Ime bivšeg boksera Nikole Sjekloće više nije u kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde nakon što je predsjednik države Jakov Milatović donio odluku o njegovoj rehabilitaciji.
Time mu se, između ostalog, otvara mogućnost da ponovo postane korisnik doživotne mjesečne naknade na koju ima zakonsko pravo, kao jedan od najtrofejnijih crnogorskih boksera.
Nekadašnji DPS ministar sporta Nikola Janović, tu privilegiju zamrznuo mu je 2020. godine, nakon što je pravosnažno osuđen zbog nedozvoljenog držanja oružja, odnosno četiri metka.
Prethodno, Sjekloći je status vrhunskog sportiste utvrđen rješenjem Ministarstva sporta sredinom juna 2018. godine.
Nakon ukidanja privilegije žalio se, navodeći da “četiri metka koja su pripadala njegovom pokojnom ocu”, a zbog čega je bio uhapšen i osuđen na društveno-koristan rad, ne predstavljaju zakonski osnov za ukidanje doživotne penzije koju je stekao kao vrhunski sportista.
Sjekloća je Vijestima juče rekao da je izdržao kaznu društveno korisnog rada na koju je osuđen 2020. godine, te da je kada su se stekli uslovi predao molbu za pomilovanje.
“Zahvalan sam predsjedniku i ministru pravde što su me pomilovali i izbrisali moje kazne. Mislim da su te kazne više bile politički motivisane, jer ništa nisam uradio da bih bio kažnjen, a kamoli da mi se tim kaznama zamrzne penzija”, rekao je Sjekloća.
Dodao je da je kažnjen zbog učešća u budvanskim protestima 2020. godine i “četiri metka pronađena u starom ćupu”.
“Penzija mi još nije vraćena, ali vjerujem da će se ispraviti nepravda”, kazao je on.
Predsjednik države pomilovao je Sjekloću nakon pozitivnog stava Ministarstva pravde.
Prema informacijama “Vijesti”, rad na tom slučaju počeo je još u vrijeme mandata Andreja Milovića, koji je 16. maja 2024. godine dao pozitivno mišljenje za rehabilitaciju Budvanina.
Gotovo godinu kasnije, 2. aprila, Milatović je od resora kojim sada rukovodi Bojan Božović, tražio izjašnjenje - da li se protiv Sjekloće vodi bilo koji drugi postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, ali i ostaju li pri podnijetom predlogu, saznaju “Vijesti” nezvanično.
Isti izvor objašnjava da je Milatoviću krajem maja odgovoreno da se ni u jednom crnogorskom sudu ne vodi krivični postupak protiv boksera, i da ne postoje okolnosti zbog kojih bi morali da sačine novi predlog za pomilovanje, odnosno rehabilitaciju.
Prema Zakonu o pomilovanju, predsjednik Crne Gore daje pomilovanje.
Molba se podnosi Ministarstvu pravde, koje nakon prikupljenih podataka, piše obrazloženi predlog i uz molbu dostavlja predsjedniku.
Na osnovu tog akta, pomilovanjem se daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zatim zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, daje rehabilitacija, ali i određuje kraće trajanje određene pravne posljedice osude ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude.
“Pomilovanjem se može ukinuti ili odrediti kraće trajanje mjere bezbjednosti zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i protjerivanje stranaca iz zemlje”, navodi se u Zakonu o pomilovanju.
Pomilovanje ili povjerenje u rad ministarstva
Objašnjavajući zbog čega su izbrisali Sjekloćinu kaznu, iz Milatovićevog kabineta pravdali su se da uvažavaju sve pozitivne predloge iz Ministarstva pravde, jer time, kako tvrde, iskazuju povjerenje u njihov rad.
Oni nijesu konkretno odgovorili na pitanja o rehabilitaciji najtrofejnijeg crnogorskog boksera, već su se naglasili da imaju ograničenja koja proizilaze iz propisa o zaštiti ličnih podataka.
“Ukazujemo da je od početka mandata predsjednik države uvažavao sve pozitivne predloge za pomilovanje koje je sačinilo i dostavilo Ministarstvo pravde. Time je iskazano povjerenje u rad Ministarstva prilikom ocjene i utvrđivanja relevantnih činjenica i okolnosti u konkretnim predmetima. U svim slučajevima koji se tiču postupka pomilovanja predsjednik je postupao u granicama svojih Ustavnih i zakonskih ovlašćenja”, kazali su iz kabineta Jakova Milatovića.
Oni su napomenuli da “Predsjednik Crne Gore ni u jednom predmetu nije oslobodio osuđeno lice od izvršenja kazne za krivično djelo”.
“Dosadašnja pomilovanja su se odnosila isključivo na rehabilitaciju, tj. brisanje već izvršenih kazni iz evidencija”, istakli su.
O milosti može samo predsjednik
I iz resora kojim rukovodi Božović bili su šturi u odgovorima. Objasnili su da su informacije o pomilovanjima u nadležnosti onog u čijoj je i postupak pomilovanja - predsjednika Crne Gore.
“S tim u vezi, upoznajemo Vas da je članom 16 stav 4 Zakona o pomilovanju uređen način davanja informacija u vezi sa pomilovanjem, kao i vrsta informacija, pa se propisuje da je predsjednik obavezan da na sajtu predsjednika objavi broj odluka o pomilovanju i strukturu odluka po krivičnim djelima, do 31. januara tekuće za prethodnu godinu”, kazali su iz MP.
Oni su pojasnili da u skladu sa članom 12 Zakona o pomilovanju, ministar pravde sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje:
“A nakon što razmotri i ocijeni navode u podnijetoj molbi, kao i prikupljene podatke”.
Naglasili su i da predsjednik države nije vezan predlogom ministra pravde da li molbu za pomilovanje treba uvažiti ili ne.
“Te tako sačinjeni predlog, uz molbu, dostavlja predsjedniku Crne Gore, koji na osnovu člana 95 stav 1 tačka 9 Ustava Crne Gore i čl. 1, 2 i 3 Zakona o pomilovanju donosi odluku da se molba za pomilovanje uvaži ili ne važi. Saglasno navedenom, predsjednik Crne Gore nije vezan za dati predlog ministra pravde da li molbu za pomilovanje treba uvažiti ili ne”.
Iz Božovićevog resora istakli su da je odredbom člana 43 Ustava propisano da se jemči zaštita podataka o ličnosti i da je zabranjena upotreba podataka o ličnosti van namjene za koju su prikupljeni.
“Konačno, cijenimo da bi iznošenje informacija o podnosiocima molbe za pomilovanje predstavljalo postupanje suprotno Ustavu Crne Gore i navedenom zakonu”, kazali su iz MP.
Hapšenje, ukidanje penzije i tužba
Budvaninu Nikoli Sjekloći status vrhunskog sportiste utvrđen je rješenjem Ministarstva sporta 14. juna 2018. godine, dok mu je doživotna mjesečna naknada, rješenjem resora tadašnjeg ministra Nikole Janovića, odobrena dan kasnije.
Taj bokser uhapšen je 24. juna 2020. godine u Budvi, a snimci policijske brutalnosti dospjeli su u javnost, da bi dan kasnije bio osuđen na dva mjeseca kućnog pritvora...
On je tada medijima kazao da je trpio pristiske zbog učestovavanja u protestima i litijama.
Janovićev resor nepuna dva mjeseca kasnije počeo je, kako su obrazložili, sa novom provjerom uslova za dalje ostvarivanje prava na doživotnu mjesečnu naknadu.To se dogodilo u vrijeme najveće političke krize u Budvi, kada su se u tom primorskom gradu dešavali protesti u kojim je Sjekloća aktivno učestovao protiveći se tome što je Demokratska partija socijalista nasilno smijenila vlast predvođenu Demokratskim frontom i Demokratama...
Nacionalna penzija Sjekloći je oduzeta nakon nove provjere, a bokser je tada najavio da će to riješiti sudskim putem.
“Osuđen sam zbog četiri metka na društveno-koristan rad. U Zakonu kojim je regulisana nacionalna penzija ne postoji ta mogućnost. Može se oduzeti onim sportistima koji počine nerede na sportskim takmičenjima, učesnicima doping afere, osuđenima na teška krivična djela. Nijedna odredba ne pominje alternativne sankcije, kakva je i ova na koju sam osuđen zbog četiri metka koja su pripadala mom pokojnom ocu. Ministar Janović rekao mi je da nije ni upućen za koje sam ja krivično djelo osuđen, niti zna išta o detaljima kako je do toga došlo. Mislim da je morao da zna prije nego je donio ovakvu odluku”, rekao je bokser tada.
Sjekloća je svojevremeno je bio odbornički kandidat na listi Demokrata na lokalnim izborima u Budvi.
Na meti ubica i policije?
Sjekloća je više puta bio na meti policijskih pretresa, a tokom nekih od njih iz te bezbjednosne institucije i zvanično su saopštavali da pretresaju stanove i automobile pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba.
Prema podacima istražitelja, Sjekloća je 2018. godine bio meta organizovane kriminalne grupe koja je planirala njegovu likvidaciju.
To krivično djelo stavlja se na teret grupi koju su navodno angažovali Baranin Adnan Osmanagić i Budvanin Đorđije Cicmil.
Prema spisima Specijalnog državnog tužilaštva, Osmanagić je obećao Pećancu Enzanu Cirikoviću nagradu od 20.000 eura ukoliko ubije Baranina Jovana Đurovića, dok mu je Cicmil ponudio 50.000 eura za ubistvo Sjekloće i još jedne osobe iz Rafailovića.
Osim Cirikovića i Osmanagića, optuženi su i Almir Jahović, Mirza i Eldar Nurković i Darko Milić.
Prema spisima SDT-a, Cicmil je u avgustu i septembru 2018. angažovao osumnjičene da ubiju Sjekloću.
Krajem maja 2019. godine Sjekloća je vraćen sa beogradskog aerodroma, jer mu, objavljeno je tada, iako je imao zakazan meč u prijestonici Srbije, u toj državi nijesu mogli garantovati bezbjednost.
Bonus video:
