Javna i tajna policija nastavile su da služe organizovanom kriminalu, a posljednih godina dobijamo i konačnu potvrdu do koje mjere je bio snažan upliv organizovanog kriminala u državne institucije, posebno one koje su trebale da se bave borbom protiv tog problema.
To u izjavi za Vijesti konstatovao direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, odgovarajući na pitanja o stanju u crnogorskim institucijama sistema i bezbjednosti građana 19 godina nakon referenduma o samostalnosti Crne Gore.
Mnogi ključni operativci i čelnici u bezbjednosnim službama iz vremena nakon obnove crnogorske nezavisnosti 21. maja 2006. godine, danas su u pritvoru ili se protiv njih vode brojne istrage Specijalnog državnog tužilaštva, zbog optužbi da su godinama sarađivali sa mafijom.
Godinu nakon referenduma, za prvog direktora samostalne Uprave policije izabran je Veselin Veljović, koji je sada pod optužbom SDT-a da je bio saradnik kriminalne organizacije u švercu cigareta. I njegov nasljednik u fotelji šefa policije Slavko Stojanović nedavno je prvostepeno osuđen na tri godine i osam mjeseci jer je priznao krivicu da je tražio da se propusti kamion napunjen paketima cigareta.
Decenijama dva ključna operativca tajne službe Zoran Lazović i Duško Golubović nalaze se u pritvoru Spuža.
Lazoviću se stavlja na teret optužba da je za vrijeme dok je bio Veljovićev pomoćnik u policiji, tokom 2020. godine zloupotrijebio službeni položaj, da je za članove vrbovao tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, sina i agenta Petra Lazovića kako bi sarađivao sa kriminalnom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera radi sticanja nezakonite dobiti ili moći.
Penzionisani tajni agent, Duško Golubović sumnjiči se da je kupovinom nekretnina “prao novac” zarađen od šverca cigareta...
Milovac je za Vijesti ocijenio da je sticanje nezavisnosti na referendumu u maju 2006. godine nije ojačalo institucije, koje su trebale da obezbijede vladavinu prava i zaštitu interesa Crne Gore i njenih građana.
Da službe moraju da se reformišu ali i oslobode kompromitovanih kadrova, ukazivano je godinama u brojnim međunarodnim dokumentima i izvještajima.
Još u prvim godinama nakon nezavisnosti u vrijeme velike međunarodne operacije “Balkanski ratnik”, krajem 2009. godine, u Izvještaju o stanju ljudskih prava Stejt departmenta ukazano je da u Crnoj Gori postoji korupcija u službama bezbjednosti i da crnogorska ANB bez odobrenja prisluškuje opozicionare, novinare, neistomišljenike režima...
Potvrda za takve ocjene stigla je već početkom 2010. kada se saznalo da je Crna Gora mjesecima bila utočište Pljevljaku Darku Šariću, nakon velike operacije “Balkanski ratnik”, a zbog optužbi da je organizovao šverc 2,4 tone kokaina iz Latinske Amerike u Evropu.
Dvije godine kasnije, pred hapšenje iz Crne Gore pobjegao i Rožajac Safet Kalić, kojem se stavljalo na teret da je novac zarađen od prodaje droge ulagao u kupovinu nekretnina na sjeveru. Kontakti Kalića sa sada pritvorenim agentima ANB-a, dokumentovani su na njegovoj svadbi, gdje su gosti, između ostalih, bili Zoran Lazović i Duško Golubović...
“Hapšenja visokih policijskih i pravosudnih funkcionera na osnovu saznanja iz SKY aplikacije pokazala su do koje mjere je organizovani kriminal bio infiltriran upravo u ovim strukturama i koliko je svaka borba protiv OKG bila zapravo fingirana i u pojedinim slučajevima korišćena za obračun sa suprotstavljenim klanovima. Smatram da smo daleko od kraja rata sa OKG u Crnoj Gori, naročito kada vidimo kakav je učinak sudstva, naročito u predmetima organizovanog kriminala. Nedostatak konačnih presuda za slučajeve visoke korupcije i organizovanog kriminala je nesto što je Crnoj Gori spočitava već godinama u izvještajima Evropske komisije i bez toga ne možemo govoriti o održivoj borbi protiv ovih problema”, smatra Milovac.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a tvrdi i da je društveno-politički kontekst bitno drugačiji u odnosnu na 2006. godinu, naglašavajući da je Crna Gora u međuvremenu postala članica NATO, ali i preuzela mnoge međunarodne obaveze koje su usmjerene na jačanje bezbjednosti i vladavine prava.
“Tako da su u tom smislu polazne osnove za ocjenu bezbjednosti dosta drugačije nego 2006. godine. Nažalost državne institucije i dalje boluju od ostataka tridesetogodišnjeg režima koji ih je u kontinuitetu slabio, služeći prije svega kriminalnim klanovima i korumpiranim političarima. U svakom slučaju, pojam bezbjednosti je danas dosta drugačiji nego u prvim godinama nakon sticanja nezavisnosti, a sama bezbjednost nažalost nije još uvijek na nivou razvijenih zemalja kojima težimo”, navodi Milovac.
Da 2006. i 2025. nijesu uporedive smatra i novinarka iz Trebinja Nataša Miljenović Zubac, ali naglašava da u rasponu od gotovo dvije decenije smo saznali da oni koji su trebali da štite državu od bezakonja, sve više su se bili inkorporirali u mrežu organizovanog kriminala.
“Imena, koja su trenutno u Spužu, dovoljno govore o tome”, naglasila je za “Vijesti” Miljenović Zubac.
Novinarka koja u BiH objavljuje podatke sa SKY aplikacije ali i ukazuje na veze organizovanog kriminala u toj zemlji ali i sa onim u Crnoj Gori navodi da su moćnici u institucijama bezbjednosti i pravosuđa, “napravili Meku i Medinu za organizovane kriminalne grupe i kriminalce”.
“I služile su isključivo kriminalcima za ostvarivanje njihovih ciljeva. Kad kažem kriminalcima, mislim i na one zvanične koji su odlučili da se bave tim “poslom”, ali i na one sa značkama i u foteljama, koji su institucionalno pravili prolaz upravo kriminalu i kriminalcima. Zahvaljujući kriminalcima u institucijama, gotovo da je bio nezvanično legalizovan kriminal u Crnoj Gori”, navodi Miljenović Zubac.
Od dolaska Vladimira Novovića na čelo Specijalnog državnog tužilaštva, krajem februara 2022. godine, ali i nakon otvaranja saradnje sa EUROPOL- om i brojnim službama svijeta, pokrenuti su brojni predmeti, a na udaru tužilaštva su se našli visokopozicionirani pripadnici kavačkog i škaljarskog klana, ali i policajaci, tužioci, sudije, političari...
“Nakon svih hapšenja, koja smo imali prilike da vidimo u nekoliko posljednjih godina, a dominanto se zasnivaju na podacima do kojih je država došla kroz međunarodnu saradnju i razbijanje kriptovane komunikacije pripadnika organizovanog kriminala preko SKY aplikacije, možemo reći da uticaj OKG na državne institucije svakako nije isti. On jeste značajno oslabljen ali bi bilo naivno čak i pomisliti da je sa smjenom vlasti on u potpunosti prestao da postoji. Dio toga je vidljiv kroz rad SDT-a koji obuhvata i političare i funkcionere nove vlasti, ali i kroz istraživanja koje je MANS nedavno sprovodio a tiču se šverca cigareta kroz Slobodnu zonu Luke Bar. Za ‘uspješno’ poslovanje organizovanog kriminala neophodna je podrška državnih institucija, a vjerume da će vrijeme koje je pred nama i nove istrage, koje će sprovesti SDT, pokazati do koje mjere i zahvaljujući kome je organizovani kriminal “preživio” smjenu DPS-a 2020. godine”, smatra Milovac.
Ne može se ta priča tek tako okončati, jer je ta kriminalna hobotnica svoje pipke pružila svuda. Crna Gora je, već sam to u nekom od ranijih odgovora rekla, uradila dosta posla u tom pravcu, ali nedovoljno da bi se moglo normalno disati u ovoj državi. Opet ću reći - ako uporedimo sa BiH, onda je Crna Gora napravila ogroman uspjeh", navodi Miljenović Zubac.
Da je urađen veliki posao na relaciji SDT-SPO (Specijalno policijsko odjeljenje) konstatovala je i novinarka iz Trebinja, koja smatra da petogodišnji period nakon smjene režima, nedovoljan da se “očiste” institucije.
“Ne može se reći da je na istom nivou, naravno, jer su oni koji su postavljeni da čiste institucije od kriminala i štite državu uradili mnogo posla. Uvijek, naravno, može više, samo moramo svi da budemo realni. Milo Đukanović i njegov DPS su decenijama gradili mrežu, posebno u državnim institucijama. Svi bismo mi voljeli da se sve to očisti u trenu, ali to nije moguće, jer niti se može stvoriti kadar tek tako, niti se sve može dokumentovati preko noći. Isto tako, veoma sam svjesna težine i obima posla onih kojima je zadatak da to urade. Zato mislim da svi moramo da budemo strpljivi i da svako u svom domenu pomogne da se realizuje ono što svi časni i pošteni građani i Crne Gore ali i BiH žele”, navodi Miljenović Zubac.
Crna Gora je deceniju nakon nezavisnosti u međunarodnim okvirima postala poznata i po usponu dva klana iz Kotora, ali i dugogodišnjem ratu suprotstavljenih vođa i članova, tokom kojeg je na najbrutalniji način usmrćeno preko 50 osoba...
Novinarka, koja se našla na meti brojnih prijetnji zbog objavljivanja veza policije i mafije, pojasnila je da je priča o dva klana zapravo regionalna priča.
“Oni su se proširili u institucije i sistem ne samo Crne Gore, nego i BiH i drugih država u regionu. Borba između dva klana dovela je do toga da se škaljarski klan gotovo izgubi. Kavčani su tu bili jači, jer su bili dio države i duboko infiltrirani u njene strukture. Ne može se ta priča tek tako okončati, jer je ta kriminalna hobotnica svoje pipke pružila svuda. Crna Gora je, već sam to u nekom od ranijih odgovora rekla, uradila dosta posla u tom pravcu, ali nedovoljno da bi se moglo normalno disati u ovoj državi. Opet ću reći, ako uporedimo sa BiH, onda je Crna Gora napravila ogroman uspjeh. U BiH su ogranci ta dva klana i dalje veoma prisutni i rade svoj posao, samo na drugačiji način i pod drugim okolnostima. Povezani su sa institucijama RS, FBiH i BiH. O tome javno govorim, dostavljam informacije određenim institucijama, objavljujem na svojim društvenim mrežama dijelove SKY aplikacije koji potvrđuju mnogo toga. Zbog svega toga, godinama sam kao u zatvoru u BiH, bezbjednost mi je ugrožena, napadali su me na različite načine. Sada sam već nekoliko mjeseci dislocirana u Sarajevo, gdje su mi boravak omogućile međunarodne organizacije, a obezbjeđuju me međunarodne bezbjednosne strukture koje su u BiH na odmoru - neki od njih su moji prijatelji koji savršeno razumiju šta se dešava. Tako sam ostala i ostajem živa. Ali, naravno, neću odustati”, poručila je Miljenović Zubac.
Dejan Milovac, navodi, da tragični događaji kojima smo svjedočili prethodnih godina pokazuju da postoji ogroman prostor da se stanje u sektoru bezbjednosti unaprijedi.
“Sa druge strane, efikasno procesuiranje svih onih koji su prethodnih godina i decenija doprinijeli takvom stanju bi poslalo jasnu poruku da postoji politička volja da se ova oblast postavi na zdrave osnove. Kada je u pitanju pravna sigurnost za investicije, još uvijek ne odajemo utisak investicione destinacije na kojoj su sva pravila igre jasna, što sa druge strane nastavlja da privlači one koji Crnu Goru vide kao pogodno tlo za pranje novca. Bezbjednost novinara je i dalje upitna, a neprocesuiranje napada na novinare koji su se nastavili i nakon smjene vlasti ne djeluje ohrabrujuće na medijsku zajednicu, niti odaje utisak znažne političke volje da se tome stane na kraj”, konstatuje Milovac.
Milovac: Neophodan veting u pravosuđu
Brojne istrage SDT-a pokazale su da policija, tužilaštvo i sudstvo nijesu dovoljno otporni na politički i kriminalni pritisak.
“Mislim da još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri. Zbog toga se MANS zalaže za veting u pravosuđu, ali i u policiji i ostalim državnim službama, koje su na prvoj liniji odbrane države od korupcije i organizovanog kriminala. Taj proces nema alternativu, i sve dok se ne desi ne možemo govoriti o početku reforme i oslobađanju od stega politike i organizovanog kriminala”, smatra direktor Istraživačkog centra MANS-a.
Milovac poručuje i da nema sumnje da su policija, sudstvo i tužilaštvo najranjivije na korupciju.
“Oslobađanje stega organizovanog kriminala neophodno je kako bi se konačno, pet godina nakon smjene DPS-a, konačno započelo sa reformama u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nažalost, kao što sam već rekao, ta dinamika još uvijek nije na nivou koja bi dala održive rezultate, a osim smjene na čelu SDT-a, ne vidim napore da se pravosudne institucije iole dovedu u red. Kada je u pitanju policija, u posljednje vrijeme vidimo značajnije napore da se ta služba očisti od ostataka onih koji su služili organizovanom kriminalu, što je proces koji će svakako potrajati”, navodi on.
ANB bez reformi, lustracije i otvaranja dosijea
U osvit referenduma, tokom 2005. godine, dogodile su se reforme i došlo je do odvajanja nacionalne bezbjednosno-obavještajne službe od MUP-a, a ingerencije tajne službe uređene su Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Dvije decenije nakon, smatra direktor Istraživačkog centra MANS-a, ANB, čiji su rad obilježile brojne kontroverze, ali i optužbe da je služba decenijama bila politički instrumentalizovana, “nikada nije ni reformisana”.
“Ova služba nikada nije reformisana, niti je bilo koja od vlasti nakon 2020. godine uložila iole ozbiljniji napor da se to desi. Izostao je i postupak otvaranja dosijea i lustracije, što bi sve predstavljao jasan znak da je otklon od prakse starog režima zapravo počeo. Umjesto toga, dobili smo ozbiljna curenja podataka, a gotovo svaka izvršna vlast do sada je pokazala da ne zna da upravljam tim sektorom i da se povjerljivi podaci više zloupotrebljavaju nego što se koriste za zaštitu države. Ostaje potpuna nepoznanica kakva je danas uloga ANB u suzbijanju šverca cigareta i ostalih zabranjenih roba preko Luke Bar, naročito imajući u vidu ulogu koji je ova služba imala tokom 90-ih godina”, navodi Milovac.
Bonus video:
