Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) ukoliko se u Skupštini sjutra usvoje predloženi amandmani, koje je usvojila Vlada na današnjoj sjednici, dobiće direktniji odnos sa građanima odnosno neće im više trebati pomoć policije kao posrednika prilikom prikupljanja obavještajnih podataka.
Predloženom izmjenom člana 12 mijenja se dosadašnji stav 4 kojim je bilo propisano da Agencija, u slučaju kada lice nije dalo izričitu saglasnost za razgovor, može tražiti od policije da obavi razgovor uz učešće operativca tajne službe.
"Umjesto tog rješenja, uvodi se jasna i neposredna zakonska mogućnost da Agencija sama uputi poziv na razgovor licu za koje postoji vjerovatnoća da raspolaže podacima neophodnim za vršenje poslova iz njene nadležnosti, uz obaveznu pouku da lice nije dužno da daje podatke", navodi se predloženim amandmanom.
Vlada je usvojila 12 amandmana, a kako su saopštili, to je učinjeno nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom nakon kojih su "stvoreni su uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR odnosno zaštitu podataka o ličnosti".
"Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije", piše u saopštenju Vlade.
Usvojenim amandmanima na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) značajno se proširuju ovlašćenja Agencije i pojačava zaštita operativaca, ali i tajnih saradnika.
Od kraja jula trajala je komunikacija sa Evropskom komisijom u vezi sa Predlogom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Predlogom zakona o unutrašnjim poslovima oko usaglašavanja konačnog teksta, a kojima se planiraju ozbiljne reforme u sektoru bezbjednosti.
Predložene zakonske izmjene ljetos su blokirane nakon brojnih kritika NVO i stručne javnosti, zbog predloženih izmjena ali i netransparentnog procesa.
Zbog toga je i specijalna izvjestiteljka UN Ana Brian Nougreres u septembru uputila pismo Vladi u kojem je izrazila ozbiljnu zabrinutost i upozorila da članovi 13, 15 i 18 Predloga zakona "daju ANB-u preširoka ovlašćenja za nadzor i prikupljanje podataka bez adekvatnog sudskog nadzora, što može dovesti do povreda prava na privatnost i drugih ljudskih prava zagarantovanih međunarodnim pravom".
Ona je imala u vidu i amandmane, koje je Vlada naknadno predložila krajem jula i zaključila da “uprkos tim amandmanima i dalje postoje određeni nedostaci i da su potrebne dodatne izmjene kako bi se zaštitilo pravo na privatnost”.
Posebno je istakla da Predlog ne predviđa dovoljne sudske garancije, nezavisan nadzor, niti je donijet u procesu javne rasprave, iako su sve to osnovni principi demokratskog upravljanja i zaštite ljudskih prava.
Tajnim saradnicima šira prava i zaštita
Amandmanom 2 predloženo je da tajni saradnici ANB-a dobiju značajno širu paletu zaštite i prava: osiguranje, zdravstveno/PIO, pomoć porodici što bi značilo da bi moglu da ostavre statusno slična prava kao stalno zaposleni operativci tajne službe.
Tajni saradnici, predloženim rješenjem, osim dosadašnje zaštite identireta u posebnom ugovoru sa tajnom službom mogu ugovoriti životno osiguranje za rizike, koji se mogu pretpostaviti u vezi sa zadacima za potrebe Agencije.
"Evidentirani tajni saradnik koji se povrijedi ili oboli obavljajući poslove po nalogu Agencije, a nije osiguran po drugom osnovu, ima za vrijeme liječenja prava iz zdravstvenog osiguranja kao da je zaposlen u Agenciji. U slučaju invalidnosti uzrokovane povredom ili bolešću nastalom prilikom obavljanja tih poslova, ima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kao da je zaposlen u Agenciji. U slučaju smrti tajnog saradnika prilikom obavljanja poslova po nalogu Agencije, njegovoj užoj porodici, odnosno supružniku i djeci, pripada jednokratna novčana pomoć", navodi se u amandmanu 2.
Predloženim izmjenama se šire i ovlašćenja Agencija prilikom upotrebe sredstava prinude jer je ranije službenik ANB samo “u izuzetnim situacijama” mogao da utvrdi identitet i da upotrijebi vatreno oružje.
Amandmanom se uvodi novi član 26 i širi opseg ovlašćenja, kojim službenik ANB-a može da utvrdi identitet lica i bez “izuzetnih situacija”.
Suština promjene je da ANB dobija jasnije normiran okvir za primjenu prinude, približan policijskom režimu – uz formalno pozivanje na standarde postupnosti/srazmjernosti.
Operativac uz pozivanje na Zakon o unutrašnjim poslovima, može primijeniti čitav spektar sredstava prinude: upozorenje, naređenje, ograničenje kretanja, fizička snaga, vezivanje, vatreno oružje, uz pravila postupnosti/srazmjernosti i obavezu izvještavanja/kontrole.
"Brisanjem riječi 'izuzetnim situacijama' otklanja se normativna nepreciznost, naročito u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje identiteta. Utvrđivanje identiteta predstavlja osnovno, minimalno i preventivno ovlašćenje koje po svojoj prirodi ne može biti vezano isključivo za 'izuzetne situacije', već se može javiti u redovnom vršenju poslova iz nadležnosti Agencije, kada je to neophodno radi pouzdane identifikacije lica i zakonitog postupanja", piše u amandmanu 3.
Članom 28 uređeno je i da direktor ANB-a određuje ko ima pravo da nosi vatreno oružje. Ovlašćeni službenik Agencije, koji u okviru svojih dužnosti vrši kontraobavještajnu zaštitu; zaštitu bezbjednosti službenika Agencije i drugih lica angažovanih na poslovima iz nadležnosti Agencije ili izvršava poslove i zadatke visokog rizika u oblasti borbe protiv terorizma, stranog obavještajnog djelovanja i organizovanog kriminala, ima pravo držanja i nošenja vatrenog oružja...
"Prethodno rješenje nije sadržalo jasnu gradaciju sredstava prinude, niti je preciziralo njihovu primjenu kroz načela zakonitosti, srazmjernosti i postupnosti, što je ključno radi obaveze primjene najmanje restriktivne mjere kojom se može postići zakoniti cilj. Takođe, nije bilo sistemski usklađeno sa zakonom kojim se uređuju unutrašnji poslovi, niti je jasno uređivalo obavezu izvještavanja, kontrolu i odgovornost, što je bilo neophodno radi osiguranja ustavne proporcionalnosti, pravne sigurnosti i jedinstvenog standarda primjene sile u pravnom poretku", piše u obrazloženju.
Poligraf iza zatvorenih vrata
Ranijim Predlogom zakona o ANB poligraf je bio moguć uz pisanu saglasnost službenika Agencije, koji se podvrgava poligrafskom testiranju i garantuje mu se prezumpcija nevinosti.
Međutim, novina je da se dodaje riječi: “i ne mogu se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku”...
Suština promjene je testiranje iza “zatvaranje vrata” odnosno da poligraf ne postane dokazni instrument u krivičnim predmetima i jačanje procesnih garancija zaposlenih.
Unošenje odredbe o prezumciji nevinosti i nemogućnosti korišćenja podataka dobijenih poligrafskim testiranjem u krivičnim postupcima obezbjedjuje se veći stepen pravne zaštite službenika Agencije.
Amandmanom 6, članom 37 predviđeno je da je služba dužna da građanina, na njegov pisani zahtjev, obavijesti da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njemu i da li Agencija vodila evidenciju o njegovim ličnim podacima i da mu stavi na uvid dokumenta o prikupljenim podacima.
"Naime, u slučaju sumnje na potencijalnu zloupotrebu od strane ANB, građani zaštitu svojih prava mogu ostvariti u postupcima pred redovnim sudovima, koji su, u svakoj pojedinačnoj situaciji, još jedan kontrolni mehanizam zakonitosti rada ANB", piše u obrazloženju.
Ranijim predlogom predviđeno je bilo da na zahtjev građanina Agencija odgovori u roku od 30 dana ali uz mogućnost da odloži postupanje ako bi imalo štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost – do isteka roka tajnosti.
Amandmanima 7 i 8 Vlada je usvojila mogućnost da se u organizaciji ANB-a utvrde poslovi za zaštitu bezbjednosti ovlašćenih službenika i drugih angažovanih lica u situacijama povećanog rizika.
Suština promjene je da se segment operativne zaštite pravno uobliči kao legitimna funkcija u sistematizaciji tajne službe.
"Takve situacije, između ostalog, mogu obuhvatati, ali nisu ograničeni na potrebu hitnog i bezbjednog izmještanja (izvlačenja) ovlašćenog službenika ili tajnog saradnika sa mjesta sastanka ili operativne aktivnosti; pokušaj napada, razotkrivanja ili nasilne kompromitacije tokom tajne pratnje ili osmatranja; bezbjednosno rizične kontakte, uključujući kupovinu predmeta, dokumenata ili podataka u okviru prikrivenih aktivnosti; situacije u kojima postoji neposredna prijetnja identitetu ili fizičkoj bezbjednosti...", piše u obrazloženju.
Navodi se da se na taj način obezbjeđuje institucionalna i pravna sigurnost u postupanju u situacijama povećanog rizika, uz istovremeno poštovanje načela zakonitosti i proporcionalnosti.
Novi režim za radna prava
Amandmanima 8, 9 i 10 uređuju se prava službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali i način penzionisanja dobija potpuno novi režim.
Najkrupnija statusna promjena je da se penzionisanje veže primarno za godine života (55/60), a ne samo za staž.
Ranijim Predlogom u član 56 službenik dobija zaradu radnog mjesta na koje je raspoređen, ali amandmanom se omogućava zadržavanje zarade sa radnog mjesta sa kojeg je raspoređen, ako je povoljnije i to u skladu sa podzakonskim aktima. Na taj način se uvodi zaštita povoljnijeg rješenja kod trajnog rasporeda.
Raniji Predlog u članu 70 predviđa da prestanak radnog odnosa službenika Agencije donosi se rješenjem direktora uz pravo na starosnu penziju kad navrši 30 godina staža, od toga 15 godina efektivno na poslovima sa uvećanim stažom, a penzija po PIO pravilima uz uvećanje 40%.
"Predloženim rješenjima uređuje se poseban režim prestanka radnog odnosa i ostvarivanja prava na starosnu penziju za ovlašćene službenike Agencije, kao izuzetak od opšteg sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, imajući u vidu specifičnu prirodu poslova koje Agencija obavlja. Formulacijom „izuzetno od uslova propisanih zakonom kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje“ jasno se uspostavlja odnos lex specialis – lex generalis, čime se izbjegava kolizija propisa i obezbjeđuje pravna izvjesnost u primjeni", piše u obrazloženju.
Predloženo je da se član 70 mijenja odnosno da ovlašćenom službeniku Agencije prestaje radni odnos po sili zakona kada navrši 55 godina života, uz ostvarivanje prava na starosnu penziju po ovom zakonu.
"Službeniku Agencije može prestati radni odnos rješenjem direktora Agencije, uz njegovu pisanu saglasnost ili na njegov zahtjev, uz ostvarivanje prava na starosnu penziju po ovom zakonu, ako kumulativno ispunjava sljedeće uslove: navršio je najmanje 50 godina života; ostvario je najmanje 20 godina staža osiguranja; ima najmanje 10 godina rada na poslovima u Agenciji na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem", predloženo je amandmanom 10.
Prestanak radnog odnosa, može se odložiti, na osnovu odluke direktora Agencije, ako to zahtijevaju potrebe posla koje proističu iz organizacionih, kadrovskih, bezbjednosnih ili funkcionalnih razloga, kao i drugih opravdanih okolnosti koje utiču na izvršavanje poslova iz nadležnosti Agencije.
"Odlaganje može trajati najduže do navršenja 60 godina života", navodi se u obrazloženju.
Amandmanom 11 dodaje se novi član 87 - usklađivanje sa zakonom o zaštiti podataka. Ranijim Predlogom u završnim odredbama nije bilo “obaveze naknadnog usklađivanja”. Novim članom propisuje se obaveza da se odredbe zakona usklade sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti u roku od 6 mjeseci od usvajanja.
Time je Vlada preuzela obaveza da će se domaći GDPR/LED okvir mijenjati u skladu sa direktivama EU.
Bonus video:
