Da se ranije utvrdilo i adekvatno reagovalo na propuste koji su doprinijeli tome da dođe do masakra na Cetinju 2022. godine, možda se masovno ubistvo u januaru ove godine ne bi dogodilo, ili bar ne bi bilo toliko žrtava, saopštili su Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP).
Oni su se oglasili povodom mišljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda o kršenju prava na život žrtava zločina u Medovini 2022. godine.
NE PROPUSTITE
Poražavajuće je, kako su kazali, saznanje da tek 2025. godine, i to zahvaljujući Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, na vidjelo izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi prvog masovnog ubistva na Cetinju 2022. godine.
Država je, dodaju, bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala.
"Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni", saopštile su dvije NVO.
Zaštitnik je, pojasnili su, u svom mišljenju naglasio da je, propuštanjem da obezbijedi dovoljan broj policijskih službenika i adekvatno ih osposobi za djelotvornu reakciju u hitnim situacijama, kao što je bila ona u Medovini 2022, Uprava policije propustila da osigura pravo na život stradalih u tom masakru.
"Nažalost, ni do januara 2025. godine, kada se dogodilo novo masovno ubistvo, ni broj policijskih službenika nije povećan, a pitanje je i da li je učinjeno bilo što drugo. Prema tome, jasno je da je država prekršila pravo na život i žrtava masakra 2025. godine, i to na mnogo teži način, jer je do tada Zaštitnik već bar dva puta upozoravao na nedovoljan broj policijskih službenika 2020. i ponovo 2023. godine."
Veliko je pitanje, kako dodaju, "jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta".
Mišljenje institucije Ombudsmana potvrđuje da su porodice žrtava sve vrijeme imale osnovane razloge za protest, da su imale pravo da zahtijevaju odgovore na pitanja u vezi postupanja policije, koja su ostala bez odgovora, poručuju HRA i CŽP.
"Zaštitnik je zaključio da je, zbog neadekvatnog postupanja nadležnih organa, došlo do kršenja prava na život žrtava i prije i posle ubistava - od ubice nije blagovremeno oduzeto oružje kojim je onda izvršio ubistva, nije obezbijedjen dovoljan broj policijskih službenika na Cetinju, njihova oprema nije funkcionisala, kasnilo se s evidentiranjem i reagovanjem na pozive građana, kasnilo se sa angažovanjem specijalne jedinice i sl. Uprkos tome što je počinilac ranije osuđivan za nasilničko ponašanje i što je bilo indicija da predstavlja opasnost po okolinu, nadležne institucije nisu preduzele efikasne mjere za njegovo razoružavanje niti za sprječavanje zločina", kažu u saopštenju.
Posebno zabrinjava, kako su rekli, pristup državnog tužilaštva, koje "nije ni saslušalo oštećenu porodicu prije nego što je odbacilo njenu krivičnu prijavu protiv policije zbog nesavjesnog rada u službi". Takvim postupanjem državni tužilac ne samo što je postupao suprotno međunarodnim standardima ljudskih prava, već se "pokazao kao zaštitnik policije i nezainteresovan za perspektivu žrtve, suprotno i njegovom mandatu i principu ljudskosti", dodaju NVO.
Umjesto potpune i transparentne istrage, kako su kazali, i Osnovno državno tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za pokretanje postupaka protiv odgovornih, čime je "dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i crnogorske javnosti".
Podsjećaju i da su HRA i CŽP 24. januara ove godine podnijeli predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da do danas, sedam mjeseci kasnije, Savjet još nije objavio svoje mišljenje. Cilj predstavke je, pojasnili su, upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekuju od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine.
HRA i CŽP su ponovo pozvali premijera Milojka Spajića da "sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke" i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
Traže i da Spajić obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, "što su bili naši raniji zahtjevi".
"Tražimo i sljedeće: da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta u vezi zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025", ističe se u saopštenju.
Zahtijevaju i da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, "u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava"; jer bi "zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja" predstavljalo "nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije".
Dvije NVO traže i da se obezbijedi hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
"Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi", piše u saopštenju.
Bonus video:
