Bezbjednosne službe registruju da je u zelenašenje u Crnoj Gori uključeno nekoliko hiljada osoba, što ne korespondira sa malim brojem prijava protiv osoba koje se bave tim nezakonitim poslom, pa je zvanično i nepoznat broj onih koji su uzimali novac na kamatu, a na kraju ostali bez vrijedne imovine, novca ili u najgorem slučaju života.
Tvrde to sagovornici “Vijesti” iz nadležnih službi, objašnjavajući da je zelenašenje ranije rijetko postojalo kao izolovani biznis, ali da se kretanje kriminala poslednjih godina promjenilo i u toj “oblasti”.
Koliko je taj posao razgranat govori o tome da su neki od oštećenih tvrdili da su svaku promjenu na svojim žiro računima kamataši znali prije njih i da su odmah dobijali nove pozive ili prijetnje.
“Zelenašenje je ranijih godina gotovo uvijek povezivano sa organizovanim kriminalnim grupama, prenstveno zbog mehanizama prinude koji su tim grupama na raspolaganju. Međutim, posljednjih godina u poslove zelenašenja ulazi sve više lica, većinom mlađih godina, koja nijesu pripadnici organizovanıh kriminalnih grupa, pa se može reči da se taj broj u posljednjim godinama mjeri hiljadama organizatora i drugih učesnika zelenašenja”, navode sagovornici “Vijesti”.
Isti izvori podsjećaju da zelenašenje - davanje novca na zajam uz nesrazmjernu imovinsku korist, predstavlja ozbilino krivično djelo koje je sankcionisano Krivičnim zakonom.
Prema tom zakonu, osoba koja za uslugu davanja novca ili drugh potrošnih stvari na zajam primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu imovinsku korist, kaznice će novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine za osnovni oblik djela.
Zatvorom od šest mjeseci do pet godina kazniće se ako je nastupila teška imovinska šteta, ili je učinilac pribavio veliku imovinsku korist, a zatvorom od jedne do osam godina ako zelenaše organizovano ili u sastavu kriminalne grupe.
Jedan od sagovornika lista navodi da je davanje novca pod kamatu i dalje duboko ukorijenjeno u organizovani kriminal, kao i da su njihove i žrtve zelenaša “individualaca” obično oni koji su u teškoj finansijskoj situaciji i koji ne mogu dobiti kredite od banaka.
“Dužnici, odnosno korisnici usluga zelenaša su različite kategorije lica, koja zbog nemogućnosti da izmiruju nastale finansijske obaveze, pribjegavaju pozajmljivanju novca sa kamatama, i to od više kategorija zelenaša, pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i drugih kriminaogenih i bezbjednosno interesantnih lica, koja su kapital stekla kroz kriminalne djelatnosti. Osim toga, novac, uz visoku kamatu, uzimaju i od pojedinaca koji ranije nisu pripadali kriminalnim strukturama, ali su legalan novac od prodaje imovine, dobiti firme...unijeli kao početni kapital u taj ilegalni posao, kako bi ga što brže ‘oplođavali’... Posuđivanje novca uz visoke kamate omogućilo je nesrazmjernu korist zelenašima, naročito zbog nemogućnosti dužnika da izmire dug”, ističu sagovornici “Vijesti”.
Navode da to omogućava zelenašima da stiču vrijedne nekretnine širom Crne Gore, regiona, država Evropske unije i šire...
Jedan od sagovornika objašnjava da se u velikom broju slučajeva ponavlja isti obrazac: “Ljudi koji od kamataša posude manji novčani iznos upadaju u dužničko ropstvo, pa na kraju vraćaju desetine ili stotine hiljada eura kriminogenim licima - kamatašima”.
Isti izvor dodaje da za širu društvenu zajednicu posebnu opasnost predstavlja to što se poslednjih godina sve češće zadužuju mlade osobe, koje kockanjem naprave ogromne dugove.
“Kako te osobe i njihove porodice nijesu u stanju da vraćaju te dugove, stoga ta mlađa lica postaju lake mete regrutovanja za izvršenje i najtežih krivičnih djela, jer na taj način ‘otplaćuju’ dug”, objašnjava sagovornik “Vijesti”.
Dodaje da su bezbjednosne službe registrovale i druge, veoma btne rizike koje taj kriminalni posao donosi:
“Ljude u dužničkom ropstu zadržavaju enormno visoke kamate, često je riječ o mjesečnim kamatama od 10, 20 odsto ili više. Izloženi su zastrašivanju i nasilju, jer u slučaju kašnjenja zelenaši im često prije, primjenjuju fizičku silu prema njima ili im oduzimaju nepokretnosti - kuća, stanove, automobile...koje služe kao nezvaničhi zalog, ili ih primoravaju da sklapaju fiktivne kupoprodajne ugovore. Upravo iz tog razlog posebna pažnja posvećena je radu pojedinih notara širom Crne Gore, koji, prema našim saznanjima, učestvuju u smišljenim prevarama”, pojasnio je.
Jedan od izvora navodi da zelenaši te specifične metode zapravo koriste kako bi “legalizovali” kriminalne radnje.
“Nezakonito stečenu imovinu legalizuju tako što prinude žrtvu da kod notara, umjesto ugovora o pozajmici, potpišu ugovor o prodaji stana ili zemljišta. Potom, ako se novac ne vrati u roku, imovina se automatski prevodi na zelenaša”...
Iz bezbjednosnog sektora navode da zelenašenje članovima klanova služi i za “pranje” novca zarađenog od krijumčarenja i distribucje narkotika.
Kao vrlo problematičan segment navode i posrednike kamataša, koji, prema operativnim saznanjima, “obično pronalaze žitve u kockarnicama ili među propalim privrednicima”.
Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.
Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.
Banke ne odaju podatke
Jedna od kamataških žrtava ranije je ispričala Vijestima da su zelenaši, dok su ga proganjali, znali i ono što ne bi smjeli da znaju - tačan dan kada mu plata legne na račun.
“Ne dan kad firma isplaćuje, nego dan kad pare legnu meni. Tačno znaju. Provjeravao sam da li neko iz banke javlja kamatašima kada su mi uplate, pitao sam u firmi da mi ‘zakasne’ po nekoliko dana, odnosno da ne uplaćuju kad i ostalima. Koliko god da su kasnili, poziva nije bilo, ali čim bude proknjiženo - evo ih”, rekao je Vijestima taj tridesetogodišnji pomorac sa juga Crne Gore koji dug, kako tvrdi, “vuče” od svoje 21. godine.
Od početnih 18.000 eura koje je posudio od visokorangiranog pripadnika škaljarskog klana, do sada je, tvrdi, vratio gotovo pola miliona. Ne samo tom, više puta hapšenom kriminalcu, već i “drugovima” koji su mu dali “dobronamjeran” savjet da se razduži kod škaljarskog i zaduži kod drugog klana - kavačkog.
Na kraju, navodi, tražili su mu da dug otplati žmurenjem na kokainsku pošiljku brodom kojim plovi...
Odgovarajući na pitanja da li su ikada dobili pritužbu tog klijenta da je bilo koji zaposleni banke neformalno ili nezvanično obavještavao treća lica o prilivima novca na njegove račune, iz obje banke poručili su da posluju zakonito i primjenjuju stroge mjere zaštite.
“Banka posluje u skladu sa važećim propisima i primjenjuje stroge interne politike, tehničke i organizacione mjere zaštite podataka svojih klijenata. Do sada nije zaprimljena nijedna prijava, niti su identifikovane radnje koje bi ukazivale na neovlašćeno saopštavanje ili zloupotrebu informacija o računima navedenog klijenta. U svom poslovanju, Banka ostaje posvećena očuvanju povjerenja klijenata i kontinuiranom unapređenju standarda zaštite podataka. Banka posluje u skladu sa važećim zakonima i internim procedurama, uključujući obaveze propisane Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i relevantnim podzakonskim aktima. Tokom trajanja poslovnog odnosa i izvršavanja transakcija primjenjuju se standardne mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenata i pitanja u vezi sa porijeklom sredstava, što je zakonska obaveza svih kreditnih institucija, ali i drugih obveznika Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma”... odgovorili su, navodeći da ostaju “dosljedni u primjeni zakona, zaštiti povjerljivosti podataka klijenata i kontinuiranom unapređenju internih kontrolnih mehanizama”.
Iz druge banke poručili su da, kao kao društveno odgovorna kompanija i strogo kontrolisana finansijska institucija, imaju nultu stopu tolerancije kada je u pitanju nedozvoljeno dijeljenje ličnih podataka klijenata banke.
“Banka sa dužnom pažnjom upravlja ovim podacima kao i sa podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu. Podaci koje navodite u Vašem pitanju smatraju se bankarskom tajnom te odavanje tih podataka predstavlja krivično djelo.
Banka nije u skladu sa zakonom, zaključno sa današnjim danom, zaprimila prigovor niti bilo koji drugi oblik žalbe na ovu temu od strane pomenutog klijenta. Takođe, u vezi sa ovim pitanjem nam se u postupku po prigovorima nije obraćala ni Centralna banka Crne Gore. Banka nema podatak ili informaciju da je bilo koji zaposleni banke neformalno ili nezvanično obavještavao treća lica o prilivima novca”, objasnili su...
Odgovarajući na pitanje koje interne procedure i mehanizme kontrole banka primjenjuje kako bi spriječila neovlašćeno dijeljenje podataka o klijentima, naročito podataka o finansijskim transakcijama, kazali su:
“Pored toga što je dužna da primjenjuje propise koji štite klijente od nedozvoljenog dijeljenja njihovih ličnih podataka kao i podataka koji se smatraju bankarskom tajnom, banka ima razvijen sistem internih kontrola i sistema zaštite koji je štite od izloženosti ovoj vrsti rizika. Svaka aktivnost u sistemu banke se bilježi i banka uz pomoć internih kontrola može utvrditi eventualne neovlašćene pristupe podacima i preduzeti stroge sankcije prema zaposlenima ukoliko se dokaže neovlašćeno odavanje ličnih podataka ili podataka o bankarskoj tajni trećim licima”.
Navode i da nemaju saznanja o slučaju sagovornika Vijesti, niti im se on žalio.
“Banka nema saznanja o slučaju koji navodite, niti je zaprimila prigovor od strane pomenutog gospodina. Iz Vašeg obraćanja ne možemo zaključiti ni na koji period se odnosi ovaj slučaj te stojimo na raspolaganju g. ** za provjeru bilo kog tipa nedoumice u vezi sa njegovim poslovanjem sa bankom... Kao što smo već naveli banka nema evidentiranih prigovora pa po ovom slučaju nije ni mogla pokretati radnje u skladu sa standardima poslovanja i internim procedurama koje definišu ovu oblast”, objasnili su, poručivši da su na raspolaganju klijentu jer je za njihovu banku integritet i postupanje u skladu sa zakonom od najvećeg značaja.
Danilo Bojović: Nemam veze sa zelenašenjem
Žabljačanin Danilo Blagoja Bojović saopštio je da on nije onaj koji se kao D. Bojović pominje u tekstu “Otimaju stanove, kuće i bagere”.
“Povodom teksta koji je juče, 10.02.2026 godine, objavljen na Vašem portalu vijesti.me pod naslovom ‘Otimaju stanove, kuće i bagere: Zelenašenje u Crnoj Gori’, zbog niza neprijatnosti koje su usledile nakon objavljivanja istog, prinuđen sam da se oglasim na ovaj način. U tekstu se navodi: "izvjesni D.Bojović, Žabljačanin, koji se bavi zelenašenjem i utajom dugova."
Moram da naglasim da ja, Danilo Blagoja Bojović, sa Žabljaka nemam nikakve veze sa u tekstu navedenim radnjama i kriminalnim organizacijama”, piše u njegovom reagoavnju...
Braća Maković: Ne postoji dokaz, ni postupak protiv nas
Nikola Maković reagovao je na tekst “Keljmendijevi, Osmanijevi, škaljarski i kavački kamataši”, navodeći da ne postoji nijedan dokaz da su on i njegov brat to radili.
“Povodom objave na portalu Vijesti, u kojoj se u kontekstu bavljenja zelenašenjem pominju braća Maković i gdje su navedeni naši inicijali, kategorički demantujemo prednju objavu i ukazujemo da je ista neistinita, jer ne postoji niti jedan dokaz, postupak ili bilo šta drugo protiv nas u tom pravcu”, piše u njegovom reagovanju.
U sjutrašnjim “Vijestima” čitajte kako funkcioniše škaljarska kriminalna grupa u kontekstu zelenašenja, sa kojom navijačkom grupom su neki od njih u kontaktu i koje podgoričke ćelije tog klana daju novac pod kamatu. Čitajte i kako je jedan Podgoričanin na sudu dobio zelenaša, a tužilaštvo odacilo njegovu prijavu...
Bonus video:
