Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pozvao je da se održi kontrolno saslušanje povodom slučaja prokopavanja tunela iz depoa Višeg suda, navodeći da su aktivnosti počele 12. septembra, dok je nova Vlada formirana 31. oktobra.
"Jesam li ja odgovoran? Evo me ovdje. Ko je trebalo da odradi kontrolna saslušanja", rekao je Abazović.
On je kazao da su ljudi koji su, prema njegovim riječima, trebalo da daju odgovore u vezi sa tunelom sada unaprijeđeni u sektoru bezbjednosti ili u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
"Pozivam da održimo kontrolno saslušanje", poručio je Abazović.
Dodao je da je policija sprovela aktivnosti, da je bilo lišenja slobode i suđenja i da je slučaj dobio određeni epilog.
Abazović je ustvrdio da je tunel kopan jer je tokom ljeta postalo jasno da URA neće biti dio 44. Vlade.
"Nakon konsultacija sam izjavio da sebe ne vidimo u toj vladi i to je bio ‘boost’ za organizovani kriminal", kazao je.
Govoreći o Zoranu Lazoviću, Abazović je naveo da je Lazović pred Osnovnim sudom u Ulcinju, uoči formiranja nove Vlade, rekao: "Ovaj čovjek sa kojim se ja sudim (aludirajući na Abazovića) opstruira formiranje nove vlade, dajte mi novu vladu što prije".
"Nije prošlo ni nedjelju dana, došla je nova vlada. Neka je srećna i njemu i drugim ljudima iz organizovanog kriminala, i vama", rekao je Abazović.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je na zajedničkoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu da, iako pozdravlja akcije protiv Veselina Barovića i Aca Đukanovića, smatra da je time porodici Đukanović učinjena usluga.
"Pozdravljam akcije protiv Veselina Barovića i Aca Đukanovića, ali mislim da familiji Đukanović nijeste mogli da napravite veću uslugu", rekao je Abazović.
On je naveo da su, umjesto otvaranja, kako tvrdi, mnogo ozbiljnijih finansijskih pitanja, sprovedene aktivnosti koje se odnose na oduzimanje oružja i municije.
"Trebalo je da idemo prema ljudima koji su iznijeli iz zemlje stotine miliona ili milijarde, a vi ste napravili akciju da oduzmete lovačke puške i municiju. Da sam Aco ili Milo Đukanović, bio bih prezadovoljan", kazao je Abazović.
Dodao je da će, po njegovom mišljenju, javnost Aca Đukanovića sada percipirati kao osobu koja je nelegalno posjedovala oružje.
"To je tradicija kod desetina hiljada ljudi u Crnoj Gori – ne i kod mene. Te lovac, te mu ostavio djed", rekao je Abazović.
On je istakao i da, prema njegovim informacijama, postoji širi kontekst cijelog slučaja.
"Prema mojim informacijama, možda su netačne, pokvarila se mnogo veća igra koja je vodila ka značajnijem slučaju u odnosu na ovo što je bio predmet pretresa. Hoće li vrijeme to pokazati ili ne – ne znam, ali znam o čemu je riječ", kazao je Abazović.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da primjećuje napade na sutkinju Vesnu Kovačević i da želi da pojasni detalj u vezi sa njegovim ranijim navodima o „čaršijskim pričama“.
"Vesna Kovačević je meni tom prilikom kazala da su čaršijske priče prenesene novinarki, a ta novinarka je to ukazala sutkinji Kovačević. Nije Kovačević to doživjela kao čaršijske priče lično, nego je precizirala da su čaršijske priče došle do novinarke i da je novinarka to saopštila Vesni Kovačević, a onda meni, kako sam prethodno naveo“, rekao je Šćepanović.
Dodao je da mu je cilj da se sutkinja ne predstavi kao da je neozbiljno shvatila informaciju.
"Da se Kovačević ne bi na bilo koji način stavilo u zlo kao da je ona neozbiljno shvatila, želim samo da objasnim kako je to predstavljeno i kako je došlo do mene", kazao je Šćepanović.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je najjači argument za produženje maksimalnog trajanja pritvora sa tri na pet godina činjenica da se gotovo nijedan složeniji predmet ne okonča u roku od tri godine.
"Gotovo da nema predmeta koji se riješi za tri godine. Donijeti presudu nije lako, to su ogromni izazovi", rekao je Božović.
On je naveo da se dešavalo, a dešavaće se i ubuduće, da postupak traje dvije, tri ili četiri godine, a da sudija u međuvremenu napreduje, na primjer iz Višeg u Apelacioni sud, nakon čega postupak kreće iznova.
"Zbog toga, između ostalog, imamo procese koji traju dugo. Takav je ZKP, takva je praksa i mislim da nije fer kada osuđujemo i napadamo sudove i sudije, jer se to dešavalo u nemalom broju slučajeva", kazao je Božović.
Dodao je da je bilo i kršenja procesne discipline, te da je činjenica da neke sudije nijesu mogle da završe postupak za tri godine, dok je drugima to pošlo za rukom za devet mjeseci.
"Isti ti naši sudovi u jednom stepenu odluče jedno, a u drugom drugačije, zato treba gledati cjelovitost slike", naveo je ministar.
Božović je rekao da je od 2020. ili 2021. godine, iz različitih razloga, promijenjeno 150 od ukupno 250 sudija, što je, kako je naveo, uzrokovalo kašnjenja u određenim predmetima.
"Mi smo prva država u regionu koja ima prvostepenu presudu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda i postupke protiv mnogih", kazao je on.
Dodao je da treba voditi računa da se političkim izjavama ne vrši preveliki pritisak na pravosudne institucije.
Odgovarajući na pitanje poslanika Nikole Zirojevića ko je bio izvor Vesni Kovačević za navodne "čaršijske priče", direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je riječ o jednoj novinarki i da se komunikacija desila 26. decembra.
"Izvor Vesni Kovačević je jedna novinarka i to je bila komunikacija 26. decembra", rekao je Šćepanović.
On je naveo da mu je Kovačević potvrdila da je riječ o čaršijskoj priči i da o tome postoji zabilješka kod sudije.
"Upravo mi je Kovačević poslala poruku: ‘Reci, Lazare, da sam ti rekla da je čaršijska priča i da je od jedne novinarke’. Nije informacija od obavještajno-bezbjednosnog sektora, nije informacija od Uprave policije i ANB-a“, kazao je Šćepanović.
Šćepanović je kazao da je ranije naveo da će, ukoliko dođe do demantija, otkriti ime visokog zvaničnika koji mu je saopštio da je neizručenje Svetozara Marovića bilo politički dogovor.
"Kada ste pitali za Svetozara Marovića čiji je to bio dogovor, rekao sam da ću, ukoliko bude demantija od strane visokog zvaničnika iz organa za sprovođenje zakona i službi bezbjednosti, otkriti o kome je riječ. On je to potvrdio – da je to bio dogovor prethodnog menadžmenta i prethodne vlasti“, kazao je Šćepanović.
Govoreći o odgovornosti u predmetima koji su izazvali pažnju javnosti, naveo je da policija ne bježi od odgovornosti.
"Odgovornost sudskog vijeća i policije – naravno da ne bježimo od odgovornosti, potpuno sam saglasan sa vašom konstatacijom", rekao je on.
Dodao je da smatra da neko treba da odgovara zbog velikog broja neodržanih ročišta.
"Ako je Vesna Kovačević za deset mjeseci uspjela, uz podršku policije, da ekspresno dođe do presude, a vidjeli ste i opstrukcije koje su pružane, saglasan sam da zbog 20 neodržanih ročišta neko treba da odgovara", kazao je Šćepanović.
Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Miloša Pižurice – „Da li je istina da sve što je Vesna napisala u pismu postoji u arhivu ANB-a?“ – predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević kazala je da je u pismu ukazano na takozvani dokumentacioni fond i podatke sa kojima bi Agencija trebalo da raspolaže.
"Mi vam svakako dajemo uvjerenje da ono što smo imali prilike da vidimo putem medija, Agencija je već preduzela aktivnosti u provjeri navoda koji su navedeni u tom pismu i ukoliko dođemo do podataka, ukoliko oni postoje u dokumentacionom fondu Agencije, budite uvjereni da će o tome biti obaviješteni nadležni organi", kazala je Raičević.
Na pitanje zašto je direktor ANB-a bio odsutan na dan izricanja presude Milošu Medenici, Raičević je rekla da je direktor štićena ličnost i da su njegova putovanja tajni podatak.
"Njegove aktivnosti koje obavlja van teritorije Crne Gore u međunarodnim aktivnostima ne mogu biti predmet interesovanja javnosti. Neminovno je da putuje redovnim linijama i obični građani ga mogu sresti“, navela je ona.
Dodala je da smatra da podatak o tome da li je tog dana bio u Crnoj Gori nije toliko bitan, jer Agencija funkcioniše punim kapacitetom u okviru međunarodnih aktivnosti koje direktor ima.
Govoreći o njegovom nedolasku na sjednicu, kazala je da je procjena direktora ko će se pojaviti.
"Opis radnih mjesta u ANB-u je tajni podatak. Procjena je direktora ko će se pojaviti ovdje danas“, rekla je Raičević.
Ona je istakla i da Agencija nije imala ovlašćenja da sprovodi i vrši kontrolu mjera koje su izrečene u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da, prema njegovim saznanjima, postoji službena zabilješka koja dovodi u pitanje tvrdnje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića o razgovoru sa sutkinjom Vesnom Kovačević.
"U saznanju sam da postoji službena zabilješka, koja je u posjedu MUP-a, a koja demantuje vašu tvrdnju da je Kovačević rekla da se radi o čaršijskoj priči“, rekao je Zirojević.
Time je reagovao na Šćepanovićevo ponovljeno izlaganje u kojem je naveo da mu je sutkinja pomenula „čaršijske priče“ u vezi sa mogućim bjekstvom ili samoubistvom Vesne Medenice, odnosno bjekstvom Miloša Medenice.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da mu je na jednom skupu visoki predstavnik Vlade Srbije rekao da je neizručenje Svetozara Marovića Crnoj Gori bio politički dogovor dvije države.
"Od visokog predstavnika Vlade Srbije, na jednom simpozijumu, u razgovoru mi je saopšteno - uz napomenu da to neće javno reći - da je to bio politički dogovor“, rekao je Šćepanović.
On je naveo da je tom prilikom insistirao na pitanju zašto Srbija ne izručuje Marovića, ali i druga lica poput Vuka Vulevića, Bobana Baćovića i članova organizovanih kriminalnih grupa.
"Rečeno mi je da je to bio dogovor između dvije države da se to lice ne izruči. To je bio dogovor političke elite, visoko profilisanih donosilaca odluka, da Svetozar Marović ne bude izručen Crnoj Gori. Ako bude demantija, reći ću ko mi je to rekao", kazao je Šćepanović.
Govoreći o Lidiji Mitrović, Šćepanović je naveo da je ona pravosnažno osuđena tokom maja ili juna 2025. godine i da je nakon toga bila na slobodi.
"Bila je u Grčkoj sa pravosnažnom presudom. Zakon ostavlja prostor svakom pravosnažno osuđenom licu da se samo javi na izdržavanje kazne zatvora. Ukoliko se ne javi, sud obavještava policiju da ga pronađe i privede", rekao je on.
Dodao je da policija u tom periodu nije imala ovlašćenja niti je bila obaviještena.
"Nas niko nije obavijestio u tom vremenskom periodu, niti smo imali ovlašćenja za postupanje prema Lidiji Mitrović", kazao je Šćepanović.
Nakon što se, kako je naveo, nije javila na izdržavanje kazne, raspisana je potjernica i preduzete su brojne aktivnosti.
"Odmah su raspisane potjernice i sprovedene brojne mjere i radnje. Nadam se da ćemo je u doglednom roku locirati, lišiti slobode i sprovesti na izdržavanje kazne zatvora", rekao je Šćepanović, navodeći da je osuđena na šest mjeseci zatvora.
Govoreći o Milošu Medenici, kazao je da policija danonoćno sprovodi aktivnosti na njegovom lociranju.
"Odustajanja nema. Istim intenzitetom kao od dana kada smo dobili informaciju da je nestao, pa do danas, sprovode se opsežne mjere i radnje. Uvjeravam vas da ćemo uraditi sve da ga pronađemo", rekao je Šćepanović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović poručio je da se bezbjednost ne zasniva na "nadi", već na iskustvu i logici procesnog prava.
"Lice se ne čuva nadom, nego iskustvom i logikom. Ako postoji mali rizik od bjekstva, sud će izreći blažu mjeru. Ako postoji visok rizik, izreći će mjeru koja realno sprečava bjekstvo", kazao je Bogdanović.
On je naveo da, ukoliko u situaciji visokog rizika sud izrekne blažu mjeru, to nije greška Uprave policije.
"To je pogrešna procjena suda, ili namjerno pogrešna procjena, ali nije policijski skandal", rekao je.
Bogdanović je kazao da je dodatni problem to što je bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, koja se nalazi na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država i osuđena je na 12 godina zatvora zbog prodaje sudskih presuda, nakon izricanja prvostepene presude dobila mjeru zabrane napuštanja opštine.
"Ne zabranu napuštanja stana, ne zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor, već zabranu napuštanja opštine – kao da se opština može zaključati ključem, kao da se Kolašin čuva rampom, kao da se država može nacrtati kredom", naveo je Bogdanović.
Dodao je da je Apelacioni sud, po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, tek nakon mjesec dana odlučio da joj odredi pritvor.
"I onda Viši i Apelacioni sud ubjeđuju građane da je to bila kontrola nad tim licem", rekao je on.
Bogdanović tvrdi da je riječ o "refleksu organizovanog kriminala koji se brani iznutra, unutar institucija sistema“, navodeći da se napadi na Upravu policije dešavaju jer je, kako je kazao, postala prijetnja kriminalnim strukturama.
"Branite sud jer je postao ventil – mjesto gdje se ispušta kriminalni pritisak, gdje se postupci razvlače i gdje se krivica razvodnjava dok ne ispari", kazao je Bogdanović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica osvrnuo se na pismo Vesne Medenice koje je objavljeno nakon njenog hapšenja, pitajući predstavnicu Agencije za nacionalnu bezbjednost da li navodi iz tog pisma postoje u arhivi ANB-a.
"Da li je tačno da sve što je Vesna Medenica navela u pismu postoji u arhivi ANB-a", pitao je Pižurica predstavnicu te institucije Sanju Raičević.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da se na svaku kritiku i zahtjev za odgovornost odgovara tvrdnjama o hibridnom djelovanju usmjerenom protiv institucija.
"Ako na svaku kritiku odgovarate pričom o hibridnom djelovanju protiv institucija sistema, onda to više nije institucionalna odgovornost nego politika", rekao je Nikolić.
On je dodao da mu smeta što se, kako tvrdi, predstavnici ključnih institucija bave politikom, te upitao gdje se nalazi predsjednik Vlade.
"Đe se nalazi predsjednik Vlade? To niko ne zna, kao da nije odgovoran", kazao je Nikolić.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica pitao je da li se može očekivati brzo privođenje pravdi odbjegle bivše tužiteljke Lidije Mitrović.
On je naveo da se prvi put organizuje ovakva sjednica, ističući da to nije učinjeno nakon prokopavanja tunela iz depoa Višeg suda, niti nakon bjekstva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera ili odbjeglog policajca Ljuba Milovića.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je svako lice koje je 27. i 28. januara imalo kontakt sa Milošem Medenicom u tom periodu identifikovano, ali je naglasio da kršenje mjere nadzora nije krivično djelo.
On je naveo da je, nakon raspisivanja potjernice za Medenicom, državni tužilac upoznat sa imenima osoba koje su mu pružale podršku, kao i sa načinom na koji su to činile.
"Ako treba tužilac da odgovori na ovo pitanje, ja ne mogu zbog istrage", rekao je Šćepanović.
Dodao je da postoje dvije faze pomaganja, od kojih je jedna otkrivena, dok su mu u drugoj fazi, kako je naveo, pomagali članovi organizovane kriminalne grupe.
Prema njegovim riječima, lica koja nijesu locirana nijesu ni privedena, dok su za ona koja su identifikovana i za koja policija ima saznanja da su pomogla Medenici formirani spisi predmeta, koji su sastavni dio dokazne građe državnog tužilaštva.
"Da li će biti krivičnog djela zbog pružanja pomoći u ovom momentu ne mogu da odgovorim, jer ne znam ima li krivičnog djela u konkretnom slučaju", kazao je Šćepanović.
Šćepanović je kazao da je posljednju komunikaciju sa sutkinjom Vesnom Kovačević imao 26. decembra 2025. godine, kada su razgovarali o više predmeta, među kojima i o slučaju Vesne i Miloša Medenice.
"Sadržina našeg razgovora odnosila se na više predmeta. U tom momentu je dobila neprovjerene čaršijske priče koje je podijelila sa mnom i kazala da joj je izvor rekao da bi lice koje je sada u pritvoru, osuđeno, moglo da izvrši samoubistvo, kao i da postoji mogućnost da se Vesna ili Miloš daju u bjekstvo“, rekao je Šćepanović.
Naveo je da je nakon toga izdao nalog službenicima da odmah uspostave operativnu mjeru notifikacije ukoliko ta lica krenu ka državnoj granici.
"Dao sam nalog službenicima da odmah stave operativnu mjeru notifikacije ukoliko lica pođu ka granicama", kazao je on.
Dodao je da je tada pitao sutkinju zbog čega, ukoliko postoje takve informacije, ne odredi pritvor.
"Rekla je: 'To su, Lazare, čaršijske priče ničim potvrđene'", naveo je Šćepanović.
Poslanik DPS-a Oskar Huter pitao je ministra pravde Bojana Božovića kako dozvoljava da se mjere nadzora, kako je naveo, sprovode „ofrlje“.
„Da li oni koji su u kućnom pritvoru mogu da šetaju kad god im na um pane, kad im policija nije u viziti, jer smo čuli od MUP-a da nemaju osnova“, rekao je Huter.
Ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića upitao je da li su procesuirani pomagači u bjekstvu Miloša Medenice, podsjećajući da je ranije saopšteno da je policiji poznato ko je pružio logistiku za njegovo bjekstvo.
"Kako nijeste procijenili da je dan uoči presude bio dovoljan razlog da se obezbijedi zgrada u kojoj živi lice koje je već jednom bilo u bjekstvu, član kriminalne organizacije", kazao je Huter.
Obraćajući se direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, naveo je da je, prema njegovim riječima, bio usmeno obaviješten iz suda da postoji opasnost od Medeničinog bjekstva, ali da nije reagovao.
"Govorite da ćemo, ako vas smijene, biti pod kriminalom, da ste vi kao ličnost jedina odbrana i da će se negdje ispaljivati vatrometi. Na Cetinju se svaki dan ispaljuju vatrometi i slave ubistva otkad ste vi na čelu Uprave policije", rekao je Huter.
Predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Sanja Raičević kazala je da ta institucija nema nadležnosti kada je riječ o sprovođenju mjera nadzora, niti obavezu obezbjeđivanja pritvorenih lica.
Ona je istakla da ANB nije ni operativno ni funkcionalno zadužena za realizaciju tih mjera.
"ANB nije nadležna niti ovlašćena za realizaciju mjera nadzora, niti ima operativnu ili funkcionalnu obavezu obezbjeđivanja pritvorenih lica. Ne možemo snositi odgovornost u konkretnom slučaju", kazala je Raičević.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da policija ne može postavljati zasjede niti nezakonito pratiti bilo koga ukoliko za to ne postoji pravni osnov koji proizilazi iz naloga suda.
"Policija ne može da postavlja zasjede, nezakonito prati ako ne postoji pravi osnov koji se crpi iz naloga suda. U Zakonu o unutrašnjim poslovima nema tog pravnog osnova, ne postoji zakonski okvir na osnovu kojeg policija samoinicijativno može da preduzme neke represivne mjere", rekao je Šćepanović.
On je pojasnio da u slučaju kada policija zatekne lice u kršenju mjera nadzora, bez odlaganja obavještava sud.
"Kada lice zatekne u kršenju mjera, automatski bez odlaganja policija obavještava sud. Sud je taj koji će da kaže šta dalje da se radi – ako treba da ga zadrži, policija će ga zadržati, ako treba da ga liši slobode, lišiće ga slobode. Ako ga policija zatekne, a sud kaže pusti, on nastavlja da egzistira, planira i sprovodi određene kriminalne aktivnosti", kazao je Šćepanović.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da Miloš Medenica nije pobjegao policiji, već, kako je naveo, neefikasnim zakonskim rješenjima.
"Miloš Medenica je prekršio mjeru nadzora, a pobjegao je neefikasnim zakonskim rješenjima", rekao je Šćepanović.
On je poručio da mjera nadzora nije pritvor, niti kazna, te da ne predstavlja krivično djelo ili prekršaj.
"Mjera nadzora nije pritvor, mjera nadzora nije kazna, mjera nadzora ne predstavlja krivično djelo niti prekršaj, niti ima posljedicu sa aspekta policijskih ovlašćenja. Uloga policije je bila kontrolno-informativna", kazao je Šćepanović.
Dodao je u ovom trenutku postoji 90 visokorangiranih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa (OKG) u čijim slučajevima sud nije donio odluku.
"Niko se ne bavi zašto su ta lica puštena zbog nedonošenja presuda. Policija je uhapsila ta lica, sudjelovala u izviđaju sa državnim tužilaštvom i obezbijedila materijalne i personalne dokaze. Nedonošenje presuda u predviđenom roku je povreda zakona i to je uzročno-posljedična veza i akumulirani problemi sad treba policiji da se stave na teret“, naveo je on.
Šćepanović je kazao i da će od Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i predsjednika tog odbora Zorana Mikića tražiti da Sudski savjet pokrene disciplinski postupak, odnosno preduzme etičke mjere i radnje u odnosu na predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića.
Mikić je Šćepanoviću rekao da taj zahtjev pošalje pismeno.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da je Uprava policije utvrdila 351 kršenje mjera nadzora i o tome obavijestila sudove, ali da nije bilo povratne reakcije, osim u četiri slučaja.
"351 je broj kršenja mjera nadzora koje je utvrdila Uprava policije i obavijestila sud i nismo imali povratnu reakciju. Samo u četiri slučaja su određene alternativne mjere", rekao je Šaranović.
On je naveo da je sve to posljedica neizricanja prvostepenih presuda u roku od tri godine i da su zbog toga inicirali promjene zakona.
"Zakon nažalost nije dobio potrebnu većinu, zbog toga smo tražili da se prepozna kao krivično djelo kršenje mjera nadzora", kazao je Šaranović.
Dodao je da su se, kako je naveo, potvrdile njihove sumnje i bojazni.
"Govorili smo da će svi članovi OKG uz ovakve neefikasne mjere postati meta suprotnih grupa ili povratnici u izvršenju krivičnih djela“, rekao je on.
Šaranović je kazao da na današnji dan ima oko 690 pravosnažno osuđenih lica koja još nijesu na izdržavanju kazne.
"Da li treba da ih učinimo štićenim ličnostima?", upitao je Šaranović.
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da je kroz rad radne grupe za izmjene i dopune Krivičnog zakonika predviđeno uvođenje novog krivičnog djela - zabrane kršenja mjera nadzora, ali da je odlučeno da to rješenje za sada ostane u formi nacrta dok ne stigne mišljenje Evropske komisije.
Na zajedničkoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu je usvojen dnevni red.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da ako postoji neko mjesto u Crnoj Gori gdje bi svi oni koji obnašaju javne funckije trebalo da se pojave onda je to parlament.
"Svi okrivljeni moraju da se jave sudu, isto bi tako nosilac svake funkcije mora da se javi parlamentu", kazao je on i dodao da takvo postupanje sudske grane vlasti šalje poruku da su "nedodirljivi“.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković je rekao kako mu "djeluje da je ovo unaprijed režirano da se ova sjednica ne održi".
"Volio bih da griješim, ali prilično sam siguran da je na nivou parlamentarne većine napravljen dogovor da se današnja rasprava ne održi. A nije ovo prvi put da neko iz pravosuđa neće da dođe, pa ne mogu da se sjetim da je bilo toliko kritika", kazao je on.
Vuković je rekao da nije prvi put da se neko iz pravosuđa ne pojavi.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović je tražio pauzu, a zmjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Zoran Mikić iz Građanskog pokreta URA je dao pauzu od pet minuta.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, članica Odbora za bezbjednost i odbranu, upitala je sve poslanike šta je njihov posao.
"Ukoliko ne možemo da prepoznamo gdje je sistem zakazao onda ovdje niko ne radi svoj posao kako treba. Mislim da smo svi zaboravili šta je naša uloga. Mislim da se niko ne može osjećati sigurno, zato je naša uloga da se jedan dio osjeća sigurnije, a to možemo kroz dijalog predstavnika onih sektora koji su ovdje prisutni", navela je Pejović.
Ona je naglasila da "trenutno imamo odbjeglog kriminalca", koji se, kako je rekla, "svako malo - on ili avatar, javlja i uznemirava javnost".
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je kazao da je parlament mjesto gdje svi oni koji "obnašaju bilo kakvu funkiciju da se pojave na poziv".
"To je ključni razlog zbog kojeg se ja i direktor Uprave policije uvijek odazivamo. Mi smo listopadni na ovim funkcijama, možemo biti smijenjeni svakog danas. Sudije imaju stalne funkcije. Očeigledno je da ovakvo ponašanje sudske grane vlasti je da su nedodirljivi. Oni su time pokazali nepoštovnje prema svim građanima", kazao je Šaranović
On je naveo da "nemamo šta da krijemo".
"Tužilačka organizacija i sektor bezbjednosti su meta OKG. A ne sudska grana vlasti. Zašto je to tako, možda nam je danas jasnije", rekao je on.
Šaranović je kazao da su "visokozainteresovani da se sjednica nastavi".
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović kazao je da su u toku sjednice dobili dopis kabineta direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića, a u kojem su obaviješteni da će u ime tajne službe u radu učestvovati Sanja Raičević.
"Dopis, gdje nema obrazloženja, je svojevrstan skandal. Ne želim Raičević da stavljam u nezgodnu situaciju, a ukoliko se sjednica danas ne održi, isključivu odgovornost će imati šef ANB-a, pa onda predstvnici sudske vlasti. Ovo je apsolutno nedopustivo u odnosu na našu kontrolnu ulogu", kazao je Bojović.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad (PES) je imao pojašnjenje, da njih treba da "zanima šta predstavnica ANB-a ima da kaže".
"Stekli su se uslovi ovako kako se može održati. Možete da tražite odlaganje", rekao je Laković, koji jedini od predstavnika parlamentarne većine želi da se sjednica održi.
Član Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata (SD) je kazao da imaju i ministra pravde, te da smatra da je "on relevantan sagovornik za sjednicu Odbora".
"Smijenite Sudski savjet, da odatle krenemo. Dobro je rekao Mikić, tu su kad im se određuju varijabile. E ovaj što mu 17 puta bježi OKG lice, a on bježi, za njegovu varijabili neću da glasam. Hvataju nas na emociju kada kažu da sudije osnovnog suda rade za 1.200 eura. Mislim da je ok njima, ali ne ovim što primaju po 4.000 eura, a bježe od odgovornosti", kazao je Zirojević.
On je ponovio da nedolazak predstanika suda znači da se "neko plaši".
"Oni smatraju da ne treba da se pojave u bilo kojem terminu, a ako mislite da zbog toga što je neko toliko bezobrazan da ignoriše poziv dva Odbora, 21 poslanika. Šta je cilj opstrukcije odbora, plašite li se vi nečega? Ja mislim da ovih ljudi, koji su tu, da se ne plaše", kazao je Zirojević.
Bonus video:
