Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), po ugledu na 2015. godinu, želi da slanjem u starosnu penziju službu oslobodi kompromitovanih i nepodobnih kadrova, ali i podmladi sistem, a predloženim zakonskim rješenjem Vlada krči put da šefu te institucije dozvoli mnogo više moći bez bilo kakvih mehanizama kontrole.
Iz tajne službe danima ne odgovaraju “Vijestima” da li predloženim rješenjem žele da se oslobode kompromitovanih ili nepodobnih operativaca, ali i ne saopštavaju podatke iz kadrovske evidencije koliko službenika Agencije trenutno ispunjava uslove za starosnu penziju - 30 godina staža, od kojih najmanje 15 godina efektivno provedenih u Agenciji.
Prema nezvaničnim podacima “Vijesti”, između 40 i 50 službenika imalo bi prema članu 70 Predloga zakona o ANB-u, uslove za starosnu penziju.
Plan je, ukoliko se izglasa ovo zakonsko rješenje, da svi koji imaju ove uslove ne idu odmah u starosnu penziju već će se napraviti interni dogovor i dinamika prema kojoj će direktor tajne službe pisati rješenja o prestanku radnog odnosa.
U Vladinom Predlogu zakona o ANB-u, koji je usvojen na elektronskoj sjednici, bez prethodne javne rasprave i bez konsultacija sa stručnom i laičkom javnošću, među materijalom koji je poslat Skupštini piše i obrazloženje da je u dijelu ljudskih resursa “potrebno podmlađivanje kadrovskih kapaciteta Agencije”.
“U ovome segmentu je uvaženo i iskustvo partnerskih službi, te shodno tome je predloženo da službeniku Agencije prestane radni odnos uz ostvarivanje prava na starosnu penziju, kada navrši najmanje 30 godina staža osiguranja, od kojih najmanje 15 godina efektivno provedenih na poslovima u Agenciji”, navodi se u obrazloženju.
Brojne nevladine organizacije, ali i sagovornici “Vijesti”, ocijenili su da je Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost neustavan i protivan međunarodnim standardima, zbog čega su zatražili da se hitno povuče iz skupštinske procedure radi usklađivanja sa Ustavom i propisima EU.
Predlogom zakona, takođe, daju se mnogo šira ovlašćenja ANB-u, da bez ikakvog sudskog naloga ili nadzora pristupa svim bazama podataka, kako državnih organa i organa lokalne samouprave tako i pravnih lica i “drugih subjekata”.
To bi u praksi moglo da znači da tajna služba, ukoliko se usvoji ovakvo rješenje, ima odriješene ruke da bez sudskih naloga, bez mišljenja nadležnih organa i bez saglasnosti, ima neograničen uvid u telefonske listinge i lokacije, zdravstvene kartone, bankovne račune...
“Ova mjera ugrožava pravo na privatnost jer omogućava ANB-u da bez sudskog nadzora pregleda sve elektronske evidencije, uključujući one koje sadrže osjetljive podatke, kao što su zdravstveni kartoni, podaci o socijalnoj zaštiti, poreski i finansijski podaci, informacije o dječjoj zaštiti i druge podatke iz nadležnosti organa državne uprave i lokalne samouprave. Ustavom je garantovano pravo na zaštitu ličnih podataka, a propisano je i da svako ima pravo da bude upoznat s podacima koji su o njemu prikupljeni, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe. Bez sudskog nadzora sprovođenja ovakve mjere, ostvarivanje ovih ustavnih prava praktično nije moguće”, piše u pismu koje su premijeru uputili NVO Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za ženska prava.
ABAZOVIĆ: IMAJU ZLE NAMJERE
Bivši premijer i predsjednik URE Dritan Abazović ocijenio je da je “skandalozan pokušaj nove većine da dođu do novog zakonskog rješenja o ANB-u”.
“Raditi ovakav zakon bez javnih konsultacija, bez konsultacije stručne javnosti, prilično tajno, može samo neko ko ima zle namjere. Iz onoga što smo uspjeli da pročitamo kao Predlog radi se dakle o zakonu koji treba nekako da onaj portal ‘Udar’, koji je toliko bio ozloglašen, dovedu na zakonski nivo. Šta to znači? Žele da omoguće da direktor ANB-a daje naloge za prisluškivanje ljudi bez naloga suda i na taj način vjerovatno da krenu u masovnu zloupotrebu, koja je ranije bila ilegalna, a sada žele da je legalizuju. I u tome zaista vidim nešto što je sporno”, naglasio je Abazović.
On tvrdi da postoje i drugi načini da se služba “oslobodi”, uslovno rečeno kadrova, koji nijesu “čisti”.
“Postoje drugi načini kako se to može rješavati, ali u svakom slučaju ta odredba je manje sporna od ove u kojoj žele da preuzmu ingerencije suda, a kojom vjerovatno žele da pokušaju da sve ono što ima neki kritični ton u Crnoj Gori - uguše. Ovo je skandalozno ukoliko prođe. Očekujem da se svi relevantni faktori u Crnoj Gori ovome suprostave, pa i međunarodni, te da se zajednički, kao i onom Predlogu zakona o javnim okupljanjima, stane na kraj. Ništa nismo mogli bolje očekivati od ovako konstituisane većine i od ovakvog ANB-a, ali realno ona rečenica: ‘ovo ni DPS nije radio’, jednostavno funkcioniše i u ovom konkretnom slučaju”, naveo je bivši premijer.
Abazović je nazvao neozbiljnim pokušaj aktuelne izvršne da izađu iz ustavnih nadležnosti odnosno želju za urušavanjem privatnosti svakog građanina Crne Gore.
“A pritom to prikazivati kao proces nekog demokratskog sazrijevanja države je po meni zaista vrlo neozbiljno. Ovo je samo kontinuitet jedne loše prakse i kontinuitet jedne loše politike koja se vodi u ANB-u”, ocijenio je Abazović.
Pred Višim sudom u Podgorici u toku je sudski postupak, koji se vodi bez prisustva javnosti, a u kojem su spojene tri optužnice Specijalnog državnog tužilaštva protiv bišeg šefa ANB-a Dejana Peruničića, zbog zloupotrebe službenog položaja - nezakonitog prisluškivanja opozicionara, bivšeg GST-a Milivoja Katnića, vjerskih vođa i sveštenika, ali i brojnih aktivista i novinara...
Prema optužnici SDT-a tadašnji vrh tajne službe zaobilazio je jasna zakonska ograničenja pa je veliko pitanje šta bi, ukoliko se usvoji ovo zakonsko rješenje, garantovalo da se u budućnosti ne dese neke slične zloupotrebe u Agenciji, koja i do sada radi s veoma malo kontrole, odgovornosti i transparentnosti.
ŽELE ČISTKU KADRA,NIKO VIŠE NIJE SIGURAN
Član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević ocijenio je za “Vijesti” da je potpuno jasno da jedna od namjera ovog Predloga zakona ANB-u “svojevrsna čistka” u tajnoj službi.
“Imali smo priliku da vidimo kako to izgleda u Upravi policije. Čini mi se da ćemo tek imati priliku da vidimo o čemu se zapravo radi kada sve to dobije epilog pred nadležnim državnim organima i plašim se kada iz državnog budžeta, dakle od novca svih građanki i građana, službenicima kojima su povrijeđena prava, a vjerujem da će ih biti u većem broju, budu isplaćivane nadoknade zbog toga što se država prema njima ogriješila. Što se tiče ‘čistke’ u ANB-u, ja mislim da je ona i te kako potrebna, mislim da je ona potrebna pogotovo u odnosu na one kadrove koji su primani od 2020. godine, ali nažalost imajući u vidu kakva je vladajuća garnitura u Crnoj Gori i kako nam izgleda parlamentarna većina i kompletna Vlada, nisam sklon da zaključujem da su ti kadrovi na tapetu ovog zakona, već, nažalost, neki drugi od kojih će se opet, vjerujem, pokazati da većina jedan duži vremenski period časno, pošteno i odgovorno obavlja svoj posao”, naveo je Zirojević.
Način na koji je Predlog usvojen i predat u skupštinsku proceduru, kako je naveo Zirojević, mora izazvati visok stepen zabrinutosti kod svakog slobodomislećeg, zdravorazumnog građanina.
“Čim imate jednu takvu netransparentnost, onda je, čini mi se, sasvim jasno da se radi o zakonskom rješenju koje nije dobro. Odnosno, da se radi o zakonskom rješenju koje potencijalno nije usklađeno s nekim drugim zahtjevima u zakonodavnom sistemu Crne Gore, a ubijeđen sam da ćemo dobiti kritike od strane međunarodnih partnera i to veće nego koje smo imali nakon Predloga zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama”, smatra on i navodi da je jasno “da se ugrožavaju ustavna i međunarodno zagarantovana prava - pravo na privatnost, zaštitu ličnih podataka i tajnost komunikacije”...
“Vrlo jednostavno da pojasnim, ukoliko se ove izmjene i dopune zakona usvoje, na osnovu slobodne procjene direktora ANB-a ili nekog od funkcionera ili službenika, niko više od nas neće biti bezbjedan u smislu mjera tajnog nadzora, dakle, neće više biti potreban sudski nalog, što je svakako bila jedna mjera zaštite”, pojasnio je on.
Član skupštinskog Odbora, pred kojim će se danas naći Predlog zakona o ANB-u, naveo je da se ovim rješenjem daje neograničena moć u tajnom nadzoru, u pristupanju podacima građana, prisluškivanju, praćenju i da Vlada želi da ukloni sve mehanizme kontrole.
“Dakle, sasvim je jasno da se radi o pripremanju terena za brojne zloupotrebe i manipulacije”, navodi Zirojević i najavljuje:
“U svakom sistemu uvijek ostaje trag, tako da, verujte mi, ukoliko dođe do usvajanja ovog Predloga, vrlo brzo ćemo se mi ponovo vratiti na vlast, a svi oni koji su na taj način zloupotrebljavali svoje pozicije u bezbjednosnom sektoru, biće pronađeni i svi će naravno biti oštro sankcionisani i odgovarati pred crnogorskim institucijama”, najavio je on.
Istakao je i da je predloženo rješenje suprotno preporukama Komiteta UN-a za ljudska prava, kao i standardima Evropskog suda.
“Ne znam šta bi još trebalo da se desi sem da operativci ANB-a uđu u svaki stan, svaku kuću, svaki dom u Crnoj Gori i da postave kamere i prislušne uređaje i da se onda igramo ‘velikog brata’”, naveo je Zirojević.
Upućeni sagovornici “Vijesti” pobrojali su ključne manjkavosti u predloženom zakonskom rješenju, navodeći da se članom 19 dozvoljava da Agencija kupuje dokumenata od značaja za nacionalnu bezbjednost, ali bez bližih pojašnjenja, zbog čega bi u praksi moglo da dođe do zloupotrebe.
Nejasan je i član 21 gdje nijesu navedeni koji su to izuzetni slučajevi prema kojima bi direktor Agencije mogao izdati nalog za početak nadzora i mjera, bez sudskog naloga, a ako bi odlaganje primjene onemogućilo postizanje svrhe.
I nabavku heftalica žele da podvuku pod “povjerljivo”
Predlogom zakona o ANB-u, članom 83, predviđa se i mogućnost da “za realizaciju nabavki u Agenciji se ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama”.
Zbog tog predloženog zakonskog rješenja, reagovali su iz Instututa alternativa, gdje su naglasili da to predstavlja “ozbiljan korak unazad u pogledu zakonitosti i fiskalne odgovornosti”.
Ukoliko se usvoji ta odredba, sve nabavke u ANB-u, pa i one koje nemaju bezbjednosni karakter (kancelarijski namještaj, usluge mobilne telefonije, nabavke vozila...), bi se sprovodile po procedurama koje propiše direktor Agencije, a ne kao i do sada putem javnih nabavki.
“...Čime se ostavlja prostor za samovolju i diskrecionu potrošnju kroz netransparentne procedure. Izuzimanje svih nabavki iz važećeg zakonodavstva koje propisuje i obaveze izvještavanja o sprovedenim nabavkama, dovešće do potpunog odsustva spoljnog nadzora nabavki koje sprovodi ANB”, ocijenili su u Institutu alternativa.
Prema važećem Zakonu o ANB-u, kupovina posebnih, bezbjednosno osjetljivih nabavki, kao što su kupovina, održavanje i servisiranje specijalne opreme, službenog oružja i prostorija, primjenjuju se procedure koje propisuje direktor tajne službe.
Zapošljavanje bez konkursa - put za stvaranje “poslušnika”?
Brojni sagovornici “Vijesti” izrazili su zabrinutost zbog predloženih rješenja prema kojima bi ocjenjivanje službenika, bezbjednosne smetnje kao razlog za prestanak radnog odnosa (na osnovu indicija, bez dokaza), trajni raspored - “po potrebi službe”, mogli zapravo da predstavljaju mehanizme za stvaranje “poslušnika”...
Predsjednik UO Instituta alternativa Stevo Muk ocijenio je u saopštenju da se u predlogu zakona izričito navodi da se “zapošljavanje u ANB-u zasniva bez javnog oglašavanja”.
“Tako se ono što je ranije bila mogućnost, koja, nažalost, nije korišćena u praksi, sada izričito zabranjuje i onemogućava. Tako ANB za razliku od modernih službi u razvijenim zemljama, neće zapošljavati na osnovu javnih konkursa, čime se proces zapošljavanja zadržava u okvirima diskrecionog odlučivanja, na osnovama koje nemaju veze sa zaslugama. U Predlogu zakona nema ni odredbe koja propisuje da se prilikom zapošljavanja osigurava srazmjerna zastupljenost manjina, kao što je to slučaj u važećem zakonu”, ocijenio je Muk.
On je ukazao i da je prema važećem Zakonu propisana obaveza ANB-a da izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, ministra odbrane i načelnika Generalštaba VCG u skladu sa zakonom.
“U Predlogu zakona je propisano da ‘kada to nalažu razlozi nacionalne bezbjednosti, Agencija izvještava državne organe i organe državne uprave o podacima koji se odnose na njihovu nadležnost’”, navodi Muk.
Bonus video:
