Detektivi u ćorsokaku - propisi postoje, profesija ne

Ne postoji jasan put kako da se postane detektiv - nema programa obuke, nema javnih poziva ni licenciranih organizatora, pa zakon u praksi ostaje neprimjenjiv

3964 pregleda 0 komentar(a)
“Sistem i dalje funkcioniše kao zatvoreni krug bez početne tačke” (ilustracija), Foto: Shutterstock
“Sistem i dalje funkcioniše kao zatvoreni krug bez početne tačke” (ilustracija), Foto: Shutterstock

Iako su početkom godine stupile na snagu izmjene Zakona o detektivskoj djelatnosti kojima su licence za rad postale trajne, ta oblast nije zaživjela jer ne postoji jasan put od obuke do polaganja stručnog ispita.

“Vijesti” su o tome pisale i prošle godine, ukazujući da sistem blokira sam sebe - zakon traži obuku kod licenciranog organizatora, ali program ne postoji, institucije nisu licencirane, a bez obuke nema ni ispita ni licence.

Dok iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tvrde da je “normativni okvir za obavljanje detektivske djelatnosti uspostavljen” još 2021. godine i da primjena zavisi od organizovanja obuke i interesovanja kandidata, iz Policijske akademije navode da “trenutno ne postoji javno važeći program obrazovanja za obavljanje detektivskih poslova… pa samim tim ne postoji mogućnost ni licenciranja ustanove”.

U praksi to znači da zakonski uslov, obuku kod licencirane institucije, nije moguće ispuniti.

Sagovornik “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora koji želi da se bavi tom djelatnošću tvrdi da sistem i dalje funkcioniše kao zatvoreni krug bez početne tačke.

“Imate zakon koji propisuje kraj procesa, ali nemate početak. Ne postoji odgovor na osnovno pitanje - kako neko u Crnoj Gori da postane detektiv i kojim putem? Sve drugo je manje važno ako se ne riješi taj početni korak”, kaže bivši bezbjednjak zainteresovan za tu djelatnost.

On dodaje da su zakonski uslovi postavljeni tako da se međusobno isključuju.

“Postoji obaveza obuke, ali obuku sprovodi Policijska akademija, koja pritom nije licencirana za taj posao, dok plan i program obuke nije usvojen. U takvoj situaciji nemoguće je ispuniti zakonske uslove - i tu nema rješenja”, navodi sagovornik.

Prema njegovim riječima, besmisleno je govoriti o procedurama dok osnovni mehanizam ne postoji.

“Lako je pričati o polaganju stručnog ispita ili troškovima izdavanja legitimacije, ali sve to pada u vodu dok se ne riješi ključno pitanje - kako uopšte doći do faze da polažete ispit”, ističe on.

Problem je, kako kaže, i potpuni izostanak javnog poziva.

“Na koji način da se neko prijavi i kome? Ne postoji oglas, ne postoji poziv. Ne mogu tek tako doći i reći ‘zainteresovan sam’ - za šta konkretno? I sam sam pokušao, ali sam dobio odgovor da Akademija nije licencirana i da program nije usvojen. Vrtimo se u krug, bez početka i bez kraja”, objašnjava on.

On je ocijenio da bi interesovanje postojalo kada bi država napravila prvi korak.

“Da se organizuje obuka i objavi javni poziv, sigurno bi bilo zainteresovanih. Ovako se ni ne zna koliko ljudi želi da se bavi ovim poslom, jer ne postoji način da to iskažu”, kaže on.

Podsjeća i na jedinu obuku koja je sprovedena 2021. godine.

“Ta obuka je organizovana praktično ad hoc, uz mali broj kandidata i u skraćenoj formi, čak dijelom i online. To nije ličilo na ozbiljan proces. Na kraju je samo jedan kandidat nastavio dalje i položio stručni ispit, dok su ostali poslužili da se formalno ispuni broj prijavljenih”, tvrdi sagovornik.

I pored svega, kaže da je spreman da prođe kompletnu proceduru.

“Imam dugogodišnje iskustvo u bezbjednosnom sektoru i pristao bih da ponovo prođem obuku i polažem ispit pred bilo kojom komisijom. Ali do te faze trenutno je nemoguće doći”, naglašava.

MUP: Propisi postoje, ali...

MUP u odgovoru “Vijestima” tvrdi da je pravni okvir za detektivsku djelatnost formalno uspostavljen još prije nekoliko godina, ali priznaje da u praksi nisu stvoreni uslovi za njegovu punu primjenu.

“U cilju implementacije Zakona o detektivskoj djelatnosti, podzakonski akti su donijeti u prethodnom periodu, i to 2021. godine, kada su usvojeni Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za vršenje detektivskih poslova i Pravilnik o obrascu i visini troškova izrade detektivske legitimacije. Navedenim aktima uređen je značajan dio pitanja od značaja za sprovođenje zakona, posebno u dijelu stručne osposobljenosti i identifikacije lica koja bi obavljala detektivske poslove. S tim u vezi, normativni okvir za obavljanje detektivske djelatnosti je uspostavljen”, naveli su iz tog resora.

Ipak, kako ističu, samo postojanje propisa nije dovoljno.

“Istovremeno, praktična primjena ovog okvira uslovljena je ispunjavanjem zakonom propisanih uslova, uključujući organizovanje stručne obuke, kao i postojanjem dovoljnog broja zainteresovanih lica.”

Jedini konkretan pokušaj primjene zakona desio se 2021. godine.

“Tokom 2021. godine, u saradnji sa Policijskom akademijom u Danilovgradu, organizovana je obuka za vršenje detektivskih poslova. Za obuku se prijavio ograničen broj kandidata, a nakon sprovedene obuke organizovano je i polaganje stručnog ispita pred komisijom Ministarstva unutrašnjih poslova.”

Nakon toga, međutim, nije bilo nastavka.

“Nakon tog perioda nije evidentirano kontinuirano interesovanje koje bi omogućilo dalje organizovanje obuka kod licenciranih organizatora obrazovanja odraslih.”

Iz MUP-a tvrde da se ni u međuvremenu situacija nije promijenila.

“Prema raspoloživim podacima, u izvještajnom periodu nije evidentiran značajniji porast broja zainteresovanih lica za obavljanje detektivskih poslova. U izvještajnom periodu nisu evidentirani zahtjevi, inicijative ili predstavke koje bi ukazivale na značajnije interesovanje za obavljanje detektivske djelatnosti.”

Unutar Ministarstva, kako navode, sprovođene su analize, ali bez konkretnih mjera.

“U okviru redovnih aktivnosti vršene su interne konsultacije i razmatranja u cilju sagledavanja stanja u ovoj oblasti. Ove aktivnosti usmjerene su na identifikovanje mogućih pravaca unapređenja normativnog i operativnog okvira i sprovode se u kontinuitetu. Nakon sačinjenih analiza i internih izvještaja, nastavljeno je praćenje stanja u ovoj oblasti, uz razmatranje mogućnosti za unapređenje postojećeg normativnog i institucionalnog okvira.”

Ministarstvo je, kako navode, učestvovalo i u posljednjim izmjenama zakona, ali one nisu bile usmjerene na rješavanje ključnih prepreka.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova je, u okviru svojih nadležnosti, učestvovalo u pripremi izmjena i dopuna Zakona o detektivskoj djelatnosti, koje su donijete tokom 2026. godine. Navedenim izmjenama izvršeno je usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije, konkretno Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutrašnjem tržištu.”

“Navedene izmjene nisu obuhvatale pitanja koja se odnose na uslove za obavljanje detektivske djelatnosti, te nisu imale uticaj na praktičnu implementaciju ove djelatnosti.”

Pitanja uslova za dobijanje dozvole, kako dodaju, razmatrana su, ali bez konkretnih rješenja.

“Pitanja uslova za dobijanje dozvole, uključujući i status lica koja su ranije obavljala ove poslove, bila su predmet razmatranja u okviru izmjena zakona, kao i kroz kontinuiranu analizu primjene postojećih rješenja.”

Ni planovi za dalje nisu precizirani.

“Aktivnosti u ovoj oblasti usmjerene su na kontinuirano praćenje primjene propisa i sagledavanje mogućnosti za njihovo unapređenje. Dalji pravci razvoja biće definisani u skladu sa procjenom potreba i interesovanja za obavljanje ove djelatnosti.”

Na pitanje šta se konkretno promijenilo u odnosu na prošlu godinu, iz MUP-a odgovaraju da su promjene uglavnom formalne.

“U odnosu na navedeni period, normativni okvir je dodatno unaprijeđen izmjenama zakona tokom 2026. godine, dok su podzakonski akti za njegovu primjenu uspostavljeni još 2021. godine. Istovremeno, osnovne karakteristike stanja u ovoj oblasti nisu se bitnije promijenile, imajući u vidu da i dalje nije evidentirano značajnije interesovanje za obavljanje detektivske djelatnosti, niti su se stekli uslovi za njenu punu implementaciju u praksi.”

Nema programa, licence ni obuke

Iz Policijske akademije u Danilovgradu potvrđuju da ključni problem u primjeni Zakona o detektivskoj djelatnosti leži u nepostojanju javno važećeg obrazovnog programa, bez kojeg nije moguće ni licencirati instituciju za obuku.

Podsjećaju da Akademija formalno ima status ustanove za obrazovanje odraslih, ali da to nije dovoljno za sprovođenje konkretnih programa.

“JU VSŠ Policijska akademija je Odlukom Vlade CG od 2012. godine formirana kao Viša stručna škola i pored ostalog i ustanova za obrazovanje odraslih. Ta odluka je opšteg karaktera i odnosi se na sve obuke obrazovanja odraslih. Obaveza Akademije je da kao ustanova obrazovanja odraslih, u koliko želi da realizuje obuke po određenim javno važećim programima, u cilju sticanja nacionalnih kvalifikacija da pribavi licencu za svaki taj program posebno.”

Ukazuju i na zakonsku obavezu:

“Zakonom o detektivskoj djelatnosti iz 2019. godine, članom 9 stav 1 propisano je: “Osposobljavanje iz člana 8 stav 1 ovog člana vrši organizator obrazovanja odraslih koji ima licencu izdatu u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrazovanje odraslih”. Istim članom 9 stav 7 predviđeno je da: “Program i način polaganja stručnog ispita za vršenje detektivskih poslova, sastav komisije, visinu naknade za rad komisije, obrazac uvjerenja iz stava 5 ovog člana, kao i visinu troškova za polaganje stručnog ispita propisuje Ministarstvo” (MUP-a).”

Međutim, kako navode, osnovni preduslov za sve to ne postoji.

“Trenutno ne postoji javno važeći program obrazovanja za obavljanje detektivskih poslova a nije postojao ni 2021. god, pa samim tim ne postoji mogućnost ni licenciranja ustanove obrazovanja odraslih koja bi izvodila obuku posebno za taj program.”

Osvrću se i na jedinu obuku organizovanu 2021. godine, navodeći da je sprovedena u ograničenom obimu.

“Po našim informacijama 2021. god. MUP-a je donijelo Pravilnik u odnosu na član 9 stav 7 Zakona o detektivskoj djelatnosti i kao njegov sastavni dio i program obrazovanja za zanimanje detektiv-ka po kojem je realizovana jedna obuka u JU VSŠ Policijska akademija na kojoj su učestvovala samo tri polaznika, jer nije bilo većeg interesovanja.”

Kada je riječ o pravnom osnovu za tu obuku, pojašnjavaju da ona nije imala karakter formalnog obrazovanja.

“Zakon o obrazovanju odraslih propisuje Programe neformalnog obrazovanje i u članu 15 stav 2 tačka 3 i stav 4, znanja i vještina za stručno usavršavanje, specijalizaciju i obavljanje konkretnih radnih zadataka na radnom mjestu (učenje kod poslodavca). Ove obuke može organizovati i sprovoditi poslodavac za svoje potrebe. Takve obuke organizuje i sprovodi poslodavac ili u ime njega subjekt koji realizuje obuku u cilju unapređenja i sticanja neophodnih znanja i vještina iz određene oblasti, ali takva obuka ne daje nekom pravo ili osnov za sticanje nekih drugih prava osim u radnom okruženju poslodavca na način na koji to poslodavac definiše.”

Drugim riječima, takva obuka nije mogla biti osnov za sticanje licence.

Iz Akademije navode da trenutno nisu u mogućnosti da organizuju nove obuke u formalnom smislu.

“Napominjemo, nije urađen javno važeći obrazovni program za zanimanje “Detektiv” u Crnoj Gori. Zbog obimnosti posla i malog interesovanje Policijska akademija nije zainteresovana da pokreće takav postupak pred Centrom za stručno obrazovanje, koji je i nadležan za njegovu izradu.”

Dodaju da eventualne obuke mogu imati samo ograničen karakter.

“Međutim, Akademija može kao ustanova obrazovanja odraslih za određenog poslodavaca planirati i realizovati obuke na njihov zahtjev, ali takva obuka ili plan po kome se realizuju nemaju javno važeći karakter već se isključivo realizuje u svrhu sticanja znanja i vještina iz određene oblasti.”

Kao dodatni problem ističu i ekonomsku neisplativost.

“Uslov za organizaciju obuke za detektive su interesovanje nekog pravnog lica i finansijska isplativost takve obuke jer je jako malo interesovanje za obuku ili usavršavanje u odnosu na ovo zanimanje što organizaciju obuke čini gotovo nemogućom sa stanovišta isplativosti. Iz tog razloga ni Akademija nema interesa da organizuje takvu obuku.”

Naglašavaju i ograničenja takvog modela:

“Napominjem, takva obuka se može realizovati samo u svrhu sticanja znanja i vještina (učenje kod poslodavca) i ne može imati javno važeći karakter dok se ne donese i javno važeći program a takvu obuku bi onda mogla izvoditi samo licencirana ustanova obrazovanja odraslih za taj program. Obuka organizovana i sprovedena 2021. god. je mogla biti samo obuka u svrhu sticanja znanja i vještina iz te oblasti.”

Sagovornik iz bezbjednosnog sektora ocjenjuje da takva situacija predstavlja sistemsku blokadu.

“Imamo zakon koji je samo forma, a nesprovodljiv. Da bi neko postao detektiv, mora početi od početka - obuke - a početka nema. Jedno isključuje drugo i samim tim jedna stvar blokira drugu”, kaže jedan od njih.

Dodaje da odgovori institucija ne nude rješenje.

“Odgovori su konfuzni i kontradiktorni i nijedan ne daje odgovor na ključno pitanje - kako postati detektiv u Crnoj Gori.”

Zakon usklađen sa EU, ali bez efekta u praksi

Izmjenama Zakona o detektivskoj djelatnosti ukinuto je vremensko ograničenje važenja odobrenja za rad detektivskih agencija. Za razliku od rješenja iz 2019. godine, kada su licence važile sedam godina, sada važe neograničeno, odnosno dok god su ispunjeni ostali zakonski uslovi.

U samom tekstu izmjena navodi se da je zakon usklađen sa Direktivom Evropske unije o uslugama na unutrašnjem tržištu, koja podrazumijeva uklanjanje administrativnih barijera.

Međutim, ostale ključne odredbe nisu mijenjane - detektivi i dalje nemaju policijska ovlašćenja, ne mogu koristiti sredstva prinude niti djelovati u oblasti nacionalne bezbjednosti, a uslovi za ulazak u profesiju ostaju isti.

Pogledajte još: