Prema podacima Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) prošle godine je 45 građana posumnjalo da su na mjerama “tajne policije”. Oni su tražili da budu obaviješteni da li su o njima preduzimane mjere prikupljanja podataka i da li Agencija vodi evidenciju njihovih ličnih podataka. U 37 slučajeva odgovoreno je da takve mjere nijesu preduzimane, dok je u sedam predmeta ANB navela da ne može udovoljiti zahtjevu jer bi to moglo otežati izvršenje poslova iz njene nadležnosti. Samo u jednom slučaju potvrđeno je da su mjere prikupljanja podataka bile preduzimane, uz prethodnu pisanu saglasnost podnosioca zahtjeva.
To se navodi u dokumentu koji je ANB dostavila na zahtev “Vijesti” po Zakonu o dostupnosti podataka tražeći pregled postupanja po zahtjevima građana za period od 1. januara do 31. decembra 2025. godine.
U članu 18 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost se navodi da je “Agencija (je) dužna da građanina, na njegov pisani zahtjev, obavijesti da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njemu i da li Agencija vodi evidenciju njegovih ličnih podataka i da mu, na njegov pisani zahtjev, stavi na uvid dokumenta o prikupljenim podacima” u roku od 30 dana od prijema zahteva. U stavu 3 se objašnjava da ANB nije dužna da pruži ove informacije “ako bi obavještenje otežalo ili onemogućilo izvršenje poslova Agencije ili bi moglo dovesti do ugrožavanja bezbjednosti drugog lica, o čemu će pisano obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 15 dana”.
U pregledu postupanja po zahtjevima, ANB navodi da je u 37 slučajeva građanima odgovoreno da ANB u odnosu na njih nije preduzimala mjere prikupljanja podataka i da, samim tim, ne postoje dokumenta koja bi mogla biti stavljena na uvid.
Za sedam zahtjeva Agencija je navela da, u skladu sa stavom 3 člana 18 Zakona o ANB, ne može udovoljiti podnosiocima jer bi to moglo otežati izvršenje određenih poslova iz njene nadležnosti. Među tim slučajevima su zahtjevi građana iz Podgorice, Tivta, Bijelog Polja, Baošića i Ćuprije u Srbiji.
U jednom slučaju ANB je saopštila da je, uz prethodnu pisanu saglasnost podnosioca zahtjeva, preduzimala mjere prikupljanja podataka i da će mu dokumentacija biti stavljena na uvid, u skladu sa članom 18 stav 1 i 2 Zakona. Taj slučaj evidentiran je početkom aprila prošle godine.
ANB je u rješenju kojim je odobrila pristup dokumentu navela i da je ograničila dio informacija koji se odnosi na lične podatke podnosilaca zahtjeva, odnosno njihova imena i prezimena, “brisanjam u obimu od 91 riječi”, pozivajući se na zaštitu privatnosti i propise o zaštiti podataka o ličnosti.
Iz dostavljenog pregleda vidi se da su se ANB-u obraćali građani iz više crnogorskih gradova, među njima Podgorice, Cetinja, Herceg Novog, Tivta, Nikšića, Bijelog Polja, Budve, Berana, Rožaja, Plava, Mojkovca i Danilovgrada, kao i jedna osoba iz Srbije.
ANB je od januara 2020. godine do 31. decembra 2024. samo jednom građaninu Crne Gore omogućila uvid u dokumentaciju.
U 2021. godini, na 35 zahtjeva, ANB je odgovorila da nije preduzimala mjere prikupljanja podataka, a u četiri slučaja Agencija se pozvala na član 18 stav 3. ANB je jednom licu, nastanjenom u Podgorici, omogućila uvid u dokumenta o prikupljenim podacima, dok po zahtjevu iz Beograda, kako se navodi, nije odlučivano, ali nije naveden razlog.
Već sljedeće 2022. godine, 66 osoba je interesovalo da li su “na mjerama”. ANB je trojicu građana obavijestila da “ne može udovoljiti njihovom zahtjevu jer bi se na taj način moglo optežati izvršenje određenih poslova iz njene nadležnosti”.
U 2023. godini bilo je 17 zahtjeva.
U 2024. godini samo 25 građana Crne Gore je posumnjalo da se nalazi na mjerama tajnog nadzora (MTN). Prema podacima tajne policije, u osam slučajeva to se pokazalo opravdanim ali, osim potvrde da su (bili) na “mjerama”, uprkos zahtjevu, nije im omogućen neposredni uvid u prikupljeni materijal jer, kako je navedeno, na taj način bi se moglo “otežati izvršenje određenih poslova” iz nadležnosti ANB.
Do podataka za ovaj tekst “Vijesti” su došle uz pomoć MANS-ove aplikacije “Pitajte institucije”.
Zahtjev iz Ćuprije
Među “najsumnjičavijim” najviše ima Podgoričana. Od 12 stanovnika Glavnog grada, pokazuje dokument ANB, koji su podnijeli zahtjev, samo za dvoje su prikupljani podaci ili se u Agenciji vodi evidencija ličnih podataka.
Zanimljivo je da se među onima koji su provjeravali da li se na mjerama ANB-a našao i građanin Srbije, nastanjen u Ćupriji. Njemu je odgovoreno da ne može udovoljiti zahtjevu jer bi to moglo otežati izvršenje poslova iz njene nadležnosti.
Iz ANB-a nisu pojasnili o čemu se konkretno radi u slučaju kada je Agencija prikupljala podatke za jedno lice uz njegovu prethodnu saglasnost. Ovom licu, kako se navodi, biće stavljeni na uvid prikupljeni podaci.
Nije bilo kontrola ni pritužbi na mjere tajnog nadzora
Tokom 2025. godine, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije MUP-a Crne Gore nije sprovodilo kontrole mjera tajnog nadzora, niti je postupalo po pritužbama koje su se odnosile na primjenu tih mjera. To proizlazi iz dokumentacije Ministarstva unutrašnjih poslova dostavljene po zahtjevu za slobodan pristup informacijama.
U dopisu Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije navodi se da u periodu od 1. januara do 31. decembra 2025. nije bilo kontrola sprovođenja mjera tajnog nadzora, kao ni postupanja po pritužbama građana po tom osnovu.
Sličan odgovor dostavila je i kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. U obavještenju od 9. februara 2026. godine navodi se da u istom periodu nije bilo pritužbi građana koje su se odnosile na primjenu mjera tajnog nadzora, zbog čega ta institucija ne posjeduje tražene informacije ni rješenja po takvim predmetima.
Zaštitnik je dodatno pojasnio da mjere tajnog nadzora određuje nadležni sud, te da ta institucija nije ovlašćena da postupa po pritužbama koje se odnose na rad sudova dok sudski postupci traju, osim u slučajevima odugovlačenja postupka, zloupotrebe procesnih ovlašćenja ili neizvršavanja sudskih odluka.
Bonus video:
