Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Miloša Pižurice – „Da li je istina da sve što je Vesna napisala u pismu postoji u arhivu ANB-a?“ – predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević kazala je da je u pismu ukazano na takozvani dokumentacioni fond i podatke sa kojima bi Agencija trebalo da raspolaže.
"Mi vam svakako dajemo uvjerenje da ono što smo imali prilike da vidimo putem medija, Agencija je već preduzela aktivnosti u provjeri navoda koji su navedeni u tom pismu i ukoliko dođemo do podataka, ukoliko oni postoje u dokumentacionom fondu Agencije, budite uvjereni da će o tome biti obaviješteni nadležni organi", kazala je Raičević.
Na pitanje zašto je direktor ANB-a bio odsutan na dan izricanja presude Milošu Medenici, Raičević je rekla da je direktor štićena ličnost i da su njegova putovanja tajni podatak.
"Njegove aktivnosti koje obavlja van teritorije Crne Gore u međunarodnim aktivnostima ne mogu biti predmet interesovanja javnosti. Neminovno je da putuje redovnim linijama i obični građani ga mogu sresti“, navela je ona.
Dodala je da smatra da podatak o tome da li je tog dana bio u Crnoj Gori nije toliko bitan, jer Agencija funkcioniše punim kapacitetom u okviru međunarodnih aktivnosti koje direktor ima.
Govoreći o njegovom nedolasku na sjednicu, kazala je da je procjena direktora ko će se pojaviti.
"Opis radnih mjesta u ANB-u je tajni podatak. Procjena je direktora ko će se pojaviti ovdje danas“, rekla je Raičević.
Ona je istakla i da Agencija nije imala ovlašćenja da sprovodi i vrši kontrolu mjera koje su izrečene u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da, prema njegovim saznanjima, postoji službena zabilješka koja dovodi u pitanje tvrdnje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića o razgovoru sa sutkinjom Vesnom Kovačević.
"U saznanju sam da postoji službena zabilješka, koja je u posjedu MUP-a, a koja demantuje vašu tvrdnju da je Kovačević rekla da se radi o čaršijskoj priči“, rekao je Zirojević.
Time je reagovao na Šćepanovićevo ponovljeno izlaganje u kojem je naveo da mu je sutkinja pomenula „čaršijske priče“ u vezi sa mogućim bjekstvom ili samoubistvom Vesne Medenice, odnosno bjekstvom Miloša Medenice.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da mu je na jednom skupu visoki predstavnik Vlade Srbije rekao da je neizručenje Svetozara Marovića Crnoj Gori bio politički dogovor dvije države.
"Od visokog predstavnika Vlade Srbije, na jednom simpozijumu, u razgovoru mi je saopšteno - uz napomenu da to neće javno reći - da je to bio politički dogovor“, rekao je Šćepanović.
On je naveo da je tom prilikom insistirao na pitanju zašto Srbija ne izručuje Marovića, ali i druga lica poput Vuka Vulevića, Bobana Baćovića i članova organizovanih kriminalnih grupa.
"Rečeno mi je da je to bio dogovor između dvije države da se to lice ne izruči. To je bio dogovor političke elite, visoko profilisanih donosilaca odluka, da Svetozar Marović ne bude izručen Crnoj Gori. Ako bude demantija, reći ću ko mi je to rekao", kazao je Šćepanović.
Govoreći o Lidiji Mitrović, Šćepanović je naveo da je ona pravosnažno osuđena tokom maja ili juna 2025. godine i da je nakon toga bila na slobodi.
"Bila je u Grčkoj sa pravosnažnom presudom. Zakon ostavlja prostor svakom pravosnažno osuđenom licu da se samo javi na izdržavanje kazne zatvora. Ukoliko se ne javi, sud obavještava policiju da ga pronađe i privede", rekao je on.
Dodao je da policija u tom periodu nije imala ovlašćenja niti je bila obaviještena.
"Nas niko nije obavijestio u tom vremenskom periodu, niti smo imali ovlašćenja za postupanje prema Lidiji Mitrović", kazao je Šćepanović.
Nakon što se, kako je naveo, nije javila na izdržavanje kazne, raspisana je potjernica i preduzete su brojne aktivnosti.
"Odmah su raspisane potjernice i sprovedene brojne mjere i radnje. Nadam se da ćemo je u doglednom roku locirati, lišiti slobode i sprovesti na izdržavanje kazne zatvora", rekao je Šćepanović, navodeći da je osuđena na šest mjeseci zatvora.
Govoreći o Milošu Medenici, kazao je da policija danonoćno sprovodi aktivnosti na njegovom lociranju.
"Odustajanja nema. Istim intenzitetom kao od dana kada smo dobili informaciju da je nestao, pa do danas, sprovode se opsežne mjere i radnje. Uvjeravam vas da ćemo uraditi sve da ga pronađemo", rekao je Šćepanović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović poručio je da se bezbjednost ne zasniva na "nadi", već na iskustvu i logici procesnog prava.
"Lice se ne čuva nadom, nego iskustvom i logikom. Ako postoji mali rizik od bjekstva, sud će izreći blažu mjeru. Ako postoji visok rizik, izreći će mjeru koja realno sprečava bjekstvo", kazao je Bogdanović.
On je naveo da, ukoliko u situaciji visokog rizika sud izrekne blažu mjeru, to nije greška Uprave policije.
"To je pogrešna procjena suda, ili namjerno pogrešna procjena, ali nije policijski skandal", rekao je.
Bogdanović je kazao da je dodatni problem to što je bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, koja se nalazi na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država i osuđena je na 12 godina zatvora zbog prodaje sudskih presuda, nakon izricanja prvostepene presude dobila mjeru zabrane napuštanja opštine.
"Ne zabranu napuštanja stana, ne zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor, već zabranu napuštanja opštine – kao da se opština može zaključati ključem, kao da se Kolašin čuva rampom, kao da se država može nacrtati kredom", naveo je Bogdanović.
Dodao je da je Apelacioni sud, po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, tek nakon mjesec dana odlučio da joj odredi pritvor.
"I onda Viši i Apelacioni sud ubjeđuju građane da je to bila kontrola nad tim licem", rekao je on.
Bogdanović tvrdi da je riječ o "refleksu organizovanog kriminala koji se brani iznutra, unutar institucija sistema“, navodeći da se napadi na Upravu policije dešavaju jer je, kako je kazao, postala prijetnja kriminalnim strukturama.
"Branite sud jer je postao ventil – mjesto gdje se ispušta kriminalni pritisak, gdje se postupci razvlače i gdje se krivica razvodnjava dok ne ispari", kazao je Bogdanović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica osvrnuo se na pismo Vesne Medenice koje je objavljeno nakon njenog hapšenja, pitajući predstavnicu Agencije za nacionalnu bezbjednost da li navodi iz tog pisma postoje u arhivi ANB-a.
"Da li je tačno da sve što je Vesna Medenica navela u pismu postoji u arhivi ANB-a", pitao je Pižurica predstavnicu te institucije Sanju Raičević.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da se na svaku kritiku i zahtjev za odgovornost odgovara tvrdnjama o hibridnom djelovanju usmjerenom protiv institucija.
"Ako na svaku kritiku odgovarate pričom o hibridnom djelovanju protiv institucija sistema, onda to više nije institucionalna odgovornost nego politika", rekao je Nikolić.
On je dodao da mu smeta što se, kako tvrdi, predstavnici ključnih institucija bave politikom, te upitao gdje se nalazi predsjednik Vlade.
"Đe se nalazi predsjednik Vlade? To niko ne zna, kao da nije odgovoran", kazao je Nikolić.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica pitao je da li se može očekivati brzo privođenje pravdi odbjegle bivše tužiteljke Lidije Mitrović.
On je naveo da se prvi put organizuje ovakva sjednica, ističući da to nije učinjeno nakon prokopavanja tunela iz depoa Višeg suda, niti nakon bjekstva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera ili odbjeglog policajca Ljuba Milovića.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je svako lice koje je 27. i 28. januara imalo kontakt sa Milošem Medenicom u tom periodu identifikovano, ali je naglasio da kršenje mjere nadzora nije krivično djelo.
On je naveo da je, nakon raspisivanja potjernice za Medenicom, državni tužilac upoznat sa imenima osoba koje su mu pružale podršku, kao i sa načinom na koji su to činile.
"Ako treba tužilac da odgovori na ovo pitanje, ja ne mogu zbog istrage", rekao je Šćepanović.
Dodao je da postoje dvije faze pomaganja, od kojih je jedna otkrivena, dok su mu u drugoj fazi, kako je naveo, pomagali članovi organizovane kriminalne grupe.
Prema njegovim riječima, lica koja nijesu locirana nijesu ni privedena, dok su za ona koja su identifikovana i za koja policija ima saznanja da su pomogla Medenici formirani spisi predmeta, koji su sastavni dio dokazne građe državnog tužilaštva.
"Da li će biti krivičnog djela zbog pružanja pomoći u ovom momentu ne mogu da odgovorim, jer ne znam ima li krivičnog djela u konkretnom slučaju", kazao je Šćepanović.
Šćepanović je kazao da je posljednju komunikaciju sa sutkinjom Vesnom Kovačević imao 26. decembra 2025. godine, kada su razgovarali o više predmeta, među kojima i o slučaju Vesne i Miloša Medenice.
"Sadržina našeg razgovora odnosila se na više predmeta. U tom momentu je dobila neprovjerene čaršijske priče koje je podijelila sa mnom i kazala da joj je izvor rekao da bi lice koje je sada u pritvoru, osuđeno, moglo da izvrši samoubistvo, kao i da postoji mogućnost da se Vesna ili Miloš daju u bjekstvo“, rekao je Šćepanović.
Naveo je da je nakon toga izdao nalog službenicima da odmah uspostave operativnu mjeru notifikacije ukoliko ta lica krenu ka državnoj granici.
"Dao sam nalog službenicima da odmah stave operativnu mjeru notifikacije ukoliko lica pođu ka granicama", kazao je on.
Dodao je da je tada pitao sutkinju zbog čega, ukoliko postoje takve informacije, ne odredi pritvor.
"Rekla je: 'To su, Lazare, čaršijske priče ničim potvrđene'", naveo je Šćepanović.
Poslanik DPS-a Oskar Huter pitao je ministra pravde Bojana Božovića kako dozvoljava da se mjere nadzora, kako je naveo, sprovode „ofrlje“.
„Da li oni koji su u kućnom pritvoru mogu da šetaju kad god im na um pane, kad im policija nije u viziti, jer smo čuli od MUP-a da nemaju osnova“, rekao je Huter.
Ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića upitao je da li su procesuirani pomagači u bjekstvu Miloša Medenice, podsjećajući da je ranije saopšteno da je policiji poznato ko je pružio logistiku za njegovo bjekstvo.
"Kako nijeste procijenili da je dan uoči presude bio dovoljan razlog da se obezbijedi zgrada u kojoj živi lice koje je već jednom bilo u bjekstvu, član kriminalne organizacije", kazao je Huter.
Obraćajući se direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, naveo je da je, prema njegovim riječima, bio usmeno obaviješten iz suda da postoji opasnost od Medeničinog bjekstva, ali da nije reagovao.
"Govorite da ćemo, ako vas smijene, biti pod kriminalom, da ste vi kao ličnost jedina odbrana i da će se negdje ispaljivati vatrometi. Na Cetinju se svaki dan ispaljuju vatrometi i slave ubistva otkad ste vi na čelu Uprave policije", rekao je Huter.
Predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Sanja Raičević kazala je da ta institucija nema nadležnosti kada je riječ o sprovođenju mjera nadzora, niti obavezu obezbjeđivanja pritvorenih lica.
Ona je istakla da ANB nije ni operativno ni funkcionalno zadužena za realizaciju tih mjera.
"ANB nije nadležna niti ovlašćena za realizaciju mjera nadzora, niti ima operativnu ili funkcionalnu obavezu obezbjeđivanja pritvorenih lica. Ne možemo snositi odgovornost u konkretnom slučaju", kazala je Raičević.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da policija ne može postavljati zasjede niti nezakonito pratiti bilo koga ukoliko za to ne postoji pravni osnov koji proizilazi iz naloga suda.
"Policija ne može da postavlja zasjede, nezakonito prati ako ne postoji pravi osnov koji se crpi iz naloga suda. U Zakonu o unutrašnjim poslovima nema tog pravnog osnova, ne postoji zakonski okvir na osnovu kojeg policija samoinicijativno može da preduzme neke represivne mjere", rekao je Šćepanović.
On je pojasnio da u slučaju kada policija zatekne lice u kršenju mjera nadzora, bez odlaganja obavještava sud.
"Kada lice zatekne u kršenju mjera, automatski bez odlaganja policija obavještava sud. Sud je taj koji će da kaže šta dalje da se radi – ako treba da ga zadrži, policija će ga zadržati, ako treba da ga liši slobode, lišiće ga slobode. Ako ga policija zatekne, a sud kaže pusti, on nastavlja da egzistira, planira i sprovodi određene kriminalne aktivnosti", kazao je Šćepanović.
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da Miloš Medenica nije pobjegao policiji, već, kako je naveo, neefikasnim zakonskim rješenjima.
"Miloš Medenica je prekršio mjeru nadzora, a pobjegao je neefikasnim zakonskim rješenjima", rekao je Šćepanović.
On je poručio da mjera nadzora nije pritvor, niti kazna, te da ne predstavlja krivično djelo ili prekršaj.
"Mjera nadzora nije pritvor, mjera nadzora nije kazna, mjera nadzora ne predstavlja krivično djelo niti prekršaj, niti ima posljedicu sa aspekta policijskih ovlašćenja. Uloga policije je bila kontrolno-informativna", kazao je Šćepanović.
Dodao je u ovom trenutku postoji 90 visokorangiranih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa (OKG) u čijim slučajevima sud nije donio odluku.
"Niko se ne bavi zašto su ta lica puštena zbog nedonošenja presuda. Policija je uhapsila ta lica, sudjelovala u izviđaju sa državnim tužilaštvom i obezbijedila materijalne i personalne dokaze. Nedonošenje presuda u predviđenom roku je povreda zakona i to je uzročno-posljedična veza i akumulirani problemi sad treba policiji da se stave na teret“, naveo je on.
Šćepanović je kazao i da će od Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i predsjednika tog odbora Zorana Mikića tražiti da Sudski savjet pokrene disciplinski postupak, odnosno preduzme etičke mjere i radnje u odnosu na predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića.
Mikić je Šćepanoviću rekao da taj zahtjev pošalje pismeno.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da je Uprava policije utvrdila 351 kršenje mjera nadzora i o tome obavijestila sudove, ali da nije bilo povratne reakcije, osim u četiri slučaja.
"351 je broj kršenja mjera nadzora koje je utvrdila Uprava policije i obavijestila sud i nismo imali povratnu reakciju. Samo u četiri slučaja su određene alternativne mjere", rekao je Šaranović.
On je naveo da je sve to posljedica neizricanja prvostepenih presuda u roku od tri godine i da su zbog toga inicirali promjene zakona.
"Zakon nažalost nije dobio potrebnu većinu, zbog toga smo tražili da se prepozna kao krivično djelo kršenje mjera nadzora", kazao je Šaranović.
Dodao je da su se, kako je naveo, potvrdile njihove sumnje i bojazni.
"Govorili smo da će svi članovi OKG uz ovakve neefikasne mjere postati meta suprotnih grupa ili povratnici u izvršenju krivičnih djela“, rekao je on.
Šaranović je kazao da na današnji dan ima oko 690 pravosnažno osuđenih lica koja još nijesu na izdržavanju kazne.
"Da li treba da ih učinimo štićenim ličnostima?", upitao je Šaranović.
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da je kroz rad radne grupe za izmjene i dopune Krivičnog zakonika predviđeno uvođenje novog krivičnog djela - zabrane kršenja mjera nadzora, ali da je odlučeno da to rješenje za sada ostane u formi nacrta dok ne stigne mišljenje Evropske komisije.
Na zajedničkoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu je usvojen dnevni red.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da ako postoji neko mjesto u Crnoj Gori gdje bi svi oni koji obnašaju javne funckije trebalo da se pojave onda je to parlament.
"Svi okrivljeni moraju da se jave sudu, isto bi tako nosilac svake funkcije mora da se javi parlamentu", kazao je on i dodao da takvo postupanje sudske grane vlasti šalje poruku da su "nedodirljivi“.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković je rekao kako mu "djeluje da je ovo unaprijed režirano da se ova sjednica ne održi".
"Volio bih da griješim, ali prilično sam siguran da je na nivou parlamentarne većine napravljen dogovor da se današnja rasprava ne održi. A nije ovo prvi put da neko iz pravosuđa neće da dođe, pa ne mogu da se sjetim da je bilo toliko kritika", kazao je on.
Vuković je rekao da nije prvi put da se neko iz pravosuđa ne pojavi.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović je tražio pauzu, a zmjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Zoran Mikić iz Građanskog pokreta URA je dao pauzu od pet minuta.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, članica Odbora za bezbjednost i odbranu, upitala je sve poslanike šta je njihov posao.
"Ukoliko ne možemo da prepoznamo gdje je sistem zakazao onda ovdje niko ne radi svoj posao kako treba. Mislim da smo svi zaboravili šta je naša uloga. Mislim da se niko ne može osjećati sigurno, zato je naša uloga da se jedan dio osjeća sigurnije, a to možemo kroz dijalog predstavnika onih sektora koji su ovdje prisutni", navela je Pejović.
Ona je naglasila da "trenutno imamo odbjeglog kriminalca", koji se, kako je rekla, "svako malo - on ili avatar, javlja i uznemirava javnost".
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je kazao da je parlament mjesto gdje svi oni koji "obnašaju bilo kakvu funkiciju da se pojave na poziv".
"To je ključni razlog zbog kojeg se ja i direktor Uprave policije uvijek odazivamo. Mi smo listopadni na ovim funkcijama, možemo biti smijenjeni svakog danas. Sudije imaju stalne funkcije. Očeigledno je da ovakvo ponašanje sudske grane vlasti je da su nedodirljivi. Oni su time pokazali nepoštovnje prema svim građanima", kazao je Šaranović
On je naveo da "nemamo šta da krijemo".
"Tužilačka organizacija i sektor bezbjednosti su meta OKG. A ne sudska grana vlasti. Zašto je to tako, možda nam je danas jasnije", rekao je on.
Šaranović je kazao da su "visokozainteresovani da se sjednica nastavi".
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović kazao je da su u toku sjednice dobili dopis kabineta direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića, a u kojem su obaviješteni da će u ime tajne službe u radu učestvovati Sanja Raičević.
"Dopis, gdje nema obrazloženja, je svojevrstan skandal. Ne želim Raičević da stavljam u nezgodnu situaciju, a ukoliko se sjednica danas ne održi, isključivu odgovornost će imati šef ANB-a, pa onda predstvnici sudske vlasti. Ovo je apsolutno nedopustivo u odnosu na našu kontrolnu ulogu", kazao je Bojović.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad (PES) je imao pojašnjenje, da njih treba da "zanima šta predstavnica ANB-a ima da kaže".
"Stekli su se uslovi ovako kako se može održati. Možete da tražite odlaganje", rekao je Laković, koji jedini od predstavnika parlamentarne većine želi da se sjednica održi.
Član Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata (SD) je kazao da imaju i ministra pravde, te da smatra da je "on relevantan sagovornik za sjednicu Odbora".
"Smijenite Sudski savjet, da odatle krenemo. Dobro je rekao Mikić, tu su kad im se određuju varijabile. E ovaj što mu 17 puta bježi OKG lice, a on bježi, za njegovu varijabili neću da glasam. Hvataju nas na emociju kada kažu da sudije osnovnog suda rade za 1.200 eura. Mislim da je ok njima, ali ne ovim što primaju po 4.000 eura, a bježe od odgovornosti", kazao je Zirojević.
On je ponovio da nedolazak predstanika suda znači da se "neko plaši".
"Oni smatraju da ne treba da se pojave u bilo kojem terminu, a ako mislite da zbog toga što je neko toliko bezobrazan da ignoriše poziv dva Odbora, 21 poslanika. Šta je cilj opstrukcije odbora, plašite li se vi nečega? Ja mislim da ovih ljudi, koji su tu, da se ne plaše", kazao je Zirojević.
Predsjednik i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je kazao da će se osuđeni šef organizovane kriminalne grupem (OKG) vjerovatno javiti i poslije ove sjednice, a sugestija je njegova da se u ovom sastavu nastavi rad.
Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović nije došao zbog zdravstvenog stanja, ali je poslao predstavnicu Sanju Raičević.
Članica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad (PES) kazala je da je bespredmetno nastaviti sjednicu i navela da "misli da od ovih prisutnih ljudi nemaju šta novo da čuju".
Ona je pojasnila da je Sanja Raičević može dati iste odgovore kao i direktor tajne službe.
"Da ne bude da je neko danas pobjegao", kazala je ona.
Poslanik Demokratske partije socijalista i član Odbora za politički sistem, pravsuđe i upravu, Andrija Nikolić saopštio je utisak da "nisu dobro počeli sjednicu".
"Mi smo u petak pristali da raspravljamo o amandmanima, koje smo dobili nakon početka rada na izmjenama sistemskih zakona. Nesporno je da građani imaju pravo da čuju ove ljude, koji su došli danas. Mislim da je direktor ANB-a imao obavezu da se pojavi, a mogu da razumijem odgovor predsjednice Vrhvovnog suda. Ali ne mogu da razumijem da je predsjednik Višeg suda dobio zeleno svjetlo da se pojavi u TV emisiji, a nema ga da dođe u parlament", naveo je on.
Nikolić je naveo da treba da se održi sjednica, a djeluje mu da "predstavnici parlamentarne većine žele da pobjegnu od ove teme".
"Razumijem, neprijatna je", naveo je on.
U uvodnom dijelu sjednice dogovaraju se oko način rada ali i stava da li sjednicu treba održati budući na pola pozvanih se nijesu pojavili.
Član Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata (SD) ponovio je da je "sud duboko zakazao u ovoj situaciji", a što pokazuje i "kukavičluk predsjednika Višeg suda u Podgorici, koji nije došao".
On je u uvodnom dijelu kazao da se mora održati sjednica, kako ne bi zapostavili kontrolnu ulogu Skupštine.
"Ne postoji način da predsjednika suda dovedemo u ovu salu. Oni koji su se pojavili imaju šta da nam kažu, a oni koji nijesu vrlo je jasno što se nijesu pojavili", kazao je Zirojević.
Član tog Odbora iz Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je da je u najmanju ruku neozbiljno da danas u sali nema svih čelnih ljude, koje su pozvali.
"U startu sam govorio da je ovo propust cijelog bezbjednosnog sistema, a korisno je održati ovu sjednicu", naveo je Anđušić.
Poslanik Demokratske Crne Gore Duško Stjepović je kazao da je siguran da ministar pravde Bojan Božović ne može odgovarati na pitanja za predstavnike sudova.
"Trebalo je da čujemo ono što smo čuli u javnosti od strane predstavnika sudova. Ovdje treba da se suoče dva stava - Uprave policije i sudova. Mi sad treba da čujemo ministra Šaranovića kako suočava stav sa direktorom UP. Što se tiče sudova oni su umislili da su neki mali bogovi", rekao je on.
Stjepović je pitao da li je "intencija da se sva odgovornost svali na sektor bezbjednosti", te ponovio stav da sjednica ne bi trebalo da se nastavi.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković rekao je da smatra da se kontrolno saslušanje nastavi, te da je direktor ANB-a poslao zamjenu.
Član Odbora iz Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je naveo da je cilj zakazivanja zajedničke sjednice da se predstavnici ključnih institucija pojave i pojasne oko ovog slučaja.
"Imali smo prebacivanje odgovornosti u ovom slučaju. S druge strane, naglašen je interes javnosti i Skupštine, da se sjednica održi. Ukoliko ne postoji proceduralna mogućnost, pa da sad neki drugi dan se ti predstavnici pojave, mislim da sjednica treba danas da se nastavi. Ovo je dokaz da je bezbjednost građana u državi ugrožena. A ako ne možemo da ih natjeramo da dođu, to je poruka za građane", kazao je Bojović.
Protiv nastavka kontrolne sjednice bio je i član Odbora Dejan Đurović iz Nove srpske demokratije (NSD).
"Mislim da ne bi došli do nekog konkretnog rješenja", kazao je on.
Član Odbora za politički sistem, pravosuđe Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad (PES) je jedini motiv za održavanje zajedničke sjednice zbog poziva predstavniku sudske vlasti, a kako predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović nije došao, smatra da ne vidi razlog da se saslušanje u ovoj formi nastavi.
"Predstavnici sudske vlasti su mogli biti pozvani po našem pozivu. Kako predstavnika nema, ne vidim razlog da se ova sjednica u ovoj formi nastavi", kazao je on.
Zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Zoran Mikić iz Građanskog pokreta URA kazao je da važnije čuti šta ima da se kaže o ovom slučaju, "a ne da se bavimo formom sjednice".
"Uz puno razumijevanje o čemu govorite, ali sam razumio predstavnike suda da je njihov stav konačan, a mislim da je pogrešan. Mislim da je svrsihodno da se sjednica održi", rekao je Mikić.
Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da Skupština želi da obavlja kontrolnu funkciju.
"Ako neko ne nalazi za shodno da to mi treba da radimo, onda ne znam šta da kažem. Predstavnici sudstva imaju zabranu da dolaze u Skupštinu. Nikada direktor ANB-a, nikada ništa nije ni rekao na Odboru, osim u onoj gluvoj sobi. Pozvali smo sudiju Višeg suda, on neće da dođe. On je time rekao šta misli o poslanicima. Nemaju poštovanja prema ovom domu. Šta da radimo, a oni na taj način demonstriraju svoj stav. Mi treba da radimo u sastavu koji imamo. Ako odložite, više se nećemo sastavljati, samo nemojte da izađemo iz toga da pričamo jesu li došli ili nisu", rekao je Abazović.
U Skupštini Crne Gore je počela zajednička sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, koja je sazvana zbog kontrolnog saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na temu utvrđivanja okolnosti u vezi sa bjekstvom šefa organizovane kriminalne organizacije Miloša Medenice.
Sjednici odbora prisustvuju direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević i ministar pravde Bojan Božović.
Predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović najavio je da neće doći na zajedničko kontrolno saslušanje, a nije se pojavio ni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović.
Radović je prošle sedmice poslao dopis u kojem je naveo da njegovo saslušanje pred Skupštinom moglo narušiti samostalnost i nezavisnost suda, koje jamči Ustav Crne Gore, kao i da smatra da raspravu o sistemskim problemima koji se tiču primjene pojedinih odredaba Zakonika o krivičnom postupku treba voditi na drugim adresama.
Iz Vrhovnog suda su konstatovali da ne postoje ustavni i zakonski osnovi, niti međunarodno priznati standardi koji opravdavaju učešće predstavnika sudske vlasti, pojedinog sudije ili predsjednika suda na kontrolnom saslušanju u formatu u kojem je poziv upućen.
Miloš Medenica osuđen je na deset godina i dva mjeseca zatvora, a noć uoči izricanja presude 28. januara ove godine, pobjegao je i za njim je raspisana međunaordna potjernica.
Njegova majka Vesna Medenica za protivzakoniti uticaj osuđena je na deceniju robije, a nakon žalbe SDT-a, preksinoć je po rješenju vanraspravnog vijeća upućen u pritvor Spuža.
Bonus video:
