Ni mafiju niste ovako pratili: Advokatska komora osudila postupanje tužilaštva i suda u slučaju prisluškivaja Anđelića

Advokatska komore Crne Gore (AKCG) oštro je kritikovala postupanja tužilaštva i suda u slučaju praćenja advokata Branka Anđelića, tvrdeći da je riječ o nezakonitim mjerama tajnog nadzora, bez presedana u crnogorskoj pravnoj praksi.

U odgovorima “Vijestima” koje potpisuje potpredsjednik Aleksandar Đurišić, piše da je apsolutno nezamislivo i nedopustivo da je viša državna tužiteljka Ana Kalezić, te mjere inicirala na temelju očigledno priča rekla-kazala.

“Još tragičnije je što je na osnovu ničega, sudija za istragu donijela naredbu o određivanju, odnosno primjeni najinvazivnijih mjera tajnog nadzora ikada prema bilo kome, a što je nepoznato dosadašnjoj sudskoj praksi, čime su povrijeđena i njegova osnovna lična ljudska prava i fundamentalne sloboda. Ne samo njega već i njegove porodice i malodobne djece. Za ovakav ili sličan slučaj nema podataka niti saznanja kako u bližoj, tako i u daljoj prošlosti, izuzimajući period od 1947. do 1953. godine, a duboko smo u 21. vijeku”, stoji u tekstu AKCG.

Policija je od kraja 2023. gotovo godinu tajno pratila, snimala i prisluškivala Anđelića, a sutkinja za istragu Višeg suda Suzana Mugoša odobrila im je i da mu ulaze u stan, kancelariju, kao i da se mjere prošire na još dvije osobe.

Produžavala ih je na zahtjev tužiteljke Kalezić, koja ih je i predložila samo dan nakon što je nekadašnji direktor Policijske akademije Boban Šaranović, na osnovu operativne informacije podijeljene sa Upravom policije, podnio krivičnu prijavu protiv advokata, tvrdeći da on stoji iza napada na njega.

Sve je rezultiralo odbačajem krivične prijave, uz konstataciju da nema sumnje da je Anđelić počinio bilo koje krivično djelo.

“PROIZVOD PARANOJE I FRUSTRACIJE”

Iz AKCG navode da u konkretnom slučaju, prijava jednog građanina i prijem kod tužioca te njegove “gole tvrdnje” koje su se u međuvremnu pokazale kao proizvod paranoje i frustracije, dovelo je do podnošenja usmene krivične prijave na bazi, pretpostavki, neprovjerenih sumnji, ogovaranja i trača.

“Pri tom u krivičnoj prijavi se ne navodi niti jedan argument u smislu materijalnog ili personalnog dokaza, čak ni na nivou indicije koju potkrepljuje tvrdnje ove paranoje. E upravo se ovo i dogodilo u slučaju kolege Anđelića, na način što je tužiteljka Ana Klezić, zaprimila usmenu krivičnu prijavu, koju je podnio Boban Šaranović, za napad na njega koji se dogodio 1. juna 2023. godine... a da pri tom nije ni bila nadležna da zaprimi ovu usmenu krivičnu prijavu. Ovo iz razloga jer su identifikovani napadači na Šaranovića i protiv njih se vodi krivični postupak zbog izvršenja krivičnog djela pred Osnovnim sudom u Podgorici, zbog izvršenja djela iz nadležnosti tog suda i tog tužilaštva. Dakle paraleleno sa nezakonitim mjerama teče postupak protiv stvarnih izvršilaca. Kontradiktorno”.

Đurišić konstatuje da zbog svega taj događaj nije ni niti mogao biti u nadležnost Višeg državnog tužilaštva...

“Sa druge strane, bez ikakvog materijalnog ili personalnog dokaza na zapisnik o prijemu usmene krivične prijave, Šaranović koristi terminologiju ‘pretpostavljam da je direktni nalogodavac advokat Branko Anđelić... Pretpostaljam da je isti imao motiv za napad na mene. Branko Anđelić kao advokat brani više klijenata koji su pripadali klanu, do kojih saznanja sam došao iz sredstava javnog informisanja... Smatram naime da je Anđelić angažovao treće lice da angažuje napadače... Smatram da su ovakve moje pretpostavke opravdane’... Najinteresantnije od svega je što Šaranović, na zapisnik o prijemu usmene krivične prijave eksplicitno navodi: ‘Kao što sam rekao, podaci koje imam, nemaju snagu dokaza i isti su na bazi pretpostavki’, te da krivičnu prijavu podnosi preventivno kako bi se spriječio napad na njega”, navodi se u odgovorima dostavljenim listu.

Đurišić je ocijenio nedoustivim da tužiteljka kod takvog činjeničnog stanja inicira mjere tajnog nadzora.

“Naročito je za duboku brigu, postupanje nadležnog suda, koji je odobrio video i audio snimanje svih prostorija koje koristi odnosno u njima živi sa porodicom ili se sumnja da koristi advokat Andjelić Branko, telefonsko presretanje komunikacija i fizičko praćenje. Zabrinjavajuće je i što je nadležni sud odobrio video i audio snimanje advokatske kancelarije, a i laiku je jasno da se na taj način može doći o informacijama vezano za profesionalno postupanje advokata u predmetima gdje je angažovan kao branilac, što predstavlja grubo kršenje advokatske tajne i pravno nasilje suda nad odnosom advokata i klijenta”, stoji u tekstu.

Advokata poistovjećuju sa krivičnim djelom i onim koga brani

Advokatska komora tvrdi da takva postupanja nadležnih postaju obrazac za postupanje prema advokatima u praksi.

“AKCG smatra i sumnja da ovakvih postupaka, nezakonitih primjena mjera tajnog nadzora prema advokatima ima mnogo više. I u praksi se događa mnogo češće, ali, nažalost, do konkretnih podataka je nemoguće doći, opet zbog nezakonitog postupanja nadležnih državnih organa. Redovno se događa, da nakon isteka perioda, na koji su mjere tajnog nadzora određene dokazi budu uništeni, a da se ne obavijesti onaj koji je bio pod mjerama tajnog nadzora - što predstavlja flagrantno kršenje Zakona, Ustava, i osnovnih ljudskih prava i fundamentalnih sloboda. Obično i najčešće se mjere tajnog nadzora određuju upravo zbog odnosa advokata i njegovog klijenta, čime se poistovjećuje advokat sa krivičnim djelom i onim koga brani”, piše u odgovorima dostavljenim “Vijestima”.

Smatrajte ovo prijavom

Iz Advokatske komore ocijenili su da je slučaj protiv advokata Anđelića zasnovan na konstrukcijama podnosioca prijave i na nedopustivom poistovjećivanju advokata sa klijentima, što je suprotno domaćim i međunarodnim standardima, uključujući preporuke specijalne izvjestiteljke UN Margaret Satervejt.

Upozoravaju da su tužioci i sudije, umjesto da štite vladavinu prava, primijenili nezapamćeno široke mjere tajnog nadzora, kakve nijesu korišćene ni u najtežim slučajevima organizovanog kriminala, a potom nastavili sa pravnim nasiljem i uništavanjem materijala pribavljenog tim mjerama, prije nego što je advokat bio obaviješten - protivno zakonu. Komora tvrdi da takvo postupanje predstavlja krivično djelo, zbog čega se “ovo saopštenje može smatrati prijavom nadležnim organima”.

Pozvali su tužilaštvo da preispita rad svih koji su učestvovali u postupku i da nakon toga odgovorne procesuiraju: “Kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih slučajeva”.

Od Višeg tužilaštva i Višeg suda u Podgorici zahtijevali su da informacije o mjerama protiv Anđelića dostave Komori, kad već nijesu dostavljene samom advokatu.