Okrivljeni u 89 specijalnih predmeta koji su i dalje u pritvoru, za nekoliko mjeseci mogli bi da napuste Istražni zatvor, ukoliko se uskoro ne donesu prvostepene odluke.
Svi ti sudski procesi “stariji” su od dvije i po godine, saopšteno je “Vijestima” iz Sudskog savjeta, a pritvor se shodno zakonu ukida ako odluke nema u roku od tri godine od podizanja optužnice.
Iz te institucije pojasnili su da je na optuženičkim klupama Višeg suda u Podgorici ukupno 1.121 okrivljeni za organizovani kriminal, korupciju i ratne zločine.
Oni odgovaraju pred Specijalnim vijećem Višeg suda, koje postupa u predmetima Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
“Na dan 17. 9. 2025. godine, u Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, Višeg suda u Podgorici, u radu je 166 predmeta. U radu je 89 predmeta starijih od 2 godine i 6 mjeseci. Ukupan broj okrivljenih u predmetima u radu je 1.121 lice”, piše u odgovorima...
Članom 179 Zakona o krivičnom postupku propisano je da se, nakon predaje optužnice sudu, do završetka glavnog pretresa, pritvor može, po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, kad se postupak vodi po njegovoj optužbi, odrediti ili ukinuti samo rješenjem vijeća i da od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine.
Miloš na izlazu
U prethodnih nekoliko godina desetine optuženih za najteža krivična djela išetali su iz pritvora zbog nedonošenja prvostepene odluke.
Na podužoj listi onih koji bi, po istom osnovu uskoro mogli napusti ćeliju, je i Miloš Medenica - optuženi za stvaranje kriminalne organizacije koja je nezakonito uticala na sudsku vlast, krijumčarila cigarete, davala mito. Već 17. oktobra mogao bi se naći na slobodi...
Taj, prema tvrdnjama specijalnih tužilaca okrivljeni šef kriminalne organizacije, otkazao je punomoć svom braniocu i juče u sudnici Višeg suda prihvatio novog, dodijeljenog po službenoj dužnosti. Zbog upoznavanja novog advokata sa spisima predmeta, suđenje je odgođeno za 30. septembar.
Predsjednica vijeća pred kojim grupa Miloša Medenice odgovara, sutkinja Vesna Kovačević, početkom septembra u sudnici je kazala da sumnja da je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, opstruirala nastavak suđenja sa ciljem da pomogne svom sinu Milošu, kojem ističe pritvor 17. oktobra.
U tom predmetu, u kom je i Vesna Medenica okrivljena, suđenje je odgađano više od 20 puta, a godinu i deset mjeseci nakon potvrđivanja optužnice slučaj je oduzet postupajućem vijeću kojim je predsjedavala sutkinja Nada Rabrenović i dodijeljen vijeću sutkinje Kovačević.
Rok od tri godine bez presude pri kraju je i u prvom predmetu u kom je uhapšen Petar Lazović, ali i onom u kom višečlana kriminalna organizacija odgovara za nekoliko ubistava. Većina okrivljenih iz tog predmeta u bjekstvu je, a protiv pojedinih u međuvremenu su podizane nove optužnice...
Ukupno 79 pritvorenika u Istražnom zatvoru štrajkuje, od čega 60 odbija hranu, a ostali otkazuju punomoć braniocima.
Desetine kriminalaca na slobodi
“Vijesti” od početka 2021. godine upozoravaju na sumnje nadležnih da se u brojnim predmetima mogućnost odgađanja pretresa zloupotrebljava kako bi se okoreli kriminalci, optuženi za najteža krivična djela, oslobodili spuških rešetaka.
U međuvremenu, na desetine pripadnika klanova izašlo je iz Istražnog zatvora prije donošenja prvostepene odluke, uglavnom članova organizovanih kriminalnih grupa kavački i škaljarski klan.
Neki od njih u međuvremenu su izvršili ubistva, a neki su ubijeni - 6. novembra 2024. godine, na ulazu u Podgoricu iz pravca Nikšića, likvidirani su Žarko Pejaković i Petar Lipovina. Na njih su ispaljena dva rafala iz automatskog oružja - egzekutori su pripadnici škaljarskog klana, Nikšićanin Vuk Lalatović i Artur Cimerman iz Beograda.
Lipovina je krajem 2023. godine, a Pejaković desetak dana uoči ubistva, napustio Istražni zatvor u Spužu, jer im u zakonskom roku od tri godine nisu izrečene prvostepene presude.
Zbog nedonošenja presude u istom roku krajem maja prošle godine iz Istražnog zatvora izašao je i Vuk Lalatović, Nikšićanin optužen za ubistvo.
Koga goni SDT?
Zakonom je propisano da Specijalno državno tužilaštvo preduzima sve radnje iz svoje nadležnosti pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici. To tužilaštvo nadležno je za gonjenje učinilaca krivičnih djela organizovanog kriminala, bez obzira na visinu propisane kazne...
U njihovoj nadležnosti su i javni funkcioneri ako počine krivična djela zloupotreba službenog položaja, prevara u službi, protivzakoniti uticaj, navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje mita, davanje mita...
Džaba štrajkuju i pritiskaju, neće uticati na odluke
Štrajk pritvorenika juče je izazvao reakciju i predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić, koja je poručila da svako ima pravo da se opredijeli za neki vid protesta, pa i štrajk, ali da niko nema pravo da na taj način opstruira rad sudova, usporava sprovođenje pravde ili sprečava rasvjetljavanje slučajeva od najvećeg javnog interesa pred sudovima Crne Gore.
“Sudske odluke, bilo procesne ili meritorne, pa i one koje se odnose na trajanje pritvora, određivanje jemstva ili potvrđivanje optužnica, donose se pred nadležnim sudskim vijećima u zakonom propisanim procedurama odnosno u skladu sa Ustavom Crne Gore, Zakonikom o krivičnom postupku i standardima iz potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora u oblasti ljudskih prava. Nijedan drugi način donošenja odluka ne postoji, niti može postojati”, poručila je ona.
Istakla je da sudovi rade u okvirima svojih zakonskih nadležnosti, ali i uz ograničene ljudske, prostorne i organizacione kapacitete, nastojeći da prevaziđu višegodišnju neažurnost koja se ogleda u nagomilanom broju predmeta.
“Pritvorenici, međutim, moraju biti svjesni da postupcima poput štrajka ili otkazivanja punomoćja braniocima ne rješavaju probleme na koje ukazuju, već ih produbljuju i dodatno usporavaju donošenje konačnih sudskih odluka. Nijedna opstrukcija, štrajk ili pritisak ne mogu promijeniti postojeće stanje, zamijeniti zakonom propisane postupke, niti uticati na sudiju kakvu će odluku da donese”.
Pavličić je naglasila da Viši sud u Podgorici, pred kojim se upravo vode pomenuti postupci, radi u rekordnom tempu i pokazuje da se, uprkos svim pritiscima i izazovima, pravda može približiti standardu suđenja u razumnom roku.
“U skladu sa zakonskim ovlašćenjima, svaki pokušaj ometanja ili blokiranja rada suda biće prepoznat i sankcionisan od strane sudija. Kao predsjednica Vrhovnog suda, svjesna sam činjenice da pritvor ne može biti beskonačan niti smije zamijeniti kaznu. Međutim, rješenje nije u štrajkovima, blokadama i otkazivanju punomoćja, već u institucionalnim promjenama i odgovornom pristupu svih učesnika u postupku”, saopštila je ona. Predsjednica Vrhovnog suda apelovala je da se hitno pristupi izmjenama procesnih odredbi i donese novi Zakonik o krivičnom postupku.
“Vrhovni sud podsjeća da pravda koja se prekomjerno odlaže, postaje uskraćena pravda. Dovoljno smo je dugo odlagali u prethodnom periodu, a Crna Gora sebi to više ne smije dozvoliti. Sudski sistem, na čijem sam čelu, obavezan je da štiti javni interes i da garantuje vladavinu prava. Sistem će nastaviti da obezbjeđuje zakonito, nepristrasno i blagovremeno suđenje, uprkos svim izazovima. Svaka radnja koja ugrožava ova načela i koja je usmjerena na nezakonitost, biće odlučno i zakonito sankcionisana. Koristim priliku da pozovem Advokatsku komoru da bude konstruktivan partner sudstvu i obezbijedi pružanje pravne pomoći u skladu sa svim standardima etike i struke ove profesije, jer se jedino na taj način može doći do pravosnažnih sudskih odluka”.
U skladu sa zakonskim ovlašćenjima, svaki pokušaj ometanja ili blokiranja rada suda biće prepoznat i sankcionisan od strane sudija... Vrhovni sud podsjeća da pravda koja se prekomjerno odlaže, postaje uskraćena pravda. Dovoljno smo je dugo odlagali u prethodnom periodu, a Crna Gora sebi to više ne smije dozvoliti”, poručila je Pavličić
Bonus video:
