U Apelacionom sudu Crne Gore danas je okončana sjednica vijeća povodom žalbe specijalnog državnog tužilaštva na oslobađajuću prvostepenu presudu u predmetu “Držani udar”, na kojem su advokati odbrane predložili da se ona potvrdi.
Vijećem predsjedava sudija Vesna Moštrokol, izvjestilac je sudija Zorica Milanović i član vijeća sudija Predrag Tabaš.
Sudija Milanović, izvjestilac u predmetu, u bitnom je pročitala odgovore branilaca okrivljenih na žalbu SDT-a, koji su predložili da se potvrdi prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici.
Specijalno vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović u Višem sudu u Podgorici, izreklo je presudu 12. jula 2024, kojom su oslobođeni svi optuženi za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, terorizam u pokušaju i terorizam u pokušaju putem podstrekavanja, odnosno da su na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, namjeravali da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu Demokratskog fronta.
Advokat Radonja Drakulović, branilac po službenoj dužnosti jednog od najpoznatijih okrivljenih Eduarda Šišmakova u ovom sudskom procesu, predložio je da Apelacioni sud odbije kao neosnovanu žalbu SDT-a i da se potvrdi presuda Višeg suda u Podgorici.
„Zato što nije bilo bitne povrede odredaba Zakonika o krivičnom postupku /ZKP/, jer je činjenično stanje potpuno pravilno utvrđeno i na takvo utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo“, naveo je u odgovoru na žalbu.
I ostali branioci okrivljenih advokatica Nada Peković, te advokati Miroje Jovanović, Dušan Radosavljević, Dražen Medojević, Vaso Bečanović, Nikola Medojević, Dušan Jovović, Mladen Dubak, Đorđije Bulatović i Dalibor Tomović su u odgovorima na žalbu SDT-a naveli da je prvostepeni sud dao jasne i valjane razloge i predložili da se oslobađajuća presuda potvrdi.
NE PROPUSTITE
Sud je juče pročitao obrazloženje prvostepene presude, koji je ocijenio iskaze svjedoka saradnika Saše Sinđelića i svjedoka Mirka Paja Velimirovića, kao nelogične koji nijesu ničim potvrđeni da je planirano da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu Demokratskog fronta.
“Provedenim dokazima sud je našao, da nije dokazano da su optuženi učinili djela za koja su optuženi. Sud je dokazni značaj iskaza svjedoka saradnika Saše Sinđelića cijenio u skladu sa odredbom član 132 Zakonika o krivičnom postupku, gdje je normirano da sud ne može neko lice oglasiti krivim samo na osnovu dokaza dobijenog svjedočenjem svjedoka saradnika.
U presudi se navodi da se jedini susret između Sinđelića, Šišmakova i okrivljenog Popova, dogodio u Beogradu, da su šetali Kalemegdanom, ali da nije došlo do bilo kakve predaje novca. Sud je iskaze Sinđelića ali i Mirka Paja Velimirovića ocijeno kao neuvjerljive, kontradiktorne i nelogične, a posebno u dijelu kupovine oružja i dopremanje u Crnu Goru, koji bi poslužio članovima kriminalne organizacije da pucaju na pripadnike crnogorske policije, a zatim da zauzmu Skupštinu Crne Gore.
“Ne postoje dokazi da je Mirko Velimirović nabavio oružje i da je dopremljeno u Crnu Goru”, piše u presudi.
“Nije dokazano postojanje oružja i oružanog upada u Skupštinu Crne Gore sa optuženim Bratislavom Dikićem, te da bi 50 pripadnika pucali na policiju, likvidirali ih, a zatim lišili slobode Mila Đukanovića. Nije dokazano da je Velimirović kupio oružje, potom ga rasklopio i bacio u jezero. Nije fotografisao da je kupio oružje, niti je Velimirović fotografisao mjesto gdje je bacio oružje u jezero, niti postoje svjedoci, pa se ne može utvrditi da je oružje kupio od Fadilja. Zaključuje se da nije dokazano da su Eduard Šišmakov i Vladimir Popov organizovali kriminalnu organizaciju. Nije potvrđeno da su Šišmakov i Popov bili kreatori kriminalnog plana i obezbjeđivali novac, navodi se između ostalog u obrazloženju oslobađajuće presude.
Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević oslobođeni su presudom Višeg suda u Podgorici, od optužbe zbog članstva u kriminalnoj organizaciji. Od optužbe su oslobođeni i ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, da su počinili krivično djelo „terorizam u pokušaju“. Bivši komandarnt žandarmerije Bratislav Dikić je oslobođen za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije. Oslobođeni su i Predrag Bogićević i Nemanja Ristić za ista krivična djela. Branka Milić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević i Milan Dušić, državljani Srbije, oslobođeni su od optužbe, kao i Mihailo Čađenović.
Okrivljenim Maksiću, Đorđeviću i Dušiću je stavljeno na teret da su zajedno sa Brankom Milić imali zadatak da izazivaju nerede i sukobe, napadaju policiju, nezakonito i nasilno uđu u Skupštinu Crne Gore i druge institucije zbog čega su vozom iz Srbije došli u Crnu Goru.
Bečanović: Sud je ispravno zaključio da nema nikakvih dokaza da je Srboljub Đorđević trebalo da napada pripadnike Uprave policije Crne Gore
Branilac okrivljenog Srboljuba Đorđevića, advokat Vaso Bečanović u odgovoru na žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) izjavljenu protiv presude Višeg suda u Podgorici, naveo da je prvostepenom presudom okrivljeni Đorđević oslobođen od optužbe da je izvršio krivično djelostvaranje kriminalne organizacije.
"Po shvatanju odbrane, svi navodi žalbe SDT-a su neosnovani i ni u čemu ne dovode u sumnju utvrđeno činjenično stanje, odnosno odluku kojom se okrivljeni oslobađa optužbe. Prvostepeni sud je odlučujući u ovoj krivično-pravnoj stvari, izveo sve potrebne dokaze i do najsitnijeg detalja utvrdio sve što može biti od uticaja. Specijalno državno tužilaštvo u žalbenim navodima ističe da je u odnosu na okrivljenog Srboljuba Đorđevića provedenim dokazima utvrđeno da je sa okrivljenima Brankom Milić, Draganom Maksićem i Milanom Dušićem, preduze sve radnje koje su mu stavljene na teret, jer su odbrane ovih okrivljenih tokom postupka mijenjane i međusobno upodobljavane, a sve u cilju izbjegavanja krivice. Međutim, sud je ispravno uočio da nema nikakvih direktnih dokaza koji bi potvrdili ove navode", naveo je Bečanović u odgovoru na žalbu SDT-a..
On je dodao da je okrivljenom Srboljubu Đorđeviću, "na teret stavljeno da je zajedno sa optuženima Dušić Milanom, Maksić Draganom i Milić Brankom trebalo da izaziva nerede, sukobe i da napada službena lica – pripadnike Uprave policije Crne Gore, nezakonito i nasilno uđe u Skupštinu Crne Gore i druge institucije, sa kojim zadatkom je vozom došao u Podgoricu dana 15. 10. 2016. godine, kada je skupa sa njima lišen slobode, a po navodno prethodnom angažmanu optuženog Maksić Dragana od strane Milana Pavasovića Čaruge, koji je navodno prihvatio predočeni kriminalni plan".
"Ističem da Milan Pavasović Čaruga nije obuhvaćen optužnim aktom kao pripadnik kriminalne organizacije koji bi u tom svojstvu mogao da prezentuje kriminalni plan koji bi okrivljeni Srboljub Đorđević i ostali okrivljeni prihvatili. Ovo naročito kod činjenice da u toku dokaznog postupka nije izveden ni jedan dokaz iz kojeg bi se moglo utvrditi da je Milan Pavasović Čaruga pravosnažno osuđen kao pripadnik kriminalne organizacije i koji bi tada mogao da predstavi kriminalni plan drugim pripadnicima kriminalne organizacije, konkretno okrivljenom Srboljubu Đorđeviću. Navodi iz optužnog akta nijesu potvrđeni ni iskazom svjedoka saradnika Sinđelić Saše koji je u bitnom istakao da angažovani ljudi koji su trebali da dođu iz Srbije u Crnu Goru i uzmu učešće na dan parlamentarnih izbora nijesu nikakvi teroristi i da oni nijesu trebali da upotrebljavaju oružje", poručio je Bečanović.
On je naveo i da takođe, i iz svjedočkog iskaza svjedoka Mirka Velimirovića proizilazi da on nema saznanja bilo koje vrste zašto su oni došli misleći na okrivljene Srboljuba Đorđevića, Milana Dušića, Dragana Maksića i Branku Milić, toga dana u Podgoricu, jer to nijesu "njegovi ljudi".
"Iz ovog se jasno zaključuje zašto su okrivljeni Srboljub Đorđević i okrivljeni Milan Dušić , Dragan Maksić i Branka Milić tog dana boravili u Crnoj Gori, a to je da se radi o njihovom ličnom pravu i slobodi kretanja", navodi advokat Bečanović.
Dodaje da kod činjenice da nije izveden nijedan dokaz koji govori u prilog navodima iz optužnog akta, to je jasno da okrivljeni Srboljub Đorđević nije znao, niti mogao znati za navodni kriminalni plan koji se odnosi na sukobe i napade na službena lica Uprave policije.
"Zastupnik optužbe u toku postupka nije uspio da dokaže, ni da učini vjerovatnim, da je okrivljeni Srboljub Đorđević, kao član kriminalne organizacije ostvario dobit, a koja dobit mora biti ostvarena kako za organizatora kriminalne organizacije, tako i za pripadnike, a što pored moći, predstavlja jedan od obaveznih uslova za postojanje kriminalne organizacije iz člana 401 a stav 6 KZ CG i ujedno najlakše dokazivi element. Specijalno državno tužilaštvo u žalbi ističe da je sud navodno nepotpuno utvrdio činjenično stanje, ali ne nudi nove dokaze koji bi osporili zaključke suda", kazao je Bečanović.
On je poručio i da je sud detaljno analizirao sve predložene dokaze, uključujući protivrječna svjedočenja.
"Osim toga, nije i ne smije biti dužnost suda da nadoknađuje nedostatke optužbe. Ako dokazi ostavljaju sumnju, sud mora donijeti oslobađajuću presudu u skladu sa načelom 'in dubio pro reo'. Odbana smatra da je presuda dovoljno detaljno obrazložena. Žalba tužilaštva ne ukazuje na pravne ili činjenične nedostatke u presudi, već na neslaganje s ocjenom dokaza pa je sud postupio u skladu sa zakonom, strogo poštujući načelo legalnosti i pravo na pravično suđenje. Prvostepeni sud je u odluci uvjerljivo, sistematično i u skladu sa stanjem koje je rezultat sprovedenog postupka, valjano utvrdio sve odlučne činjenice i na temelju takvog utvrđenja pravilno primijenio materijalno pravo pa predlažem da Apelacioni sud Crne Gore odbije žalbu kao neosnovanu", naveo je Bečanović u odgovoru na žalbu SDT-a.
Bonus video:
