Opet će raditi do kad i ostali? Hoće li vlast promijeniti mišljenje o tome kad sudijama i tužiocima prestaje funkcija

Ako bi vlast propise o Ustavnom sudu, Sudskom savjetu i sudijama, te Državnom tužilaštvu uskladila sa izmijenjenim Zakonom o radu, odnosno - predvidjela da sudijama i tužiocima funkcija prestaje sa 67 godina, time bi, suprotno onome što je godinama tvrdila i na čemu je insistirala, prihvatila da biti na pravosudnoj funkciji znači biti u radnom odnosu, i da se o njenom prestanku više ne odlučuje prema aktu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).

Uz to, vlast bi tako onima koje je prije pet godina (ili nešto ranije) uklonila iz pravosuđa, pozivajući se na propis o PIO, mogla dati argument više za tezu da je posrijedi bio politički obračun s njima.

Inicijativu da se starosna granica za prestanak funkcije sudija i tužilaca izjednači s rješenjem iz Zakona o radu, koje je usvojeno početkom prošle sedmice u parlamentu, uputila je juče ministru pravde Bojanu Božoviću Akcija za ljudska prava (HRA).

Ta nevladina organizacija ukazala je da je predlogom zakona o Ustavnom sudu (koji je u skupštinskoj proceduri) i nacrtom propisa o Sudskom savjetu i sudijama (nije došao do Vlade) predviđeno da sudijama funkcija, zbog ispunjenja uslova za penziju, prestaje sa 66 godina, a da je Zakonom o radu granica za prestanak radnog odnosa povećana (sa 66) na 67 godina (i najmanje 15 godina staža). Time je, podsjećaju, vraćeno rješenje koje je važilo do juna 2021. godine.

Iz HRA poručuju da za takvo razlikovanje nema opravdanog razloga, i da sudije i tužioci ne smiju biti u nepovoljnijem položaju od ostalih zaposlenih. Stoga predlažu da se dva propisa usklade sa Zakonom o radu, a da se u akt o Državnom tužilaštvu dopiše član o prestanku funkcije sa 67 godina (jer taj zakon sad to ne tretira).

Sve navedeno nameće nekoliko pitanja: gdje je, u priči, propis o PIO (čiju primjenu u slučajevima prestanka funkcija u pravosuđu gorljivo zagovara vlast), kojim je za penzionisanje predviđena granica od 65 godina; kako javna funkcija postaje što i radni odnos; zašto su sudije i tužioci sad diskriminisani...?

I najvažnije: da li bi prihvatanje ove inicijative, kojom bi se država vratila “na postavke” od prije pet godina - kad je granica u Zakonu o radu bila 67 godina, ali je onda spuštena na 66, i kad je taj akt imao “prvenstvo prolaza” i u pravosuđu - značilo i faktičko priznanje da su tadašnje promjene sprovedene zbog, kako kaže jedan nezvanični sagovornik “Vijesti”, “tihog vetinga” u pravosudnom sistemu, zbog čega je s pozicija uklonjeno više sudija i tužilaca?

Ministarstvo: Sudije će u penziju sa 66 godina

Na upit o poslatom im predlogu, iz Ministarstva pravde nezvanično su kazali redakciji da je na radnoj grupi za izradu zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija - inicijativa da “svi” idu s pozicija sa 66 godina.

“Neće se ponavljati situacija da se sudije pozivaju na drugi zakon i idu u penziju sa 67 godina - njima funkcija prestaje sa 66”, poručili su nezvanično iz resora kojim rukovodi Božović.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić najavila je nedavno da očekuje da taj zakon bude usvojen po hitnoj proceduri do kraja ovog mjeseca.

Zakon o radu izmijenjen je u ljeto 2021. (starosna granica smanjena na 66 godina), zbog, kako je tvrdio dio tadašnje i sadašnje vlasti - usklađivanja s propisom o PIO. Međutim, posrijedi je bila politička igranka kako bi tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić otišao s pozicije. Njemu je Tužilački savjet, shodno Zakonu o PIO, u februaru 2022. konstatovao prestanak funkcije. Katnić je tvrdio da je prislino penzionisan.

Prethodno, u avgustu 2021, takođe po odredbama akta o PIO, Sudski savjet konstatovao je prestanak sudijske funkcije za dvadeset troje sudija. Neki od njih podnijeli su zbog toga tužbe.

Od tada, praktično, u crnogorskoj javnosti traje debata o tome po kom aktu bi trebalo da sudije odlaze s funkcije - Zakonu o radu ili onom o PIO - a najviše “galame” bilo je zbog sudija Ustavnog suda.

Najsvježiji primjeri su oni bivših sudija tog suda Dragane Đuranović i Milorada Gogića. Parlament je krajem 2024, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, konstatovao prestanak funkcije Đuranović jer je stekla uslov za penziju shodno Zakonu o PIO, zbog čega je negodovala opozicija, a Venecijanska komisija konstatovala da je Skupština trebalo da ispoštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda (nije bilo dopisa).

Taj sud je u oktobru 2023, dok je Đuranović bila sutkinja, ukinuo član Zakona o PIO kojim se pravo na starosnu penziju stiče kad muškarac napuni 66 godina, a žena 64 godine, uz najmanje po 15 godina staža osiguranja, tako da je jedini uslov za sticanje penzije ostao punih 40 godina staža osiguranja. Time je produžen mandat Đuranović, za šta je i ona glasala.

Međutim, zakon je izmijenjen krajem te godine, kad je za penzionisanje propisana starosna granica od 65 godina (i za žene i za muškarce).

Kad je riječ o Gogiću, dio (aktuelne) vladajuće većine pokušao je da ga “sačuva” 2024. na poziciji, iako je bio stekao uslov za penziju prema aktu o PIO. Oni su to pokušavali da učine predlažući izmjene tog i Zakona o Ustavnom sudu, tj. podizanjem starosne granice za penzionisanje na 67 godina. Međutim, oba predloga povučena su iz procedure nakon negodovanja dijela javnosti. Takođe, bilo je pokušaja i da se granica podigne kroz Zakon o sudijama i sudskom savjetu, ali su i oni propali.

Vujanović: Sudski savjet izmijenio decenijsku praksu

Advokat desetak bivših sudija i tužilaca Danilo Vujanović rekao je “Vijestima” da je način prestanka sudijske funkcije ključan element nezavisnosti sudstva. Ako se, prema njegovim riječima, sudijama skraćuju mandati izmjenama zakona - ili još drastičnije - novim tumačenjem već postojećih, onda, kaže, karijera sudija postaje neodvojiva od političke volje. Upravo to se, dodaje, desilo crnogorskim sudijama.

Vujanović tvrdi da Sudski savjet nema institucionalnu, hijerarhijsku, niti materijalnu samostalnost da se odupre političkom uticaju i očuva nezavisnost sudstva, iako mu je to elementarna ustavna uloga. To je, kaže, zato što u Sudskom savjetu presudan uticaj imaju članovi koje su izabrali zakonodavna i izvršna, a ne sudska vlast.

“Takav Sudski savjet je izmijenio decenijsku praksu prema kojoj su sudije imale pravo da vrše funkciju sve dok ne napune 67 godina. Ako prije toga ispune uslove za starosnu penziju po propisima o penzijskom osiguranju, bilo zbog godina života ili godina staža osiguranja, sudije su imale pravo da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju i time prekinu sudijsku karijeru prije navršenih 67 godina. Međutim, to je uvijek bilo pravo, ali nipošto obaveza sudija”, ističe sagovornik.

Vujanović dalje objašnjava da su oni koji nisu željeli da se prijevremeno penzionišu, mogli nesmetano da vrše sudijsku dužnost dok ne napune 67 godina, kad im funkcija prestaje bez obzira na njihovu volju.

“Uostalom, tako je bio uređen prestanak karijere ne samo sudija, već svih zaposlenih u privatnom ili javnom sektoru”, dodaje on.

Međutim, podsjeća da je prije skoro pet godina Sudski savjet odlučio da iste propise počne da tumači dijametralno suprotno. Na način da se, odjednom, sudijska karijera prekida čim se ispune uslovi za starosnu penziju, bez obzira koliko sudija ima godina.

Slučaj koji, prema njegovim riječima, slikovito opisuje “težinu takve diskriminacije” je predmet Hasnije Simonović, tadašnje sutkinje Vrhovnog suda. Njoj je, podsjeća, sudijska funkcija prekinuta kad je imala 61 godinu, zato što je tada već bila navršila 40 godina staža osiguranja.

“Naravno, tako mlada, na vrhuncu karijere, ona nije željela da se penzioniše. S jedne strane, samo nekoliko mjeseci ranije, njene kolege iz Vrhovnog suda su vršile svoje dužnosti sve dok nisu napunili 67 godina, iako su već imali skoro 45 godina staža. S druge strane, kad je Simonović prestala funkcija sa 61 godinu, pet sudija Vrhovnog suda je bilo starije od nje, ali su bezbrižno nastavili da vrše funkciju. Na današnji dan, tri godine nakon što su Simonović prekinuli karijeru, najmanje jedan sudija Vrhovnog suda je stariji nego što je ona danas”, navodi Vujanović, poručujući da je Simonović zato višestruko diskriminisana.

Vujanović: Ustavni sud ništa ne preduzima u slučaju Simonović

Danilo Vujanović kaže da je Hasnija Simonović podnijela ustavnu žalbu pozivajući se na brojne presude Evropskog suda za ljudska prava i Suda pravde EU, koji su, tvrdi, oštro kritikovali istovjetnu praksu pravosudnih organa u Mađarskoj i Poljskoj.

"Ustavni sud je njenom predmetu odmah dodijelio prioritetan status. Međutim, to je bilo prije više od dvije godine i tri mjeseca, od kad Ustavni sud nije ništa preduzeo da odluči o ustavnoj žalbi, osim što u medijama neistinito objavljuje da u radu nema predmete starije od dvije godine. Važno je ukazati da od ishoda predmeta Simonović zavisi sudbina još najmanje 12 sudija koji su iz istih razloga podnijeli žalbe. Danas, dok čeka ishod postupka, Simonović ima samo 64 godine", navodi on.

Mugoša: Diskriminisani državni službenici

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, ocijenio je u srijedu da je nevjerovatno šta "neozbiljna (vladajuća) većina" radi s radnim zakonodavstvom i crnogorskim pravnim okvirom.

On je kazao da je većina usvojila izmjene Zakona o radu i opet vratila granicu za prestanak radnog odnosa na 67 godina, ali da nije promijenila Zakon o državnim službenicima i namještenicima, u kom je ta granica ostala 66 godina.

"Pa opet sad postoji nesaglasje, odnosno diskriminacija zaposlenih. Ovo je samo još jedan u nizu pokazatelja nevjerovatne neodgovornosti onih koji, nažalost, donose danas odluke u Crnoj Gori", poručio je Mugoša na mreži Iks.