Građani u plusu, vlast u jarku: Ko su dobitnici, a ko gubitnici najavljenog izbora Perića za šefa podgoričkog parlamenta

Najavljeni izbor Srđana Perića (Preokret) za šefa podgoričkog parlamenta ne može se gledati kao pojedinačna pobjeda partija koje bi trebalo da ga podrže. Najveći dobitnici mogli bi biti građani glavnog grada, jer bi uvođenje prinudne uprave bilo najgori scenario za Podgoricu. S druge strane, najveći gubitnici su oni koji su radili na tome da dođe do tog slijeda događaja - aktuelna vlast u Podgorici.

Tako sagovornici “Vijesti” komentarišu ko su dobitnici, a ko gubitnici u aranžmanu po kom bi Perić trebalo da postane prvi čovjek Skupštine glavnog grada.

On bi na tu poziciju trebalo da bude izabran sjutra, a podršku su mu, osim njegovog Preokreta, najavili i odbornici Demokratske partije socijalista (DPS), Evropskog saveza, Demokratske narodne partije (DNP), Stranke evropskog progresa (SEP), kao i predstavnik Pokreta za Podgoricu Drago Vučinić, uprkos najavi tog odborničkog kluba da neće glasati za Perića. Ako se najave potvrde u skupštinskoj sali, lider Preokreta imaće većinu potrebnu za izbor - 31 glas.

No, najava Perićevog izbora nije prošla bez bure. On i Preokret su kritikovani jer su godinama vodili politiku “ni vlast, ni opozicija”, a dio javnosti je podršku DPS-a i DNP-a Perićevoj kandidaturi ocijenio upravo kao koaliciju s te dvije stranke. Perić je negirao takve ocjene, ističući da te dvije partije nisu uslovljale podršku određenim zahtjevima.

Iz vlasti su govorili da se pravi koalicija da bi se smijenio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović (Pokret Evropa sad), kao i da je DNP-ova podrška Periću uvod u saradnju stranke Milana Kneževića, koja je doskora bila dio vlast, s DPS-om... Knežević je prekjuče odbacio te navode, kazavši da DNP neće rušiti Mujovića s DPS-om.

Iz opozicije nisu “ostali dužni” vladajućim strukturama, optuživši ih da su aktivno radili na tome da se glavni grad uvede u prinudnu upravu. To je privremeni mehanizam kojim Vlada preuzima upravljanje opštinom kad lokalni parlament ne funkcioniše. U tom slučaju bi izvršna vlast imenovala odbor povjerenika koji bi upravljao gradom do narednih izbora.

Svaki dogovor ima vrijednost

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović rekla je “Vijestima” da smatra da su najveći dobitnici najavljenog aranžmana - građani Podgorice. Ocijenila je da bi prinudna uprava bila najgori mogući scenario za glavni grad, te da odgovorne partije ne bi smjele dozvoliti da do toga dođe.

“U tom smislu, svaki dogovor koji omogućava funkcionisanje institucija i izbjegavanje institucionalne blokade ima određenu vrijednost za građane... Generalno, ne mislim da je ovo pobjeda DPS-a, DNP-a, Evropskog saveza, SEP-a ili Preokreta pojedinačno. Sve političke partije nastoje da politički kapitalizuju postojeću nefunkcionalnost ili poziciju koju imaju u vlasti, ali fokus bi morao ostati na interesu građana i funkcionisanju Glavnog grada”, navela je ona.

Kad je riječ o Preokretu, Đukanović je podsjetila da je od samog osnivanja riječ o političkom subjektu koji nije želio da se identifikuje ni sa jednim od postojećih političkih blokova, dodajući da je njihova osnovna poruka bila da će podržavati dobre politike i kvalitetna rješenja, bez obzira od koga dolaze, a da će se suprotstavljati odlukama koje nisu u interesu razvoja grada i građana.

“U trenutku kad je Glavni grad ostao bez predsjednika Skupštine, otvorio se prostor da Preokret preuzme ulogu korektivnog faktora i pokuša da doprinese prevazilaženju političkog zastoja. Iz te perspektive, prihvatanje odgovornosti za funkciju predsjednika Skupštine tumačim kao pokušaj da se obezbijedi funkcionisanje institucija, a ne kao klasičan koalicioni aranžman”, konstatovala je sagovornica.

Istakla je da zbog toga smatra da kritike koje se upućuju Preokretu nisu opravdane, dodajući da, da je toj partiji primarni cilj bio ulazak u vlast i raspodjela funkcija, ona je to mogla da učini odmah nakon izbora 2024, kao što su to uradili brojni politički akteri koji danas čine vlast.

“Umjesto toga, Preokret je ostao izvan izvršne vlasti i tek u situaciji institucionalne blokade prihvatio odgovornost da doprinese njenom prevazilaženju”, rekla je Đukanović.

Bivša šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović podnijela je ostavku na tu funkciju krajem maja. Ona je tada kazala da je “došlo do nove vladajuće situacije koja nije dobila formalizaciju”, optuživši opoziciju da želi da postane vlast bez izbora.

Nije se glasalo za prinudnu upravu

Novinar nedjeljnika “Monitor” Zoran Radulović kazao je “Vijestima” da, ako bi se izbor Perića realizovao, onda bi gubitnici bili oni koji su od kraja prošle godine radili na uvođenju prinudne uprave u Podgorici.

“To su, po mom sudu, PES, Demokrate i Nova srpska demokratija. Ovu drugu stranu, odnosno tu novu ‘većinu’, mogli bi smatrati pobjednikom samo na način što će ostati u toku s dešavanjima u glavnom gradu. Koliko će oni biti sposobni da stvarno preuzmu neke ingerencije izvršne vlasti - to sumnjam, jer je lakše dogovoriti se oko nečega kad ste protiv, nego naći zajedničko rješenje za nešto za što ste za”, rekao je on.

Radulović je naveo da je razumio Preokret i kad su pričali da ne žele da budu dio bilo kakve većine, ali i danas kad su nadomak pozicije šefa podgoričkog parlamenta.

“Svaka mogućnost dogovora mi je kao stanovniku ovoga grada bolje rješenje od uvođenja prinudne uprave”, dodao je on.

Komentarišući eventualnu smjenu Mujovića, Radulović kaže da je gradonačelnik imao dobrih i loših poteza, ali da “nije nacionalno dobro” da bi se njegova moguća smjena doživljavala tragično, dodajući da ga izabrala skupštinska većina, pa da može i da ga smijeni.

“... Postoji zajednički interes da Skupština glavnog grada sačuva svoju funkciju, zakonodavnu i kontrolnu. Jer mi ovdje imamo šest mjeseci intenciju vlasti, doskorašnje, da u glavni gradu uvede prinudnu upravu”, ocijenio je sagovornik.

Poručio je da građani sigurno nisu glasali za prinudnu upravu, te da, kako god se partije grupišu, prije će to biti odraz volje građana, nego prinudna uprava.

“... Ovo kad pitamo kako će DNP s DPS-om - isto onako kako je Pokret za Podgoricu, koji je čitavu kampanju vodio na tome da neće s prethodnom većinom, pa je otišao s njima. Znamo i mi njih i oni nas, nema ođe ništa neobično...”, konstatovao je Radulović.

Moguća bolja kontrola vlasti

Perić je na Fejsbuku poručio da Preokret neće ulaziti u izvršnu vlast u Podgorici, kao i da neće biti zakulisnih dogovora, ni političke trgovine. Naveo je da će, ako bude izabran za predsjednika Skupštine, to omogućiti lokalnom parlamentu da obavlja svoju kontrolnu funkciju, odnosno - da će biti poboljšana kontrola izvršne vlasti.

Đukanović kaže da je bolja kontrola izvršne vlasti djelimično moguća.

“Predsjednik Skupštine svakako ima određene mehanizme da unaprijedi transparentnost rada i otvori prostor za ozbiljniju raspravu o odlukama izvršne vlasti. Međutim, treba imati u vidu da su mogućnosti opozicionog djelovanja u našem sistemu ipak ograničene, pa bi bilo pretjerano očekivati suštinsku promjenu odnosa snaga samo na osnovu ove funkcije”, dodala je.

Kad je riječ o DNP-u, Đukanović kaže da teško govoriti o jasnom dobitku ili gubitku, ističući da podrška Periću prije predstavlja pragmatičan pokušaj da se izbjegne dalja politička kriza, nego stratešku pobjedu bilo koje pojedinačne partije.

Ona je poručila da, ukoliko takav aranžman doprinese stabilnijem radu institucija i efikasnijem donošenju odluka u interesu Podgorice, onda će se njegov uspjeh mjeriti upravo kroz korist za građane, a ne kroz kratkoročne političke dobitke pojedinih partija.

Đukanović: Ima li odgovornosti za neuspjehe?

Nikoleta Đukanović kazala je da je zanimljivo da je tzv. “nova većina” već drugi put nakon 2020. uspjela da formira vlast u glavnom gradu, ali nije uspjela da je održi, te da to otvara ozbiljno pitanje političke odgovornosti.

“Kako je moguće da politički akteri koji su dobili povjerenje građana za upravljanje gradom nisu uspjeli da obezbijede stabilnost i funkcionalnost vlasti? I da li osjećaju odgovornost za stanje koje je dovelo do institucionalne krize?”, upitala je sagovornica.