivu prisustvuju Šćepanović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, a u radu će, najavio je predsjednik Odbora Miodrag Laković, učestvovati i v.d. generalne direktorice Direktorata za normativno pravne i kadrovske poslove Snežana Jonica.
Šćepanović je rekao da je krvavi pir bio nepredvidiv, a potom ponovio što je sve policija učinila nakon što su dobili prvi poziv u 17.26 sati, tog dana.
Objasnio je hronologiju zločina, ali i što je policija preduzela nakon prijave.
Šćepanović je kazao da je ubica bio antisocijalna ličnost, da nije podstrekivan niti imao pomoć u izvršenju zločina.
Poručio je da te događaje ne treba koristiti za dnevno-političke obračune...
Šćepanović je rekao da je veoma teško govoriti o dva tragična događaja na Cetinju, ali i da je teško braniti naslijeđeni bezbjednosni sektor.
"Braniti istinu nije teško, ali je teško braniti one mehanizme koji se ne mogu odbraniti – to je nasleđe, bezbjednosni sektor koji je naslijeđen i koji nije bio spreman za velike bezbjednosne izazove sa kojima se suočavala crnogorska policija. Događaj od 1. januara 2025. godine je bio nepredvidiv, Uprava policije nije mogla proaktivno postupati i spriječiti nastupanje posledice", kazao je on.
Rekao je, osvrćući se na prethodnu sjednicu, imajući u vidu da se radi o informacijama koje nose oznaku "interno", danas ne može govoriti o tome, ali da se radi o tehničkim kapacitetima, specijalizovanoj opremi i radnjama koje je preuzela Uprava policije...
Kazao je da će odgovoriti na sva pitanja, a da je poslaniku Oskaru Huteru već odgovorio na 33 pitanja.
Šćepanović je govorio i o zločinu u Medovini.
Pojasnio je da je nakon prvog poziva, izvršilac je već bio na drugoj lokaciji.
Šćepanović je pojasnio i što su sve preduzeli - sproveli istražne mjere i radnje, izvršili pretrese više objekata, objekte u kojima je boravio Aco Martinović i koje je koristio:
"I u jednom objektu pronašli dvije ručne bombe M75, dvije starije puške, četiri mobilna telefona i određeno hladno oružje. Svi telefonski uređaji i ostali predmeti bili su predmet vještačenja, a izvještaj je dostavljen Tužilaštvu”, kazao je Šćepanović.
Ponovio je da je Martinović ranije registrovan u evidencijama Uprave policije, kao i da je bio prvostepeno osuđen, te da je upućen u zdravstvenu ustanovu, da je konstatovano da ne smije koristiti alkohol, ali da Uprava policije nakon toga nije od Ministarstva zdravlja dobila podatke o aktivnostima koje su sprovedene u odnosu na Martinovića.
Ministar Šaranović je rekao da je novi menadžment Uprave policije stupio na dužnost 1. januara 2023. godine, te da je tada od svih rukovodilaca MUP-a i UP tražio urgentnu dostavu o svim problemima.
U skladu sa tim, kazao je da je nakon deset dana od stupanja na dužnost dostavio zahtjev tadašnjem v.d. direkotra UP da mu proslijedi sve podatke o aktivnostima policije u slučaju Medovina, kao i da li su nakon tog tragičnog događaja pokrenute i uspostavljene nove interne procedure u cilju prevencije ovakvih događaja.
Dodao je da je nakon 1. januara uslijedilo više promjena u OB Cetinje, te da trenutno broji 53 policijska službenika, kao i da je u tom gradu popunjenost 100 odsto za razliku od drugih odjeljenja bezbjednosti.
Dodao je da se u ovom trenutku rade zdravstveni pregledi za 96 pripadnika Policijske akademije, psiho-fizički pregledi za 708 kandidata koji su ispunili prvu stepenicu u realizaciji Javnog poziva za prijem policijskih službenika.
On je istakao i da će sistem stacioniranih radara “u vrlo zreloj fazi”, što se u zemljama pokazao kao jedan od ključnih sistema za smanjenje broja saobraćajnih nezgoda.
Direktor policije istakao je da je 95 odsto službenika prošlo obuku za borbeno gađanje, da su kupljeni novi komadi vatrenog oružja, inicirana nabavka specijalizovanih vozila, a dijelom nabavljena i balistička oprema...
Dodao je da su po prvi put uvedene standarno-operativne procedure kada se policijski službenici uključuju u toku složenih situacija, uvedena je pripravna grupa službenika Uprave policije 24/7.
Istakao je da sistem nije bio spreman u prethodnom periodu iz razloga što su na čelu ključnih sektora UP bili službenici koji su dolazili iz civilstva i koji nisu mogli da reprodukuju znanje i strateški kreiraju bezbjednosne politike i takav sistem je stagnirao, nije pratio savremene standarde.
“Među njima je bivši direktor UP koji je dolazio iz civilstva i tri pomoćnika, koji nisu prepoznali ulogu i zadatak Uprave policije. Naučili su policijski posao tek kada su izgubili mandat”, istakao je Šćepanović.
Nada se, dodao je, da će minimizirati posljedice u narednom periodu.
Predsjednik Odbora Miodrag Laković kazao je da ne bi trebalo govoriti o bivšim direktorima.
"Sigurno da je ovo što smo imali prilike da čujemo u gluvoj sobi bolno, i za sve nas i za građane Crne Gore. Neki od nas koji smo članovi odbora imali smo prilike da se u 'gluvoj sobi' upoznamo i sa materijalom koji je označen stepenom tajnosti i zaista to svima nama budi jednu užasnu emociju u odnosu na to što se dogodilo i na te tragedije koje su potresle Crnu Goru iz korjena. Tragedije se dešavaju svuda u svijetu, ali bez obzira na to, ako želimo da relativizujemo takvu stvar, onda definitivno nismo na dobrom putu. I ja bih sada kao opozicioni poslanik, bilo bi logično da tražim odgovornost ili Vašu ili nekoga iz sistema, međutim, neću to da radim. Nije mi to sada fokus, nije mi to sada cilj, i ako mogu da komentarišem neko postupanje, neke izjave, neki stavovi nakon tragedija su bili promjereni i da li bi se bih se ja postavio na drugi način da sam bio na Vašem mjestu", kazao je poslanik DPS-a Nikola Janović, naglasivši da ga zanima da li je bilo blagovremeno postupanje policije i šta je urađeno da se tragedija više nikad ne ponovi.
On je pitao Šaranovića i Šćepanovića da li je izvršena nabavka oklopnih vozila ili napredne opreme, koliko je zasštitne opreme zastarjelo, te koliko službenika je učestvovalo u obukama za krizne situacije, da li je održan ciklus redovnih gađanja za sve službenike policije. Janović je pitao i da li su svi policijski službenici prošli redovne godišnej zdravstvene i psiho-fizičke provjere.
Šćepanović: Dva događaja nemaju obrise terorizma niti organizovanog kriminala
Poslanik DPS-a, Oskar Huter, govorio je o zaključcima lokalnog cetinjskog parlamenta.
"U ovih devet zaključaka koji je lokalni parlament Cetinja dao 10. januara su zaključci koji se odnose na jednu i na drugu tragediju”, naveo je, uz pojašnjenje da se prva tačka tiče ostvki, odnosno traže se smjene kompletnog bezbjednosnog sektora, kao čin preuzimanja odgovornosti.
Među zaključcima je i da se traži da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje postane Centar bezbjednosti kako bi se pojačali kapaciteti. Huter je naveo da je 27 od 30 prisutnih odbornika glasalo za ove zaključke, među kojima su i odbornici Demokratske Crne Gore, koji su tražili da se izuzme zaključak o ostavkama.
"Neistina je da su ovi zaključci realizovani. Na neke se jeste djelovalo, ali suštinski Prijestonica Cetinje nije dobila odgovore”, poručio je Huter, iako je, kako je istakao, državna sekretarka rekla u jednoj emisiji da seu zaključci realizovani.
Naveo je da je ove zaključke 15. januara dobio i premijer Milojko Spajić.
Ocijenio je i da odgovornost snose i odbornici SO Cetinje, kao i on sam koji je mogao da više vapi i apeluje, ali je tada smatrao da ne treba sizati najveću buku da se to ne bi konotiralo kao ubiranje političkih poena.
“Kajem se što nisam, gospodine Šaranoviću, vapio i molio da se ne bi desilo zlo koje se desilo. Ne umanjujući ni sopstvenu odgovornost, koja bi trebalo da je manja od Vaše", rekao je Huter.
On je pitao što treba da se dogodi da bi neko podnio odgovornost.
Šćepanović mu je odgovorio da se suština ne bi promijenila da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje postane Centar bezbjednosti, navodeći da je važno da je došlo do popunjenosti mjesta u tom gradu, te da trenutno ima 53 službenika. Istakao je da događaji od 1. januara i 12. avgusta 2022. nemaju obrise niti terorizma niti organizovanog kriminala.
"Ćesto se pitamo koliko tragedija treba da se desi da bi neko iz sektora bezbjednosti osjetio se odgovornim i podnio ostavku, bilo moralne, objektivne ili subjektivne prirode", kazao je Huter.
On je pitao Šaranovića koliko je puta posjetio Cetinje od kada je imenovan na funkciju.
"Da li ovi događaji imaju sve elemente akta terorizma, da li se desilo neselektivno ili selektivno ubijanje, da li je vladao strah, da li je bila politička tišina nakon ova dva monstruozna događaja. Nema odgovornosti, nema odgovora, pa se nekad pitamo - ima li makar stida? Da li se ovo što se desilo može staviti u sferu organizovanog djelovanja, ili možda prikrivenog saučesništva? Zašto kad se god prolije krv u prijestonici, se svi prave mutavi? Zašto svi ćute? Da li je ovo kategorija sistemskog zločina protiv istine? Tamo neki građani i građanke Cetinja na demokratski način iskazuju svoj revolt zbog upornog ćutanja nadležnih institucija povodom ovih tragedija", kazao je Huter.
Zirojević: Uvezati zdravstveni sistem sa bezbjednosnim sektorom i MUP-om
Poslanik SD-a, Nikola Zirojević rekao je da se pet godina sluša o naslijeđenim problemima.
"Čini mi se od 30. avgusta 2020. godine kao da je vrijeme stalno. Što god se desilo u ovih pet godina problemi su naslijeđeni, a ja pitam, čini mi se sasvim osnovano, je li se što uradilo za ovih pet godina, jesmo li mi sa mrtve tačke makli za ovih pet godina. I podsjetiću, kada govorimo o bezbjednosnom sektoru, izuzev političke komponente koja se mijanjala, bio je ministar Sekulović, pa je bio kolega Adžić, sad je ministar Šaranović. Menaždment Uprave policije je manje-više ostajao isti. Imali smo gospodina Brđanina koji se dva-tri puta vraćao, imali smo u tim procjepima gospodina Terzića i sad imamo gospodina Šćepanovića, koji je prije toga bio pomoćnik za Sektor kriminalističke policije", kazao je on.
Pitao je li se išta za pet godina probalo riješiti i da nije slučajno neki problem nastao u ovih pet godina.
Naglasio je da su i neki aktuelni pomoćnici direktora obavljali visoke pozicije u UP prije 2020. godine.
"Da Vam ne govorim u kakvim su odnosima neki od njih bili sa vladajućim političkim strukturama u tom periodu. To gospodin Šćepanović vjerovatno zna i bolje od mene. I ja mislim da mi treba da štitimo profesionalce, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju. Mene, vjerujte mi, ne zanima koga gospodin Šćepanović glasa, apsolutno me ne zanima. Zanima me kako obavlja svoj posao. I u tom smislu posmatram i njega kao rukovodioca, i pomoćnike i svakog službenika UP pojedinačno. I mislim da jedino tako treba da bude", rekao je on.
Kazao je da je činjenica da reakcija u oba tragična događaja na Cetinju nije bila adekvatna.
"Pravdate reakciju naslijeđenim problemima, što znači da ste i sami svjesni da nije bila adekvatna... Ja Vašu odgovornost, gospodine Šćepanoviću, ovdje ne vidim, izuzev što ste sticajem nesrećnih okolnosti,10 ili 12 dana prije ovog slučaja izabrani za vd-a direktora UP... Za taj vremenski period niste mogli ništa promjeniti i to je razlog zbog kojeg me, niti jednom, niste mogli čuti da sam tražio Vašu smjenu", rekao je on...
Šćepanoviću je poručio da želi da vidi kakvi će biti rezultati njegovog rada i da će tada cijeniti da li treba da ostane na poziciji ili ne.
Istakao je da se moglo proaktivno djelovati da se tragedije spriječe, ali da je drugi dio sistema morao djelovati:
"Moramo uvezati zdravstveni sistem sa bezbjednosnim sektorom i MUP-om, ne da bi bilo koji službenik može da čita bilo čiji zdravstveni sistem, ali ukoliko se desi situacija da ovakva lica, a i lice koje je počinilo zločin u Medovini i lice koje je počinilo ovaj drugi zločin su imali dijagnozu iz oblasti psihijatrije, da mora zdravstveni sistem da podijeli tu informaciju sa bezbjednosnim sistemom", kazao je on...
Ukazao je i na problem neadekvatne kontrole oružja u nelegalnom posjedu.
Pitao je da li je utvrđena odgovornost jedinice UP koja obezbjeđuje Cetinjski manastir, koja nije htjela da reaguje kada se desila Medovina.
"Da li je ta jedinica bila na Cetinju kada je Martinović ubijao", pitao je Zirojević.
"Ja ne personalizujem krivicu, ja institunalizujem krivicu", dodao je Zirojević.
Bonus video:
