Javni nastup i tvrdnje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija izvođeni pripadnici kriminalnih grupa, reagovao je advokat Veselin Radulović koji je podnio dopunu inicijative da Etički odbor Ministarstva unutrašnjih poslova ispita da li su izjave šefa policije u suprotnosti sa Kodeksom policijske etike, te da li postoji osnov za pokretanje postupka.
Radulović je prošle sedmice Etičkom odboru podnio inicijativu za davanje mišljenja o tome da li su javni nastupi Šćepanovića pred skupštinskim odborom za bezbjednost i odbranu i njegovo naknadno reagovanje na saopštenje NVO Akcija za ljudska prava u suprotnosti sa Kodeksom policijske etike.
Direktor UP je javni funkcioner i za svoj rad odgovara ministru unutrašnjih poslova, Vladi i skupštinskm Odboru za bezbjednost.
"Posebno je problematično što je direktor Policije naveo da 'ne smije da ulazi u detalje' zbog tajnosti podataka, dok je istovremeno javno iznosio teške optužbe koje, same po sebi, ukazuju na moguće postojanje teških krivičnih djela, zloupotreba službenog položaja i ozbiljnih sistemskih propusta u radu državnih organa. Takvo postupanje predstavlja očiglednu protivrječnost i ukazuje na neodgovorno i neetičko korišćenje javne govornice, bez poštovanja osnovnih principa zakonitosti i profesionalne odgovornosti", navodi advokat.
On u inicijativi sugeriše da iznošenjem nepotvrđenih informacija, direktor UP postupio suprotno članu 9 stav 3 Kodeksa policijske etike, kojim je izričito propisano da policijski službenik u javnim nastupima u kojima ne predstavlja Policiju ne smije iznositi podatke iz djelokruga Policije ili svog radnog mjesta koji mogu narušiti ugled Policije i povjerenje građana u njen rad.
"Teške i senzacionalne optužbe o navodnom organizovanom izvođenju zatvorenika, njihovom naoružavanju i zloupotrebi instituta uslovnog otpusta nesumnjivo narušavaju ugled Policije i drugih institucija sistema, kao i povjerenje građana u vladavinu prava. Dodatno, tvrdnja da su uslovni otpusti tempirani" u vrijeme policijskih operacija predstavlja posebno neosnovanu i obmanjujuću tvrdnju, imajući u vidu da je institut uslovnog otpusta precizno i striktno uređen zakonom, te da se pravo na uslovni otpust stiče isključivo ispunjenjem zakonom propisanih uslova u zakonom propisanoj proceduri, da o uslovnom otpustu odlučuje sud, bez ikakve mogućnosti proizvoljnog tempiranja ili davanja po diskrecionoj volji pojedinaca. Iznošenjem ovakvih tvrdnji direktor Policije dovodi u pitanje zakonitost rada sudova, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i drugih nadležnih organa, bez ikakvog činjeničnog ili pravnog utemeljenja", navodi Radulović.
NE PROPUSTITE
On je u inicijativi naglasaio da posebno otežavajuću okolnost predstavlja činjenica da direktor UP, kako piše, lako iznio tvrdnje koje bi, ukoliko su tačne, predstavljale osnov za hitno postupanje nadležnog tužilaštva, nije obavijestio nadležno državno tužilaštvo, niti je inicirao pokretanje bilo kakve istrage, iako je to njegova jasna službena i zakonska obaveza.
"Umjesto institucionalnog i zakonitog postupanja, izabrao je javno iznošenje optužbi bez dokaza, čime se dodatno kompromituje princip vladavine prava i profesionalna uloga Policije", piše u obražanju Etičko odboru.
Izostankom bilo kakve inicijative prema nadležnom tužilaštvu, kako navodi advokat, direktor UP "je propustio da postupi u skladu sa svojom osnovnom službenom obavezom, pa se ne radi samo o etičkom prekršaju, već o institucionalno opasnom ponašanju, jer se stvara presedan da se saznanja o mogućim teškim krivičnim djelima ne procesuiraju kroz nadležne institucije, već se koriste u javnim i političkim nastupima, bez ikakve pravne odgovornosti".
"Posebno je važno naglasiti da u konkretnom slučaju direktor Policije nije nastupao kao zvanični predstavnik Policije u smislu iznošenja institucionalnih stavova, već je nastupao u okviru skupštinske rasprave o davanju mišljenja za njegov izbor na funkciju direktora Policije. U tom kontekstu, iznošenje teških, nepotvrđenih i nedokumentovanih optužbi pred zakonodavnim domom predstavlja dodatno problematično postupanje, jer se Skupštini Crne Gore, kao najvišem zakonodavnom organu, sugerišu navodne nezakonitosti i zloupotrebe bez ikakvog formalnog procesa, dokaza ili prethodnog obraćanja nadležnim organima. Takvo ponašanje stvara utisak da se ozbiljne optužbe koriste kao sredstvo lične promocije I jačanja sopstvene pozicije u postupku izbora, umjesto da budu predmet hitnog i odgovornog institucionalnog djelovanja. Time se ne samo narušava povjerenje poslanika u istinitost i pouzdanost iznesenih informacija, već se i direktno podriva princip podjele vlasti i vladavine prava", navodi Radulović.
Bonus video:
