Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević reagovao je na tekst "Srbi će da te jure, Mandić puno priča: Iz policije obavještavali Zvicera šta mu, navodno, Vučić sprema", navodeći da su u tekstu izneseni netačni, neprovjereni i tendenciozni navodi.
"U navedenom tekstu iznose se tvrdnje zasnovane na navodnim komunikacijama sa SkyECC aplikacije, koje se predstavljaju kao činjenice, iako njihova autentičnost, kontekst i pravna validnost nijesu potvrđeni na način koji bi opravdao ovakvo javno predstavljanje. Time se javnosti plasira jednostrana i obmanjujuća slika, uz potpuno zanemarivanje osnovnog principa prezumpcije nevinosti.
Posebno ističem da je ključna tvrdnja na kojoj se zasniva dio optužbi - poruka koju je navodno Ljubo Milović uputio Radoju Zviceru 5. marta 2021. godine - u direktnoj suprotnosti sa činjeničnim stanjem.
Naime, na saslušanju kod tužioca 22. marta 2023. godine, kao i pred sudom 9. maja, 10. oktobra 2024. godine i 26. januara 2026. godine, jasno sam i nedvosmisleno izjavio da nijesam prisustvovao sastanku na koji se ta poruka odnosi. Uprkos tome, tužilaštvo u optužnici navodi suprotno, bez sprovođenja osnovnih provjera koje bi ovu činjenicu lako i nedvosmisleno utvrdile.
Naknadno je utvrđeno da Radoje Zvicer uopšte nije bio tema tog sastanka, kao i da su sastanku prisustvovali policijski službenici: Milorad Žižić, Dalibor Šaban, Boris Anđušić, Zoran Backović i Nikola Žižić, kao i dvije kolege iz Republike Srbije, uključujući i jednu službenicu čiji identitet nije naveden u dopisu SPO. Nijedan od navedenih svjedoka nije saslušan, iako sam na to više puta ukazivao tokom postupka.
Ovakvo postupanje jasno ukazuje na selektivan pristup tužilaštva, suprotan zakonskoj obavezi da sa jednakom pažnjom ispituje i činjenice koje idu u korist okrivljenog.
Dodatno, hronologija događaja jasno ukazuje na nelogičnost optužbi. Već 4. marta 2021. godine započeo sam rad sa SkyECC podacima dostavljenim putem Europola, dok je već 5. marta pokrenuta procedura za primjenu mjera tajnog nadzora u cilju sprečavanja najtežih krivičnih djela. Upravo tim aktivnostima doprinijeto je procesuiranju lica, uključujući i Radoja Zvicera. Postavlja se logično pitanje - kako bi neko ko navodno štiti kriminalnu organizaciju istovremeno preduzimao mjere koje direktno vode njenom razotkrivanju i krivičnom gonjenju?
Tužilaštvo pokušava da dodatno potkrijepi svoje tvrdnje evidencijom prelaska granice određenih lica iz Srbije, što ni na koji način ne potvrđuje moje prisustvo sastanku, niti sadržaj koji mi se stavlja na teret. Naprotiv, izostavljene su relevantne činjenice i potpuni sastav učesnika, što dodatno dovodi u pitanje vjerodostojnost takvog 'dokaza'.
Naglašavam i da sam organizovao predmetni sastanak na inicijativu kolega iz Srbije radi razmjene operativnih podataka, ali zbog službenih obaveza nijesam prisustvovao njegovom toku. Naknadno sam se kratko pojavio isključivo u protokolarnom smislu, bez učešća u razgovorima.
Ignorisanje mojih kontinuiranih primjedbi i odbijanje da se saslušaju ključni svjedoci predstavlja ozbiljno narušavanje prava na pravično suđenje i dovodi u pitanje objektivnost cjelokupnog postupka.
Na ročištu sam izričito ukazao da ovakvi neprovjereni, jednostrano interpretirani i u javnosti plasirani navodi, bez sprovedene elementarne provjere, mogu proizvesti ozbiljne i dalekosežne posljedice. Takvo postupanje ne samo da narušava moj lični i profesionalni integritet, već može direktno ugroziti bezbjednost moje porodice, što ovakvom načinu izvještavanja daje dodatnu težinu i odgovornost.
Na kraju, u objavljenom članku preneseni su dijelovi komunikacije u kojima se pominje nadimak 'Dejo'. Međutim, u originalnoj komunikaciji nigdje se ne navodi prezime niti bilo kakva druga identifikaciona oznaka koja bi upućivala na konkretnu osobu.
Uprkos tome, autor članka je prilikom citiranja komunikacije uz pomenuto ime dodao moje prezime, čime je stvoren utisak da se komunikacija nedvosmisleno odnosi upravo na mene.
Takvo postupanje predstavlja proizvoljno tumačenje sadržaja i dovodi javnost u zabludu, jer moje prezime ne postoji u samoj komunikaciji, niti proizlazi iz njenog sadržaja.
Posebno ističem da se iz same komunikacije jasno može zaključiti da sagovornici pominju veći broj različitih osoba sa istim imenom. Analizom sadržaja vidljivo je da se spominje najmanje 10-15 različitih osoba sa tim imenom, bez navođenja prezimena ili drugih identifikacionih podataka. Zbog toga nije moguće sa sigurnošću utvrditi na koju se osobu odnosi bilo koji konkretan dio razgovora.
Dodavanjem mog prezimena, koje u komunikaciji ne postoji, autor teksta je izvršio nedopuštenu interpretaciju i faktički izmijenio sadržaj citirane komunikacije, čime je čitaocima predstavljen netačan i obmanjujući kontekst.
Imajući u vidu sve navedeno, zahtijevam da, u skladu sa pravilima profesionalnog i odgovornog novinarstva, kao i važećim propisima o pravu na odgovor i ispravku, ovaj demanti objavite u cjelosti, na istom ili odgovarajućem mjestu na kojem je objavljen sporni tekst", piše u Kneževićevom reagovanju.
Bonus video:
