U Crnoj Gori dug često počinje bezazleno - pozajmicom od nekoliko hiljada eura. Završava se, međutim, dugovima koji se mjere desetinama, pa i stotinama hiljada eura, potpunim gubitkom kontrole nad sopstvenim životom i strahom koji ne prestaje ni kada se novac vrati.
Mehanizam zelenašenja ne poznaje kraj: kamata se uvećava, pritisak raste, a izlaz se sistematski zatvara.
Sagovornici “Vijesti” objašnjavaju da zelenaški odnosi rijetko ostaju na nivou finansijske obaveze, dug brzo preraste u sredstvo potpune kontrole, u kojem povjerilac određuje tempo otplate, visinu kamate i posljedice kašnjenja. U takvom sistemu, čak i višestruke uplate ne znače smanjenje duga, već njegovo produžavanje.
Posebno zabrinjava podatak da su među žrtvama najčešće mladi, često opterećeni kockarskim dugovima. Upravo ta kombinacija finansijske zavisnosti, straha i neiskustva čini ih lakim metama za ucjene i pritiske, ali i za regrutovanje u izvršenje drugih, težih krivičnih djela.
Prema saznanjima “Vijesti”, dio žrtava biva primoran da dug “otplaćuje” izvršavanjem krivičnih zadataka - od prenošenja poruka i nadzora, do učešća u nasilnim djelima.
Među njima su i najteži oblici kriminala, uključujući postavljanje eksplozivnih naprava, čime se dužnički odnos pretvara u direktnu prijetnju javnoj bezbjednosti.
Iz više izvora potvrđeno je da je zelenašenje u Crnoj Gori prisutno decenijama, ali da je posljednjih godina sve izraženije i teritorijalno rasprostranjeno. Nadležni evidentiraju slučajeve na području gotovo svih opština, ali uprkos tome, problem ostaje duboko ukorijenjen i u velikoj mjeri skriven.
Sagovornici upozoravaju da neraščišćeni dužničko-povjerilački odnosi često eskaliraju u druga krivična djela - od prijetnji i fizičkih sukoba, preko oružanih obračuna, do pokušaja ubistava i ubistava. U tom kontekstu pominju se i deseci slučajeva suicida, koji se dovode u vezu sa pritiscima i bezizlaznošću u koju su žrtve dovedene.
Podaci “Vijesti” pokazuju da na području Budve zelenašenje ima karakter masovne pojave, a u taj nezakoniti posao uglavnom su uključeni članovi organizovanih kriminalnih grupa - dominantno “budvanske”, odnosno ogranka škaljarskog klana i njihovi saradnici, ali i tamošnja ćelija kavačkog klana.
Nerijetko, objašnjavaju izvori “Vijesti”, jedan budvanski zelenaš, u tom gradu plasira novac visokorangiranih članova organizovanih kriminalnih grupa iz Srbije.
Da se Budva davi u ponoru zelenaških dugova pokazuje i upitnik “Vijesti”, koji su popunile 53 osobe iz tog primorskog grada, a čiji odgovori pokazuju da je u Crnoj Gori zelenašenje više od lihvarstva, to je metod regrutacije. Dug od nekoliko hiljada eura brzo se pretvara u ucjenu, a ucjena u zadatak.
Dio ispitanika navodi da je novac uzimao iz nužde, ali istraživanje pokazuje i da je bilo onih koji su se zaduživali kako bi održavali stil života iznad svojih realnih mogućnosti ili vraćali kockarske dugove - odluke koje i sami u razgovoru sa novinarkom prepoznaju kao teške lične greške.
Dužničko ropstvo
Jedan od sagovornika “Vijesti”, primorac, opisuje kako je njegov brat, pritisnut kamataškim dugom, gurnut u prodaju droge, koju su mu na kraju takođe uračunali u dug, jer je u međuvremenu postao i zavisnik od psihoaktivnih supstanci.
Bježeći od kamataša, prvo je završio u jednoj državi regiona, a zatim dospio do centralne Evrope. Udaljenost od skoro hiljadu kilometara nije bila dovoljna da pobjegne, ni od sebe i zavisnosti, niti od zelenaša. Pronašli su ga i tamo. Dali su mu zadatak da diluje drogu. Dio je prodao, dio potrošio, i time dodatno uvećao svoje dužničko ropstvo.
U Crnu Goru vratio se stopom. Porodica je tada odlučila da ga smjesti u ustanovu za liječenje.
“(Ovo je) mali grad, deset hiljada ljudi, svi se znamo, svi se mimoilazimo, svi sve čujemo, a opet, sve se prećuti. O kocki se šapuće. O kamati se ćuti. O drogi se laže. Moj mlađi brat je bio zavisnik od kocke. Ne onaj koji ponekad uplati tiket, nego onaj koji nestane dok porodica pokušava da shvati šta se događa i kada je počelo. U početku smo mislili da je nešto sitno - radi na činovničkoj poziciji, malo duguje, malo se vadi, malo pozajmi pa vrati. Kao da je to neka faza. Kao da će proći. A onda smo shvatili da to nije faza, nego sistem u kojem onaj koji uzme novac postaje rob, a njegova porodica žrtva”, priča sagovornik “Vijesti”, govoreći o svom tridesetšestogodišnjem bratu.
Tri godine stariji brat govori o razmjerama problema dužničkog ropstva u rodnom gradu, paklu kroz koji je prošla njihova porodica, ali i brojne druge porodice iz tog grada.
“Ovdje je to ogroman problem. I ja, kao i svi ovdje, znam za X slučajeva. Svi znamo za sina jednog biznismena koji se zadužio 700.000 eura. Znamo i za još dvojicu koji duguju milione. Kad znaju da nečiji otac ima milionske biznise, nemaju problem da tim momcima posude 50, 100, 200 ili 300 hiljada eura. Taj novac se gubi na kladionici, često na jedan jedini meč, preko VIP menadžera. To niko ne istražuje, a svi znaju. O tome se govori tek kad neko izgubi kuću, hotel, život ili pobjegne iz države. A ja znam da postoje ljudi koji su se ubili zbog duga. Znam da su se dešavali obračuni. Znam da se prijavi, pa oni izađu za tri ili šest mjeseci. I onda svi koji su oštećeni dobiju od države poruku - prijavi i sebi si iskopao jamu. Zapaliće ti auto. Prijetiće ženi. Prijetiće djetetu. I ljudi zato vraćaju. Vraćaju i ćute. Vraćaju i propadaju. I dok mi ćutimo, oni kupuju restorane. Hotele. Prave zgrade. Postaju ‘ugledni biznismeni’”
Povlači paralelu sa sopstvenom porodicom, koja je godinama trpjela zbog duga manjeg od 5.000 eura.
“Znali su oni tačno koliko kome mogu da pozajme. Mom bratu da su dali 200.000 ili 300.000 eura, ne bi ništa postigli. Ali nama je i 3.000 ili 4.000 eura bilo ogromno. Saznao sam tako što me pozvao neki momak i pitao: ‘Znaš li kako je tvoj brat pozajmio novac?’. Tada nisam ni znao da je u problemima. Tek se oženio, čekao dijete, djelovalo je da je sve u redu. Rekao mi je da mu je pozajmio ‘na riječ’, ali da to nije njegov novac, nego da je samo garantovao. Tako počinje prebacivanje od jednog zelenaša do drugog. Prvo garantuješ za 3.000 eura, pa te prebace kod drugog, da njemu duguješ. Onda ti kažu da ima neko iznad njih. Za kratko vrijeme shvatiš da su to klanovi i da si se umiješao u težak kriminal”, priča sagovornik “Vijesti”.
Pojašnjava da to shvatiš onog trenutka kada u kuću, “koju su moji roditelji teškom mukom zaradili, u porodicu naviklu da broji svaki cent, počnu da dolaze momci koji se predstavljaju kao drugovi”.
“Dođu i kažu: ‘Ne javlja mi se’, ‘napravio mi je problem’, ‘pozajmio sam mu’. A iza tih rečenica stoji samo jedna poruka - ako ne platite, neko će stradati. To ostaje u ušima do kraja života. Ne spavaš. Ne jedeš. Ujutro ustaneš kao čovjek, a do večeri si osoba koja računa koliko još treba da se vrati da bi se porodica spasila, da bi se sačuvala kuća, da njegovo dijete ne doživljava traume i da može normalno da odrasta”.
Pojašnjava da djeca u takvim kućama sve osjećaju, da ne znaju šta je kamata, ali znaju šta je strah, da vide kad se razgovori prekidaju čim uđu u sobu, kad se glas stiša, kad telefon postane prijetnja.
U takvim porodicama djeca odrastaju u atmosferi šapata i napetosti i tu cijenu plaćaju godinama, i kad dug bude vraćen.
“U jednom trenutku u kuću nam je počeo dolaziti i momak za kojeg nijesam ni znao da je upleten u sve to. Znali smo da ima psihičkih problema. Kada je rekao da će ubiti nekog ako se novac ne vrati, ili da će, navodno, oni ubiti njega, vratio sam 3.000 eura koje su tražili - ne znam ni kome, ni zašto. Samo zato da bih mogao da živim normalan život, a ne da do kraja života lomim glavu da je tamo neko nekoga ubio zbog 3.000 eura”, priča on.
Oni su u centralnim ložama
Sagovornik kaže da su mnogi mladi sugrađani ušli u dugove samo da bi “bili kao oni kojima se sve može”.
“Poremećen sistem vrijednosti. Djeca onih koji su se ko zna kako obogatili stalno su u centralnim ložama, piju najskuplja pića. Ako hoćeš da budeš blizu, treba ti ulaznica. A u tom polusvijetu ulaznica je novac. Tu nastupaju zelenaši. Daju ‘na riječ’, brzo, bez papira, kao da ti čine uslugu. A kad prođe nekoliko sedmica, njihova riječ postaje omča”...
Kamata je, objašnjava, najčešće deset odsto. Dug od 1.000 eura za nekoliko mjeseci naraste na dvije ili tri hiljade.
“Njima su to brojke. Porodicama su to noćne more. Često se desi da ne potrošiš ni polovinu novca, a da dug postane neizdrživ.”
Dug njegovog brata, nastao zbog kocke, u jednom trenutku se prelio i na drogu.
“Kad više nije mogao da vraća kamatu, uzeo je drogu. Potrošio je. I to mu je kasnije preračunato kao dug. Tada smo shvatili da više ne pričamo o ‘problemčiću’, nego o čovjeku koji kao većina onih koji su posudili novac, tone iz poroka u porok. Početnih deset odsto kamate, ako je neko uzeo makar 1.000 eura, za nekoliko mjeseci se umnoži. Njima su to brojke, a porodicama koje se bore sa dugom noćne more. Osjećate se kao da nemate ni vazduha, porodica se raspada, problemi stiskaju sa svih strana i onda je jednog dana uzeo kofer i nestao. Nismo znali ni gdje”, dodaje on.
Kazao je da su im pričali da je u Hrvatskoj, pa negdje drugo....
“Na kraju smo saznali da je završio čak i u centralnoj Evropi. Nazvao je i rekao mi da su mu dali da prodaje kokain u nekom klubu, ali je i to potrošio. Javio se ponovo sa neke govornice, stopom je došao do sjevera Crne Gore. Pošli smo za njega i smjestili ga na liječenje. Dvanaest mjeseci bez grada, bez društva, bez telefona, bez šansi da ‘samo jednom’ ode da uplati tiket. Dvanaest mjeseci da mu se mozak odvikne od šarenila koje ga poziva. Jer kocka je najpodlija: okidač je svuda. Sto. Zeleno. Svjetlo. Telefon. Kartica. Trafika. Sve je poziv. Tamo je bila najstručnija doktorka Dijana. Žena koja je, meni, spasila brata. Radila je po petnaest sati dnevno, i nije pričala o ljudima kao o ‘slučajevima’, nego kao o životima koje treba izvući iz blata. Takvi ljudi su rijetki, ali ih politika smjenjuje... Politika dođe, ubije instituciju, i ode dalje, a problemi ljudi ostaju. Brat je odradio godinu dana. I izašao je resetovan. Jedno vrijeme je bio razuman, pričao da je pogriješio, ali svaki put kad ga nema duže od sat, u glavi se pojavi isti film - je li opet s ‘drugovima’, u dugovima”...
Ipak, dodaje on, problem o kom se još manje priča je trajna šteta i posljedice:
“On danas ima 36, ali je preskočio deset godina. Emocionalno je ostao u dvadesetima. Kupuje motor, juri djevojke, baca fore, a ima sina od devet godina kojem treba da bude otac. Brak se raspao. Dijete raste između dvije kuće. A mi u porodici nosimo taj razvaljeni zid, osjećaj da nam je neko ukrao normalan život. To nije samo njegov slučaj, svi koji su u istom problemu žive tako - oštećeno. Tim problemom treba neko da se bavi, a ne da puštanjem kamataša da postaju ugledni biznismeni prepuštaju njima da uništavaju ljudske živote”, kazao je on.
U međuvremenu, umro im je otac:
“Umro je prirodnom smrću, ali nervoza, rasprave, neprestani strah”...
Zato je i odlučio da govori.
“Ne znam kome je u interesu da se o ovom ogromnom problemu ćuti”, pita on.
Do osam godina zatvora
Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.
Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.
KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.
“Ako je djelom... pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom”, stoji u KZ-u.
VIP klađenje sa novcem kamataša
Govoreći o kamataškom ropstvu, sagovornik tvrdi da se dio visokih uloga u tom gradu ne uplaćuje klasično “na šalteru”, već kroz sistem VIP klađenja, u kojem igrač navodno komunicira sa posebnim menadžerom.
Prema njegovim riječima, u takvim aranžmanima se opklade dogovaraju “preko poruka”, a ulozi dostižu desetine ili stotine hiljada eura po jednom meču.
“Ti ljudi nikad ne uđu u kladionicu, ne uplate fizički. Pošalju poruku VIP menadžeru, stave 100.000 ili 300.000 eura na kvotu dva. Ako prođe - duplo. Ako ne prođe - ode sve”, kaže sagovornik, navodeći da se o takvim slučajevima u gradu “priča kao o javnoj tajni”.
“Čak se i samoubistvo pominje u tom kontekstu”, kaže on.
Taj primorac upozorava i da je promjena navika prelazak na online uplate i anonimnije klađenje dodatno otežala da se zavisnost prepozna na vrijeme, jer “više ne moraš da te iko vidi u kladionici da bi svakog dana igrao”.
UP: Sve to vodi u nasilje
Tokom 2025. godine u Crnoj Gori je registrovano ukupno 14 krivičnih djela zelenaštva, a nadležnim tužilaštvima podnijeto je isto toliko krivičnih prijava protiv 16 osoba, odgovorili su “Vijestima” iz Uprave policije.
Prema podacima te institucije, gotovo polovina svih prijava odnosi se na Podgoricu, gdje je evidentirano sedam krivičnih prijava, isto toliko krivičnih djela i sedam procesuiranih osoba.
Slijede Kotor i Nikšić sa po dvije prijave, dok su u Tivtu, Bijelom Polju i Beranama registrovane po jedna krivična prijava. U pojedinim opštinama evidentiran je veći broj procesuiranih osoba u odnosu na broj prijava - u Tivtu i Beranama po dvije osobe.
Iz Uprave policije navode da je tokom 2025. godine, od ukupnog broja podnijetih prijava, u jednom slučaju Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici utvrdilo da nema elemenata krivičnog djela, zbog čega nije pokrenut krivični postupak.
Policija ističe da u slučajevima zelenaštva postupa i po prijavama građana i po službenoj dužnosti. Kako se navodi u odgovorima, u većem broju slučajeva postupanje je inicirano neposrednom prijavom oštećenih, na osnovu kojih su policijski službenici, u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom, sprovodili izviđajne radnje i dalje provjere.
“Uprava policije kontinuirano, samoinicijativno i bez prethodnog podnošenja prijava, prikuplja obavještenja i vrši provjere u cilju utvrđivanja da li se u pojedinačnim slučajevima, o kojima postoje određena saznanja, radi o krivičnom djelu zelenaštva. U tom smislu, sprovode se aktivnosti usmjerene na otkrivanje, rasvjetljavanje i dokazivanje ovog, kao i drugih krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, kroz paralelno operativno i preventivno djelovanje. Navedene aktivnosti podrazumijevaju proaktivan rad policijskih službenika, prisustvo policije na terenu i informisanje građana, prikupljanje i analizu relevantnih operativnih saznanja, kao i saradnju sa drugim nadležnim institucijama”, stoji u odgovorima.
Analiza statističkih podataka pokazuje da je u odnosu na prethodne godine uočen porast broja evidentiranih slučajeva zelenaštva. Iz policije navode da se ove promjene u trendu mogu dovesti u vezu sa intenziviranjem aktivnosti Uprave policije, ali i povećanim brojem prijava od strane oštećenih.
Istovremeno se ukazuje da ovo krivično djelo karakteriše složena dokazivost, kako zbog načina izvršenja, tako i zbog otežanog pribavljanja materijalnih i finansijskih dokaza, što dodatno utiče na procesuiranje predmeta.
Prema podacima Uprave policije, u periodu od 2020. do 2024. godine podnijeto je 26 krivičnih prijava protiv 32 fizička i jednog pravnog lica, dok je ukupna protivpravna imovinska korist iznosila više od 1,3 miliona eura. U 2025. godini iznos sredstava za koja se sumnja da su plasirana na nezakonit način iznosio je 148.060,37 eura.
Kao najčešće prepreke u otkrivanju i procesuiranju zelenaštva policija navodi izostanak saradnje oštećenih lica, odustajanje od prijava, kao i neprijavljivanje ovog krivičnog djela. Dodatni problem predstavlja pribavljanje dokaza, imajući u vidu, kako se navodi, načine prikrivanja tragova i neformalne metode izvršenja.
Uprava policije navodi da kontinuirano sprovodi operativne i preventivne aktivnosti u cilju suzbijanja zelenaštva, uključujući prikupljanje obavještenja i provjere i bez prethodnog podnošenja prijava. Te aktivnosti, kako se ističe, podrazumijevaju proaktivan rad policijskih službenika, prisustvo na terenu, prikupljanje i analizu operativnih saznanja, kao i saradnju sa drugim nadležnim institucijama.
Saradnja sa državnim tužilaštvom, prema navodima policije, ocijenjena je kao kontinuirana i proaktivna, uz postupanje po nalozima tužilaca i blagovremeno dostavljanje svih relevantnih informacija i dokaza u cilju efikasnog procesuiranja krivičnih djela zelenaštvo.
“Zelenaštvo, kao nelegalna aktivnost i društveno negativna pojava koja je prisutna i u zemljama u okruženju, spada u grupu krivičnih djela kod kojih je primijećen izražen trend prikrivanja imovine i toka novca, uz nedovoljan broj prijava oštećenih lica i uz nerijetko korišćenje pravnih dokumenata koji služe kao pokriće ovih nezakonitih radnji. Takođe, za zelenaštvo je karakteristična i socijalna komponenta ove pojave koja je posljedica teških prilika oštećenih lica, kao i nedovoljno sagledavanje posljedica koje prouzrokuje pozajmljivanje novca na ovaj način od strane oštećenih. Zelenašenje je, shodno analizama događaja iz prethodnog perioda, u određenom broju slučajeva povezano i sa izvršenjem drugih krivičnih djela kao što je nasilničko ponašanje, izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda itd.”. Manji broj prijava prevara po zelenaškom principu ostavlja manje prostora za policijsko-tužilačke aktivnosti za pokretanje krivičnog postupka jer se, kako objašnjavaju, osnovni problem, kada saradnja oštećenog ne postoji, pojavljuje kada treba dokazati da je onaj koji je dao novac uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi iskoristio teško imovno stanje, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog lica.
“Takođe, oštećeni u ovim krivičnim djelima obično ne prijavljuju da su žrtve zelenašenja i u većini slučajeva ne žele potvrditi policijske informacije i saznanja do kojih se dođe izviđajnim radnjama da su u konkretnom slučaju uzimali novac pod tzv. zelenašku kamatu i za to zauzvrat založili vrijedne nepokretnosti i drugu imovinu koje su, usljed nemogućnosti vraćanja pozajmljenog novca od zelenaša, prepisivali putem fiktivnih ugovora o kupoprodaji na lica koja se bave zelenašenjem ili njima bliska lica”, navode.
Dodaju da je policija, bez obzira na sve, “uspješna u otkrivanju i suzbijanju zelenaštva”.
“Koristimo i ovu priliku da pozovemo oštećena lica u krivičnim djelima zelenaštvo da se obrate policiji i prijave lica od kojih su pod tzv. zelenašku kamatu pozajmljivala novac, kao i sva druga lica koja imaju saznanja o bilo kom slučaju zelenaštva. Građani se mogu obratiti Upravi policije kako bi dali saznanja, informacije ili podnijeli prijave u vezi sa ovim krivičnim djelom, bilo neposrednim dolaskom u službene prostorije, kontaktom sa policijskim službenicima na terenu, putem dežurne službe, mejlom ili putem virtuelne policijske stanice gdje prilikom prijave građanin može ostati anoniman. Svaka prijava se pojedinačno i profesionalno razmatra, a policija preduzima sve propisane mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjenica i dokazivanja predmetnog krivičnog djela”, kazali su iz te bezbjednosne institucije.
Statistički podaci policije od 2020.
2020. godine podnijete su tri krivične prijave protiv četiri lica zbog krivičnog djela zelenaštvo, a iznos sredstava koji je plasiran na kamatu iznosi 57.200 eura.
2021. godine podnijete su dvije krivične prijave protiv dva lica zbog krivičnog djela zelenaštvo, a iznos sredstava koji je plasiran na kamatu iznosi 34. 000 eura.
2022. godine podnijeto je 12 krivičnih prijava protiv 16 fizičkih i 1 pravnog lica zbog krivičnog djela zelenaštvo, a iznos sredstava koji je plasiran na kamatu iznosi 428.000 eura.
2023. godine podnijeto je osam krivičnih prijava protiv devet lica zbog krivičnog djela zelenaštvo, a iznos sredstava koji je plasiran na kamatu iznosi 843.000 eura.
2024. godine podnijeta je jedna krivičnih prijava protiv jednog lica zbog krivičnog djela zelenaštvo.
2025. godine podnijeto je 14 krivičnih prijava protiv 16 lica zbog krivičnog djela zelenaštvo, a iznos sredstava koji je plasiran na kamatu iznosi 148.060,37 eura.
U sjutrašnjem broju čitajte ispovjest porodice iz Berana koju je "rasturila" pozajmica od 1.000 eura za liječenje petogodišnjeg djeteta, o organizovanim kriminalnim grupama koje se bave zelenašenjem i šta Državno tužilaštvo kaže o ovom problemu...
Bonus video:
