Zatvorenici iz Uprave za izvršenje sankcija (UIKS) najavili su štrajk, tvrdeći da su izigrani predlogom Zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori, a koji je Skupštini dostavljen uz potpis poslanika Milana Kneževića (DNP), Andrije Mandića (NSD) i drugih.
U pismu dostavljenom “Vijestima” kažu da im je Knežević u predizbornoj kampanji, tokom posjete zatvoru, dao “riječ” da će povratnicima - licima koja su dva ili više puta osuđivana biti omogućeno umanjenje kazne zatvora od 15 odsto. Međutim, predlogom tog zakona predviđeno je umanjenje od pet procenata za povratnike.
“Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, oslobađaju se od izvršenja 5 odsto izrečene osuđena na kazne zatvora lica koja su dva i više puta pravosnažno osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog djela”, piše u predlogu.
Zatvorenici optužuju poslanike da su “maltene prepisali” Zakon o amnestiji iz 2020. godine i tako iznevjerili predizborna obećanja. Kako tvrde, Knežević im je u predizbornoj kampanji, u zatvorskoj kuhinji obećao da će se povratnicima kazna umanjivati za 15 odsto.
“Ustremljeni ka tom cilju, sa nadom da će g-din Milan Knežević održati riječ i obećanje, dali smo njemu i njegovoj političkoj grupi punu podršku na avgustovskim izborima. Dakle, kao sugrađani i nosioci izbornih prava, na njihovu inicijativu i na njihov predlog, odnosno predlog i obećanje Milana Kneževića, dali smo podršku koja se u političkom životu, a pogotovo političkoj karijeri g-dina Milana Kneževića i Andrije Mandića, odrazilo na način da su zamijenili uloge, pa su od osuđenih došli u poziciju da budu sudionici, onima koji su ih prethodno osudili”.
U pismu zatvorenici traže da Knežević podnese amandman “koliko je sjutra” kojim traži da im se kazna umanji za 15 odsto.
“G-dine Milane Kneževiću, koliko je sjutra podnesi amandman na ovaj predlog zakona i omogući povratnicima isto 15 % oslobođenje od izvršenja kazne zatvora, kako si i dao riječ. Ovakvim predlogom zakona i davanjem 5% ne činiš nam ništa i mi na to nećemo pristati, već ćemo otpočeti štrajk. Ovom štrajku će se ispred zatvorskih kapija, a u skladu sa zakonom, pridružiti i naše porodice i prijatelji, pa će, kao i vi nekada, širiti šatore ispred zatvorskih kapija kako bi i mi dočekali naša prava, koja se i dalje nalaze daleko i nedodirljivo na horizontu”, napisali su oni.
Redakcija “Vijesti” uputila je pitanja kabinetu Milana Kneževića u vezi sa navodima osuđenika i razlogom zbog kojeg se odustalo od ranije najavljenog procenta amnestije, ali do zaključenja ovog teksta odgovor nije stigao.
Šta predviđa predlog Zakona...
Predlog Zakona o amnestiji, koji je Skupštini dostavljen 16. jula, predviđa da se od izvršenja 15% izrečene kazne oslobađaju osuđeni koji su na odsluženju kazne na dan stupanja zakona, a taj predlog se ne odnosi na one koji robijaju zbog ratnih zločina, silovanja, stvaranja kriminalne organizacije i davanja mita.
“Oslobađaju se od izvršenja 15 odsto izrečene kazne zatvora lica, koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a koja se na dan stupanja na snagu ovog zakona nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Crnoj Gori, kao i lica osuđena stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori ili čiji je premještaj radi izvršenja kazne zatvora izvršen u drugu državu. Izuzetno od stava 1 ovog člana, oslobađaju se 10 odsto izrečene kazne zatvora lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nijesu započela izvršenje kazne zatvora”, navedeno je u Predlogu zakona.
Neće biti amnestirani počinioci najtežih krivičnih djela, piše u predlogu.
U obrazloženju se navodi da zbog prenatrpanosti zatvora, zastarjele infrastrukture i preopterećenosti osoblja koje nije u mogućnosti da spriječi torture, predloženi Zakon predviđa smanjenje broja zatvorenika, naročito onih sa kratkotrajnim kaznama, kako bi se omogućio dostojanstveniji smještaj preostalih lica i reorganizacija zatvorskog sistema. Time bi se, kako navode, smanjili bezbjednosni i higijenski rizici, povećala operativna efikasnost, unaprijedilo upravljanje i ostvarile uštede u troškovima izvršenja kazni.
“Zakon se predstavlja kao strateška, a ne politička mjera, uz jasno definisane izuzetke radi očuvanja javne bezbjednosti”, piše u obrazloženju predloga.
Bonus video:
